Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ivan Ljubičić i Mario Ančić

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Ivan Ljubičić i Mario Ančić

Ivan Ljubičić vs. Mario Ančić

Ivan Ljubičić (Banja Luka, 19. ožujka 1979.) umirovljeni je hrvatski tenisač. Mario Ančić (Split, 30. ožujka 1984.), bivši hrvatski tenisač, jedan od četiri šampiona sa splitskih Firula uz Gorana Ivaniševića, Željka Franulovića i Nikolu Pilića.

Sličnosti između Ivan Ljubičić i Mario Ančić

Ivan Ljubičić i Mario Ančić imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Australian Open, Davisov kup, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Goran Ivanišević, Hrvatska, Hrvatska teniska reprezentacija, Monako, Monte Carlo, Nikola Pilić, Rafael Nadal, Roger Federer, Tenis, XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., 2004., 2005., 2006..

Australian Open

Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.

Australian Open i Ivan Ljubičić · Australian Open i Mario Ančić · Vidi više »

Davisov kup

Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.

Davisov kup i Ivan Ljubičić · Davisov kup i Mario Ančić · Vidi više »

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Ivan Ljubičić · Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Mario Ančić · Vidi više »

Goran Ivanišević

Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.

Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić · Goran Ivanišević i Mario Ančić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Ivan Ljubičić · Hrvatska i Mario Ančić · Vidi više »

Hrvatska teniska reprezentacija

Mariom Ančićem 5. ožujka 2011. Logotip Hrvatskog teniskog saveza Hrvatska teniska reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim reprezentativnim teniskim natjecanjima, kao što su Davisov kup i Olimpijske igre.

Hrvatska teniska reprezentacija i Ivan Ljubičić · Hrvatska teniska reprezentacija i Mario Ančić · Vidi više »

Monako

Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.

Ivan Ljubičić i Monako · Mario Ančić i Monako · Vidi više »

Monte Carlo

Monte Carlo Monte Carlo je područje u kneževini Monako i njezin neslužbeni glavni grad.

Ivan Ljubičić i Monte Carlo · Mario Ančić i Monte Carlo · Vidi više »

Nikola Pilić

Nikola Pilić (Split, 27. kolovoza 1939.) je bivši hrvatski tenisač i teniski trener.

Ivan Ljubičić i Nikola Pilić · Mario Ančić i Nikola Pilić · Vidi više »

Rafael Nadal

Nadal na meču Rafael "Rafa" Nadal Parera (Manacor, Mallorca, Španjolska, 3. lipnja 1986.) profesionalni je španjolski tenisač i trenutačno svjetski broj 2.

Ivan Ljubičić i Rafael Nadal · Mario Ančić i Rafael Nadal · Vidi više »

Roger Federer

Roger Federer (Basel, Švicarska, 8. kolovoza 1981.), umirovljeni je švicarski tenisač.

Ivan Ljubičić i Roger Federer · Mario Ančić i Roger Federer · Vidi više »

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Ivan Ljubičić i Tenis · Mario Ančić i Tenis · Vidi više »

XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.

XXVIII.

Ivan Ljubičić i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Mario Ančić i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

2004. i Ivan Ljubičić · 2004. i Mario Ančić · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

2005. i Ivan Ljubičić · 2005. i Mario Ančić · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

2006. i Ivan Ljubičić · 2006. i Mario Ančić · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Ivan Ljubičić i Mario Ančić

Ivan Ljubičić ima 122 odnose, a Mario Ančić ima 40. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 9.88% = 16 / (122 + 40).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Ivan Ljubičić i Mario Ančić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »