Brže od pregledniku!
19 odnosi: Apeninski poluotok, Dalmatski jezik, Grčka, Hrvatska, Istra, Istriotski jezik, Italija, Izumrli jezici, Jadransko more, Judeotalijanski jezik, Krčkoromanski dijalekt, Krk, Napolitansko-kalabrijski jezik, Sicilija, Sicilijanski jezik, Talijanski jezik, Tuone Udaina, Zapadnoitalski jezici, 1898..
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Apeninski poluotok · Vidi više »
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Dalmatski jezik · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Grčka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Hrvatska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Istra · Vidi više »
Istriotski jezik
Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Istriotski jezik · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Italija · Vidi više »
Izumrli jezici
Izumrli jezici, jezik koji više nema izvornih govornika.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Izumrli jezici · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Jadransko more · Vidi više »
Judeotalijanski jezik
Judeotalijanski jezik (italkian; ISO 639-3: itk), italo-dalmatski jezik kojim se služe Židovi u Italiji i židovskoj zajednici na otoku Kerkira u Grčkoj.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Judeotalijanski jezik · Vidi više »
Krčkoromanski dijalekt
Krčkoromanski dijalekt (krčkoromanski, veljotski, staroveljotski; prema Veglia, talijanskom nazivu za otok Krk), izumrli zapadnoitalski dijalekt dalmatskog, kojim su na otoku Krku govorile skupine stočarskih morlačkih Vlaha.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Krčkoromanski dijalekt · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Italodalmatski jezici i Krk · Vidi više »
Napolitansko-kalabrijski jezik
Napolitansko-kalabrijski jezik (ISO 639-3: nap; Napolitansko-kalabreški), jezik Kalabreza, talijanima srodnog naroda, 7 050 000 ljudi (1976), koji se govori u provincijama Kalabrija i Kampanija u južnoj Italiji.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Napolitansko-kalabrijski jezik · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Sicilija · Vidi više »
Sicilijanski jezik
Sicilijanski jezik (ISO 639-3: scn; sicilski, kalabro-sicilski, sicilianu, siculu), jezik šire italo-dalmatske skupine koji se služe Sicilijanci, a govori se na otoku Siciliji pred talijanskom obalom.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Sicilijanski jezik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Talijanski jezik · Vidi više »
Tuone Udaina
Tuone Udaina Tuone Udaina (talijanski: Antonio Udina; Krk, oko 1823. – Krk, 10. lipnja 1898.) zvani Burbur bio je zadnji govornik dalmatskog jezika.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Tuone Udaina · Vidi više »
Zapadnoitalski jezici
Zapadnoitalski jezici, jedna od tri glavne skupine romanskih jezika koja obuhvaća (38), po novijoj klasifikaciji 32 jezika što se govore kroz južnu Europu od Moldavije na istoku pa preko Balkanskog, Apeninskog i Iberskog poluotoka do obala Atlantika na zapadu sve do belgije na sjeveru.
Novi!!: Italodalmatski jezici i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Italodalmatski jezici i 1898. · Vidi više »
