Brže od pregledniku!
122 odnosi: Adelaide, Američki dolar, Andy Murray, Andy Roddick, Atena (grad), ATP turnir, Australian Open, Španjolska, Bangkok, Banja Luka, Beč, Beograd, Besançon, Bosna i Hercegovina, Brighton, Carlos Moyá, Casablanca, Chennai, Dalmacija, Davisov kup, Doha, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Dubai, Engleska, Francuska, Gaël Monfils, Goran Ivanišević, Grand Slam, Hrvatska, Hrvatska teniska reprezentacija, Hrvatski teniski savez, Indian Wells, Kalifornija, Italija, Ivo Karlović, Jevgenij Kafeljnikov, Joachim Johansson, Juan Carlos Ferrero, Katar, Kopenhagen, Ljubljana, Lyon, Mađarska, Madrid, Marcos Baghdatis, Mario Ančić, Marseille, Metz, Miami, Florida, Michaël Llodra, Mihail Južnjij, ..., Miloš Raonić, Monako, Monte Carlo, Nikola Pilić, Nizozemska, Nogomet, Opatija, Pariz, Prijedor, Rafael Nadal, Rijeka, Roger Federer, Roland Garros, Rotterdam, Serhij Stahouski, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Stefan Edberg, Sydney, Tajland, Tenis, Tomáš Berdych, Torino, Ujedinjeni Arapski Emirati, Umag, Wimbledon, XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., Younes El Aynaoui, Zagreb, 1. ožujka, 1. studenoga, 1. svibnja, 10. siječnja, 12. siječnja, 15. listopada, 16. listopada, 16. svibnja, 19. ožujka, 1979., 1988., 1990., 1992., 1993., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2. listopada, 2001., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2012., 21. ožujka, 21. veljače, 23. lipnja, 24. listopada, 26. veljače, 28. veljače, 3. travnja, 4. veljače, 5. veljače, 6. siječnja, 7. studenoga, 8. listopada, 8. siječnja, 9. listopada. Proširite indeks (72 više) »
Adelaide
Adelaide (/ˈædɪleɪd/) je najnaseljeniji grad i glavni grad australske države Južna Australija.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Adelaide · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Američki dolar · Vidi više »
Andy Murray
Andrew "Andy" Murray (Glasgow, 15. svibnja 1987.), škotski tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Andy Murray · Vidi više »
Andy Roddick
Andy Roddick (30. kolovoza 1982.), umirovljeni američki tenisač, bivši svjetski broj 1.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Andy Roddick · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Atena (grad) · Vidi više »
ATP turnir
ATP turnir je ime natjecanja u tenisu koje organizira svjetska organizacija Association of Tennis Professionals (ATP).
Novi!!: Ivan Ljubičić i ATP turnir · Vidi više »
Australian Open
Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Australian Open · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Španjolska · Vidi više »
Bangkok
Bangkok (sijamski Krung Thep) glavni je grad i najvažnija luka Tajlanda, 30 km udaljen od Sijamskog zaljeva Južnokineskog mora.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Bangkok · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Banja Luka · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Beograd · Vidi više »
Besançon
Besançon (francuski: Besançon, izgovarano; njemački: Bisanz), poznat kao jedan od najzelenijih gradova u Francuskoj, je glavni i najveći grad régiona Franche-Comté u sjeveroistočnoj Francuskoj, s otprilike 220.000 stanovnika u metropolskom području prema podacima iz 1999.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Besançon · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brighton
Manji dio duge brightonske obale. Kraljevski paviljon. Brighton, grad i mondeno turističko središte na obali La Mancha na jugozapadu Engleske.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Brighton · Vidi više »
Carlos Moyá
Carlos Moyá Llompart (Palma de Mallorca, 27. kolovoza 1976.), je španjolski tenisač. Profesionalnu karijeru započeo je 1995. godine. Do sada je osvojio 20 turnira, a od toga je 5 puta pobijedio u Umagu na Croatia Openu - Međunarodnom prvenstvu Hrvatske u tenisu. 0d 1996. godine u Umagu je nastupio 14 puta zaredom. Godine 1998. osvojio je svoj prvi i dosad jedini Grand Slam turnir Roland Garros. 15. ožujka 1999. plasirao se na prvo mjesto svjetske ATP-ove ljestvice, no uspio ga je zadržati svega dva tjedna. Kategorija:Španjolski tenisači Kategorija:Tenisači broj 1 ATP-ove ljestvice.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Carlos Moyá · Vidi više »
Casablanca
Casablanca je najveći grad Maroka (3,1 milijun stanovnika, tj. 3,85 u širem području grada, po popisu iz rujna 2005.), te glavna marokanska luka na Atlantskom oceanu.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Casablanca · Vidi više »
Chennai
Chennai (poznat i kao Madras) je četvrti grad po veličini u Indiji i glavni grad savezne države Tamil Nadu.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Chennai · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Dalmacija · Vidi više »
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Davisov kup · Vidi više »
Doha
Doha (arapski: الدوحة, latinično: Ad-Dawḥah ili Ad-Dōḥah) je glavni grad države Katara.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Doha · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Dubai
Dubai (دبيّ), glavni grad emirata Dubaija.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Dubai · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Engleska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Francuska · Vidi više »
Gaël Monfils
Gaël Sebastien Monfils (Pariz, 1. rujna 1986.) francuski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Gaël Monfils · Vidi više »
Goran Ivanišević
Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Goran Ivanišević · Vidi više »
Grand Slam
Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Grand Slam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska teniska reprezentacija
Mariom Ančićem 5. ožujka 2011. Logotip Hrvatskog teniskog saveza Hrvatska teniska reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim reprezentativnim teniskim natjecanjima, kao što su Davisov kup i Olimpijske igre.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Hrvatska teniska reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski teniski savez
Hrvatski teniski savez (međunarodni naziv: Croatian tennis association) je krovna hrvatska teniska organizacija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Hrvatski teniski savez · Vidi više »
Indian Wells, Kalifornija
Indian Wells je gradić u okrugu Riverside u južnoj Kaliforniji.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Indian Wells, Kalifornija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Italija · Vidi više »
Ivo Karlović
Ivo Karlović 2011. Ivo Karlović (Zagreb, 28. veljače 1979.), hrvatski tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Ivo Karlović · Vidi više »
Jevgenij Kafeljnikov
Jevgenij Aleksandrovič Kafeljnikov (Soči, 18. veljače 1974.), ruski tenisač, bivši svjetski broj 1.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Jevgenij Kafeljnikov · Vidi više »
Joachim Johansson
Joachim Johansson (Lund, Švedska, 1. srpnja 1982.) je umirovljeni švedski tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Joachim Johansson · Vidi više »
Juan Carlos Ferrero
Juan Carlos Ferrero (Onteniente, 12. veljače 1980.), španjolski tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Juan Carlos Ferrero · Vidi više »
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Katar · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Kopenhagen · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Ljubljana · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Lyon · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Ivan Ljubičić i Mađarska · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Madrid · Vidi više »
Marcos Baghdatis
Marcos Baghdatis (Limassol, 17. srpnja 1985.) umirovljeni je ciparski tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Marcos Baghdatis · Vidi više »
Mario Ančić
Mario Ančić (Split, 30. ožujka 1984.), bivši hrvatski tenisač, jedan od četiri šampiona sa splitskih Firula uz Gorana Ivaniševića, Željka Franulovića i Nikolu Pilića.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Mario Ančić · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Marseille · Vidi više »
Metz
Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Metz · Vidi više »
Miami, Florida
Miami je grad smješten u jugoistočnom kutu američke savezne države Floride.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Miami, Florida · Vidi više »
Michaël Llodra
Michaël Llodra (Pariz, 18. svibnja 1980.) je francuski profesionalni tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Michaël Llodra · Vidi više »
Mihail Južnjij
Mihail Mihailovič Južnjij (Moskva, 25. lipnja 1982.) ruski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Mihail Južnjij · Vidi više »
Miloš Raonić
Miloš Raonić (srpski/crnogorski Милош Раонић; Podgorica, 27. prosinca 1990.) profesionalni je kanadski tenisač srpsko-crnogorskog podrijetla.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Miloš Raonić · Vidi više »
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Monako · Vidi više »
Monte Carlo
Monte Carlo Monte Carlo je područje u kneževini Monako i njezin neslužbeni glavni grad.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Monte Carlo · Vidi više »
Nikola Pilić
Nikola Pilić (Split, 27. kolovoza 1939.) je bivši hrvatski tenisač i teniski trener.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Nikola Pilić · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Nizozemska · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Nogomet · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Opatija · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Pariz · Vidi više »
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Prijedor · Vidi više »
Rafael Nadal
Nadal na meču Rafael "Rafa" Nadal Parera (Manacor, Mallorca, Španjolska, 3. lipnja 1986.) profesionalni je španjolski tenisač i trenutačno svjetski broj 2.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Rafael Nadal · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Rijeka · Vidi više »
Roger Federer
Roger Federer (Basel, Švicarska, 8. kolovoza 1981.), umirovljeni je švicarski tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Roger Federer · Vidi više »
Roland Garros
'''Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros''' (središnji stadion). Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam turnira.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Roland Garros · Vidi više »
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Rotterdam · Vidi više »
Serhij Stahouski
Serhij Stahouski (Kijev, 6. siječnja 1986.) umirovljeni je ukrajinski tenisač, osvajač jednog ATP turnira u pojedinačnoj konkurenciji.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Serhij Stahouski · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Slovenija · Vidi više »
Stefan Edberg
Stefan Edberg (Västervik, 19. siječnja 1966.) bivši je švedski profesionalni tenisač i svjetski broj 1.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Stefan Edberg · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Sydney · Vidi više »
Tajland
Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Tajland · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Tenis · Vidi više »
Tomáš Berdych
Tomáš Berdych (Valašské Meziříčí, 17. rujna 1985.) bivši je češki tenisač.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Tomáš Berdych · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Torino · Vidi više »
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Ujedinjeni Arapski Emirati · Vidi više »
Umag
Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Umag · Vidi više »
Wimbledon
Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Wimbledon · Vidi više »
XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.
XXVIII.
Novi!!: Ivan Ljubičić i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »
Younes El Aynaoui
Younes El Aynaoui (arap.: يونس العيناوي) (Rabat, 12. rujna 1971.) je umirovljeni profesionalni tenisač iz Maroka.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Younes El Aynaoui · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Ljubičić i Zagreb · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1. ožujka · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1. studenoga · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1. svibnja · Vidi više »
10. siječnja
10.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 10. siječnja · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 12. siječnja · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 15. listopada · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 16. listopada · Vidi više »
16. svibnja
16.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 16. svibnja · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 19. ožujka · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1979. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 1999. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2. listopada · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2010. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 2012. · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 21. ožujka · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 21. veljače · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 23. lipnja · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 24. listopada · Vidi više »
26. veljače
26.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 26. veljače · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 28. veljače · Vidi više »
3. travnja
3.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 3. travnja · Vidi više »
4. veljače
4.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 4. veljače · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 5. veljače · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 6. siječnja · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 7. studenoga · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 8. listopada · Vidi više »
8. siječnja
8.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 8. siječnja · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Ivan Ljubičić i 9. listopada · Vidi više »
