Brže od pregledniku!Sličnosti između Istarska županija i Pula
Istarska županija i Pula imaju 50 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanci, Amfiteatar, Amfiteatar u Puli, Augustov hram, Austro-Ugarska, Šandalja, Bale, Barban, Bošnjaci, Brijuni, Dante Alighieri, Drugi svjetski rat, Europa, Fažana, Habsburška Monarhija, Herkulova vrata, Histri, Hrvati, Hrvatska, Istra, Italija, Jadransko more, James Joyce, Ližnjan, Lupoglav, Marčana, Medulin, Mletačka Republika, Mletačka utvrda u Puli, Napoleon Bonaparte, ..., Nezakcij, Nezavisni (politika), Park-šuma Šijanska šuma, Porečka i Pulska biskupija, Premantura, Rimsko Carstvo, Robert Koch, Slavoluk Sergijevaca, Slovenci, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Talijani, Talijanski jezik, Turizam, Vodnjan, 1267., 1797., 1943., 2011., 6. stoljeće. Proširite indeks (20 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Albanci i Istarska županija · Albanci i Pula ·
Amfiteatar
Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).
Amfiteatar i Istarska županija · Amfiteatar i Pula ·
Amfiteatar u Puli
Amfiteatar u Puli ili pulska Arena (u narodu poznata i kao Divić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj.
Amfiteatar u Puli i Istarska županija · Amfiteatar u Puli i Pula ·
Augustov hram
Augustov hram je dobro očuvani rimski hram u centru Pule (u rimsko doba Pola) na središnjem gradskom trgu Forum.
Augustov hram i Istarska županija · Augustov hram i Pula ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Istarska županija · Austro-Ugarska i Pula ·
Šandalja
Šandalja (tal. San Daniele) je arheološko i paleontološko nalazište kraj Pule.
Šandalja i Istarska županija · Šandalja i Pula ·
Bale
Bale (tal. Valle) općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Bale i Istarska županija · Bale i Pula ·
Barban
Barban (čakavski Barbon, ili Brban) je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Barban i Istarska županija · Barban i Pula ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Istarska županija · Bošnjaci i Pula ·
Brijuni
Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.
Brijuni i Istarska županija · Brijuni i Pula ·
Dante Alighieri
'''Dante Alighieri''' Dante Alighieri (Firenca 1265. – Ravenna, noć 13./14. rujna 1321.), talijanski pjesnik.
Dante Alighieri i Istarska županija · Dante Alighieri i Pula ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Istarska županija · Drugi svjetski rat i Pula ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Istarska županija · Europa i Pula ·
Fažana
Fažana (tal. Fasana) je općina u jugozapadnoj Istri u Hrvatskoj.
Fažana i Istarska županija · Fažana i Pula ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Istarska županija · Habsburška Monarhija i Pula ·
Herkulova vrata
Herkulova vrata (tal. Porta Ercole) su najstariji sačuvani spomenik rimske arhitekture u Puli, izgrađena sredinom 1. stoljeća pr. Kr.
Herkulova vrata i Istarska županija · Herkulova vrata i Pula ·
Histri
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede.Histri su pleme doseljeno u II.
Histri i Istarska županija · Histri i Pula ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Istarska županija · Hrvati i Pula ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Istarska županija · Hrvatska i Pula ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Istarska županija i Istra · Istra i Pula ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Istarska županija i Italija · Italija i Pula ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Istarska županija i Jadransko more · Jadransko more i Pula ·
James Joyce
James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. – Zürich, 13. siječnja 1941.), irski književnik Jedan od utemeljitelja modernog romana.
Istarska županija i James Joyce · James Joyce i Pula ·
Ližnjan
Ližnjan (tal. Lisignano) je općina u Hrvatskoj.
Istarska županija i Ližnjan · Ližnjan i Pula ·
Lupoglav
Željezničko čvorište u Lupoglavu Lupoglav (tal. Lupogliano) je općina u Hrvatskoj.
Istarska županija i Lupoglav · Lupoglav i Pula ·
Marčana
Marčana je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Istarska županija i Marčana · Marčana i Pula ·
Medulin
Medulin (tal. Medolino) je naselje i općina u Istarskoj županiji, zapadna Hrvatska.
Istarska županija i Medulin · Medulin i Pula ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Istarska županija i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Pula ·
Mletačka utvrda u Puli
Topovi kod Mletačke utvrde u Puli Puli Mletačka utvrda u Puli izgrađena je na najznačajnijem strateškom mjestu pulskoga zaljeva, na brežuljku na kojem su prethodno Histri locirali svoju gradinu, Rimljani castrum, a feudalna gospoda srednjovjekovni kaštel.
Istarska županija i Mletačka utvrda u Puli · Mletačka utvrda u Puli i Pula ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Istarska županija i Napoleon Bonaparte · Napoleon Bonaparte i Pula ·
Nezakcij
Nezakcij (Vizače, lat. Nesactium), najstariji je grad u Istri, a nalazi se između Valture i Muntića u blizini pulske zračne luke.
Istarska županija i Nezakcij · Nezakcij i Pula ·
Nezavisni (politika)
Nezavisni ili nestranački političar je pojedinac koji ne pripada nijednoj političkoj stranki.
Istarska županija i Nezavisni (politika) · Nezavisni (politika) i Pula ·
Park-šuma Šijanska šuma
Šijanska šuma (tal. Bosco Siana, njem. Kaiserwald) park šuma koja se nalazi svega 2 kilometra od strogog centra grada Pule.
Istarska županija i Park-šuma Šijanska šuma · Park-šuma Šijanska šuma i Pula ·
Porečka i Pulska biskupija
Porečka i Pulska biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Poreču i Puli.
Istarska županija i Porečka i Pulska biskupija · Porečka i Pulska biskupija i Pula ·
Premantura
Premantura Premantura, najjužnije mjesto istarskog poluotoka, u sastavu općine Medulin, oko 10 km južno od Pule.
Istarska županija i Premantura · Premantura i Pula ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Istarska županija i Rimsko Carstvo · Pula i Rimsko Carstvo ·
Robert Koch
Robert Koch (Clausthal, 11. prosinca 1843. – Baden-Baden, 25. svibnja 1910.), njemački bakteriolog.
Istarska županija i Robert Koch · Pula i Robert Koch ·
Slavoluk Sergijevaca
Slavoluk Sergijevaca (često nazivan i Zlatna vrata), antički rimski slavoluk u Puli u Hrvatskoj.
Istarska županija i Slavoluk Sergijevaca · Pula i Slavoluk Sergijevaca ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Istarska županija i Slovenci · Pula i Slovenci ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Istarska županija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Pula i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Istarska županija i Srbi · Pula i Srbi ·
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Istarska županija i Talijani · Pula i Talijani ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Istarska županija i Talijanski jezik · Pula i Talijanski jezik ·
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Istarska županija i Turizam · Pula i Turizam ·
Vodnjan
Vodnjan - Dignano (tal., istriot. Diegnan, čak. VodnanZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u južnoj Istri, desetak kilometara sjeverno od Pule (Istarska županija, zapadna Hrvatska).
Istarska županija i Vodnjan · Pula i Vodnjan ·
1267.
Bez opisa.
1267. i Istarska županija · 1267. i Pula ·
1797.
Bez opisa.
1797. i Istarska županija · 1797. i Pula ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Istarska županija · 1943. i Pula ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Istarska županija · 2011. i Pula ·
6. stoljeće
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Istarska županija i Pula imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Istarska županija i Pula
Usporedba između Istarska županija i Pula
Istarska županija ima 149 odnose, a Pula ima 441. Kao što im je zajedničko 50, Jaccard indeks 8.47% = 50 / (149 + 441).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Istarska županija i Pula. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
