Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Istanbul i Valensov akvedukt

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Istanbul i Valensov akvedukt

Istanbul vs. Valensov akvedukt

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom. Valensov akvedukt (turski: Bozdoğan Kemeri, doslovno "Akvedukt sivog sokola"; grčki:, Agōgós tou hýdatos, što jednostavno znači "akvedukt") je rimski akvedukt koji je služio kao glavni izvor pitke vode za istočnorimsku prijestolnicu Konstantinopol (današnjiIstanbul u Turskoj).

Sličnosti između Istanbul i Valensov akvedukt

Istanbul i Valensov akvedukt imaju 8 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akvedukt, Bizant, Novogrčki jezik, Osmansko Carstvo, Sultan, Turska, Turski jezik, Valens.

Akvedukt

Akvedukt u okolini Splita Akvedukt ili akvadukt (lat. aquaeductus, vodovod) je vrsta vodovoda, mostna građevina za provođenje vode preko rijeka, reljefnih zapreka i oblika (uzvišenja, različitih vrsta neravnina, dolina, jaruga) prirodnim padom od izvora do naselja.

Akvedukt i Istanbul · Akvedukt i Valensov akvedukt · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Bizant i Istanbul · Bizant i Valensov akvedukt · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Istanbul i Novogrčki jezik · Novogrčki jezik i Valensov akvedukt · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Istanbul i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Valensov akvedukt · Vidi više »

Sultan

Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.

Istanbul i Sultan · Sultan i Valensov akvedukt · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Istanbul i Turska · Turska i Valensov akvedukt · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Istanbul i Turski jezik · Turski jezik i Valensov akvedukt · Vidi više »

Valens

Ae Valens Flavius Valens (328. Cibalae (Vinkovci) Panonija; - 9. kolovoza 378. u bitci kod Hadrijanopola) bio je rimski car na Istoku od 364. do 378. godine.

Istanbul i Valens · Valens i Valensov akvedukt · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Istanbul i Valensov akvedukt

Istanbul ima 371 odnose, a Valensov akvedukt ima 11. Kao što im je zajedničko 8, Jaccard indeks 2.09% = 8 / (371 + 11).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Istanbul i Valensov akvedukt. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »