Brže od pregledniku!
75 odnosi: Akademizam, Andrija Kačić Miošić, Andrija Medulić, Ante Starčević, August Šenoa, Đakovo, Šibenik, Šime Ljubić, Bela Čikoš Sesija, Bjelovar, Brač, Crna Gora, Dubrovnik, Eugen Kumičić, Ferdo Rusan, Firenca, Folklor, Franjo Josip I., Grgo Gamulin, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski narodni preporod, Imotski, Ivan Dežman, Ivan Gundulić, Ivan Perkovac, Josip Gorup, Josip Juraj Strossmayer, Julije Klović, Kiparstvo, Krsto I. Frankapan Brinjski, Lezena, Ljudevit Gaj, Makarska, Mauzolej Gorup u Rijeci, Mauzolej obitelji Petrinović u Supetru, Menci Klement Crnčić, Nikola Jurišić, Nikola Mašić, Nikola Tommaseo, Pariz, Petar Preradović, Prva dalmatinska umjetnička izložba, Realizam, Rijeka, Robert Frangeš Mihanović, Romanika, Samobor, Secesija, Split, ..., Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama, Supetar, Trst, Venecija, Vlaho Bukovac, Zagreb, Zrinjevac, 1849., 1867., 1871., 1872., 1876., 1877., 1879., 1880., 1886., 1890., 1895., 1896., 1900., 1921., 1932., 20. stoljeće, 27. kolovoza, 29. lipnja. Proširite indeks (25 više) »
Akademizam
''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.
Novi!!: Ivan Rendić i Akademizam · Vidi više »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Novi!!: Ivan Rendić i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »
Andrija Medulić
''Sveta obitelj sa sv. Katarinom i malim Ivanom Krstiteljem'' (95 x 118 cm, oko 1552.), Beč ''Obraćenje Sv. Pavla'' (ulje na platnu, 205 X 265 cm), Venecija Andrija Medulić (Andrea Schiavone, Andrea Meldolla, Andrija Zadranin; Zadar ili Nadin, 1510. – 1515. - Mletci, 1. prosinca 1563.), hrvatsko-talijanski renesansni slikar i grafičar, jedan od najistaknutijih predstavnika talijanskog manirizma.
Novi!!: Ivan Rendić i Andrija Medulić · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Ivan Rendić i Ante Starčević · Vidi više »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Ivan Rendić i August Šenoa · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Ivan Rendić i Đakovo · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Ivan Rendić i Šibenik · Vidi više »
Šime Ljubić
Don Šime Ljubić (Stari Grad na Hvaru, 24. svibnja 1822. – Stari Grad na Hvaru, 19. listopada 1896.), župnik, teolog, hrvatski arheolog, povjesničar, političar i biograf.
Novi!!: Ivan Rendić i Šime Ljubić · Vidi više »
Bela Čikoš Sesija
Bela Čikoš Sesija (Osijek, 27. siječnja 1864. – Zagreb, 11. veljače 1931.), bio je hrvatski slikar i likovni pedagog, jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Rendić i Bela Čikoš Sesija · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Ivan Rendić i Bjelovar · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Ivan Rendić i Brač · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Ivan Rendić i Crna Gora · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ivan Rendić i Dubrovnik · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: Ivan Rendić i Eugen Kumičić · Vidi više »
Ferdo Rusan
Ferdo Rusan Ferdo Rusan (Pavlin Kloštar, kraj Bjelovara, 10. prosinca 1810. – Virje, 2. svibnja 1879.), hrvatski glazbeni amater, ilirski i pučki pjesnik te nositelj prosvjetiteljskog i gospodarskog života Podravine.
Novi!!: Ivan Rendić i Ferdo Rusan · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Ivan Rendić i Firenca · Vidi više »
Folklor
narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Novi!!: Ivan Rendić i Folklor · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Ivan Rendić i Franjo Josip I. · Vidi više »
Grgo Gamulin
Grgo Gamulin (Jelsa, 21. kolovoza 1910. – Zagreb, 2. listopada 1997.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske poslijeratne povijesti umjetnosti.
Novi!!: Ivan Rendić i Grgo Gamulin · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Rendić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Ivan Rendić i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Ivan Rendić i Imotski · Vidi više »
Ivan Dežman
Ivan Dežman (Rijeka, 6. svibnja 1841. – Zagreb, 24. listopada 1873.), hrvatski književnik i liječnik pulmolog Završio je medicinu u Beču, te živio u Zagrebu kao privatni liječnik, saborski zastupnik i književnik.
Novi!!: Ivan Rendić i Ivan Dežman · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Ivan Rendić i Ivan Gundulić · Vidi više »
Ivan Perkovac
Ivan Perkovac (Harmica, Brdovec, 23. svibnja 1826. – Samobor, 16. travnja 1871.), publicist, urednik „Pozora“ i „Vienca“, zastupnik u Hrvatskom saboru, tajnik Matice hrvatske.
Novi!!: Ivan Rendić i Ivan Perkovac · Vidi više »
Josip Gorup
Josip vitez Gorup pl.
Novi!!: Ivan Rendić i Josip Gorup · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Ivan Rendić i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Julije Klović
Juraj Julije Klović, na talijanskom poznat kao Giorgio Giulio Clovio – Croata (Grižane, 1498. – Rim, 5. siječnja 1578.), bio je hrvatski slikar i minijaturist zvan i Michelangelo minijature.
Novi!!: Ivan Rendić i Julije Klović · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Ivan Rendić i Kiparstvo · Vidi više »
Krsto I. Frankapan Brinjski
Zrinjevcu Krsto I. Frankapan Brinjski ili Ozaljski (Modruš?, 1482. – Martijanec, kraj Ludbrega, 27. rujna 1527.), hrvatski knez, ban Kraljevine Hrvatske, branitelj Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, vrhovni kapetan Ugarske između Drave i Dunava te vranski prior iz velikaške obitelji Frankapana.
Novi!!: Ivan Rendić i Krsto I. Frankapan Brinjski · Vidi više »
Lezena
Lezena je naziv za plitki vertikalni istak u obliku pilastra, koji istodobno ojačava i ukrašava te raščlanjuje zidnu plohu.
Novi!!: Ivan Rendić i Lezena · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Ivan Rendić i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ivan Rendić i Makarska · Vidi više »
Mauzolej Gorup u Rijeci
Mauzolej Gorup na groblju Kozala u Rijeci, jedna je od najmonumentalnijih historicističkih grobnica (neoromanička, neobizantska).
Novi!!: Ivan Rendić i Mauzolej Gorup u Rijeci · Vidi više »
Mauzolej obitelji Petrinović u Supetru
Mauzolej obitelji Petrinović nalazi se na groblju u Supetru na Braču, na adresi Gradska ulica 35.
Novi!!: Ivan Rendić i Mauzolej obitelji Petrinović u Supetru · Vidi više »
Menci Klement Crnčić
Menci Klement Crnčić (Bruck an der Mur, Austrija, 3. travnja 1865. – Zagreb, 9. studenoga 1930.), bio je hrvatski slikar, grafičar i karikaturist.
Novi!!: Ivan Rendić i Menci Klement Crnčić · Vidi više »
Nikola Jurišić
Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.
Novi!!: Ivan Rendić i Nikola Jurišić · Vidi više »
Nikola Mašić
Grob Nikole Mašića na Mirogoju s ćirilićnim natpisom ispod: Vječnaja pamjat! (vječan spomen) Nikola Mašić (Otočac, 28. studenog 1852. – Zagreb, 4. lipnja 1902.), hrvatski slikar srpske narodnosti.
Novi!!: Ivan Rendić i Nikola Mašić · Vidi više »
Nikola Tommaseo
Niccolò Tommaseo Niccolò Tommaseo (Šibenik 1802. - Firenca 1874.) bio je talijanski književnik, jezikoslovac, novinar i esejist, rodom Dalmatinac s Brača, s time da je jedna baka bila porijeklom iz Bergama, urednik Rječnika talijanskog jezika i rječnika sinonima, te autor brojnih drugih djela na talijanskom i hrvatskom jeziku (Roman "Fede e bellezza", zbirka kratkih proza "Iskrice" / "Scintille" i brojna druga djela).
Novi!!: Ivan Rendić i Nikola Tommaseo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ivan Rendić i Pariz · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Ivan Rendić i Petar Preradović · Vidi više »
Prva dalmatinska umjetnička izložba
Katalog izložbe. Prva dalmatinska umjetnička izložba bila je izložba skupine dalmatinskih umjetnika održana u Splitu 1908. godine.
Novi!!: Ivan Rendić i Prva dalmatinska umjetnička izložba · Vidi više »
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Novi!!: Ivan Rendić i Realizam · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ivan Rendić i Rijeka · Vidi više »
Robert Frangeš Mihanović
Robert Frangeš-Mihanović, '''Kralj Tomislav''', 1928. – 1938., bronca, Trg kralja Tomislava, Zagreb. Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. listopada 1872. - Zagreb, 12. siječnja 1940.), hrvatski kipar.
Novi!!: Ivan Rendić i Robert Frangeš Mihanović · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Ivan Rendić i Romanika · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Ivan Rendić i Samobor · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Ivan Rendić i Secesija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ivan Rendić i Split · Vidi više »
Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama
Spomenik, djelo Ivana Rendića Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama jedno je od 238 djela Ivana Rendića, mitske pojave hrvatskog kiparstva.
Novi!!: Ivan Rendić i Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama · Vidi više »
Supetar
Naziv grada postavljen u luci Supetar je grad u Hrvatskoj, najveće naselje na otoku Braču te gospodarsko, kulturno i turističko središte otoka u kojem živi petina Bračana.
Novi!!: Ivan Rendić i Supetar · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Ivan Rendić i Trst · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Ivan Rendić i Venecija · Vidi više »
Vlaho Bukovac
Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. – Prag, 23. travnja 1922.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Ivan Rendić i Vlaho Bukovac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Rendić i Zagreb · Vidi više »
Zrinjevac
Zrinjevac Meteorološki stup Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj s alejom platana, izgrađen 1892., najstariji je od sedam zagrebačkih donjogradskih trgova koji čine tzv.
Novi!!: Ivan Rendić i Zrinjevac · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1849. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1867. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1871. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1872. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1876. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1877. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1880. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1886. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1890. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1896. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Ivan Rendić i 1900. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1921. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 1932. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Rendić i 20. stoljeće · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Ivan Rendić i 27. kolovoza · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Ivan Rendić i 29. lipnja · Vidi više »
