Brže od pregledniku!
32 odnosi: Čehoslovačka, Banská Bystrica, Bratislava, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska politička emigracija, Iveta Radičová, Lučenec, Martin (grad), Mikuláš Dzurinda, Političar, Poltár, Predsjednik države, Prvi svjetski rat, Robert Fico, Slovačka, Slovaci, Vladimír Mečiar, 15. lipnja, 15. srpnja, 1941., 1964., 1965., 1968., 1990., 1992., 2002., 2004., 2009., 2014., 27. ožujka, 4. travnja.
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Čehoslovačka · Vidi više »
Banská Bystrica
Banská Bystrica (hrv. Banska Bistrica, mađ. Besztercebánya, njem. Neusohl) je grad u središnjoj Slovačkoj.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Banská Bystrica · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Bratislava · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »
Iveta Radičová
Iveta Radičová (Bratislava, 7. prosinca 1956.) je slovačka sociologinja i političarka koja je obnašala funkciju premijerki od 8. srpnja 2010. do 4. travnja 2012. godine.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Iveta Radičová · Vidi više »
Lučenec
Lučenec (mađ. Losonc, njem. Lizenz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Lučenec · Vidi više »
Martin (grad)
Martin (mađ. Turócszentmárton, njem. Turz-Sankt Martin) do 1950. svk. Turčiansky Svätý Martin, grad je u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraja upravno središte Okruga Martin.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Martin (grad) · Vidi više »
Mikuláš Dzurinda
Mikuláš Dzurinda Mikuláš Dzurinda (Spišský Štvrtok, 4. veljače 1955.), slovački političar i u dva mandata bio predsjednik vlade Slovačke.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Mikuláš Dzurinda · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Političar · Vidi više »
Poltár
Poltár (mađ. Poltár), grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Poltár · Vidi više »
Predsjednik države
Predsjednik države je naziv šefa države u republikama.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Predsjednik države · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Robert Fico
Robert Fico (Topoľčany, 15. rujna 1964.) je slovački političar i pravnik.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Robert Fico · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Slovačka · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Ivan Gašparovič i Slovaci · Vidi više »
Vladimír Mečiar
Vladimír Mečiar Vladimír Mečiar (Zvolen, 26. srpnja 1942.), slovački političar koji je bio prvi i treći predsjednik vlade Slovačke Republike.
Novi!!: Ivan Gašparovič i Vladimír Mečiar · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 15. lipnja · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 15. srpnja · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 1941. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 1968. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 1992. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 2004. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 2009. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 2014. · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 27. ožujka · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Ivan Gašparovič i 4. travnja · Vidi više »
