Brže od pregledniku!
45 odnosi: Češka, Branič (nogomet), Dario Šimić, Dyskobolia Grodzisk Wielkopolski, FK Jablonec, FK Zenit Sankt Peterburg, Górnik Zabrze, HNK Šibenik, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Hrvatska nogometna reprezentacija, Koprivnica, Kup UEFA, NK Slaven Belupo Koprivnica, NK Varteks Varaždin (2011.), Nogomet, Omiš, Poljska, Prag, RNK Split, Robert Kovač, Ruska Premijer liga, Sankt-Peterburg, Siječanj, Slovenska nogometna reprezentacija, Sparta Prag, Split, UEFA Superkup, Ukrajinska nogometna reprezentacija, 11. listopada, 13. travnja, 1979., 1997., 1998., 20. kolovoza, 2000., 2001., 2003., 2004., 2005., 2007., 2008., 2010., 2011., 2014..
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Ivica Križanac i Češka · Vidi više »
Branič (nogomet)
U nogometnoj igri, branič je igrač čija je pozicija na nogometnom terenu iza veznih igrača.
Novi!!: Ivica Križanac i Branič (nogomet) · Vidi više »
Dario Šimić
Dario Šimić (Zagreb, 12. studenog 1975.), je bivši hrvatski nogometni reprezentativac.
Novi!!: Ivica Križanac i Dario Šimić · Vidi više »
Dyskobolia Grodzisk Wielkopolski
Dyskobolia Grodzisk Wielkopolski je bivši poljski nogometni klub iz mjesta Grodzisk Wielkopolski.
Novi!!: Ivica Križanac i Dyskobolia Grodzisk Wielkopolski · Vidi više »
FK Jablonec
FK Jablonec je češki nogometni klub iz grada Jabloneca.
Novi!!: Ivica Križanac i FK Jablonec · Vidi više »
FK Zenit Sankt Peterburg
FC Zenit Sankt Peterburg (ruski: ФК "Зенит" Санкт-Петербург) je ruski nogometni klub iz Petrograda koji se natječe u Ruskoj Premijer ligi.
Novi!!: Ivica Križanac i FK Zenit Sankt Peterburg · Vidi više »
Górnik Zabrze
Górnik Zabrze je poljski nogometni klub iz Zabrza.
Novi!!: Ivica Križanac i Górnik Zabrze · Vidi više »
HNK Šibenik
Hrvatski nogometni klub Šibenik hrvatski je nogometni klub iz Šibenika.
Novi!!: Ivica Križanac i HNK Šibenik · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Ivica Križanac i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivica Križanac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Ivica Križanac i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Ivica Križanac i Koprivnica · Vidi više »
Kup UEFA
Kup UEFA je bivše UEFA-ino natjecanje, drugo po jačini nakon UEFA-ine Lige prvaka. Ustanovljeno je 1955. godine kao Kup velesajamskih gradova. Prvo izdanje se igralo između 1956. i 1958., a uglavnom su sudjelovali klubovi iz gradova koji su imali godišnje sajmove, ali i gradske reprezentacije gradova poput Barcelone, Londona, Birminghama, Zagreba, Basela, Beograda. Od 1971., natjecanje se zove Kup UEFA i u njemu tradicionalno sudjeluju klubovi koji su doprvaci ili visoko plasirani u nacionalnim prvenstvima svojih država, a broj klubova pojedine zemlje se određuje po tzv. UEFA-inim koeficijentima. Posljednji prvak je ukrajinski Šahtar iz Donjecka, koji je 20. svibnja 2009. u finalu pobijedio Werder Bremen rezultatom 2:1, nakon produžetaka. Finale je odigrano u Istanbulu, na stadionu Şükrü Saracoğlu. Od sezone 2009./10., Kup UEFA (zajedno s Intertoto kupom) mijenja se u novo natjecanje, UEFA-inu Europsku ligu.
Novi!!: Ivica Križanac i Kup UEFA · Vidi više »
NK Slaven Belupo Koprivnica
NK Slaven Belupo je hrvatski nogometni klub iz Koprivnice.
Novi!!: Ivica Križanac i NK Slaven Belupo Koprivnica · Vidi više »
NK Varteks Varaždin (2011.)
NK Varteks je hrvatski nogometni klub iz grada Varaždina.
Novi!!: Ivica Križanac i NK Varteks Varaždin (2011.) · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Ivica Križanac i Nogomet · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ivica Križanac i Omiš · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Ivica Križanac i Poljska · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Ivica Križanac i Prag · Vidi više »
RNK Split
RNK Split hrvatski je nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Ivica Križanac i RNK Split · Vidi više »
Robert Kovač
Robert Kovač (Berlin, 6. travnja 1974.) je hrvatski bivši nogometni reprezentativac, a sadašnji nogometni trener.
Novi!!: Ivica Križanac i Robert Kovač · Vidi više »
Ruska Premijer liga
Rosijskaja futboljnaja premijer liga (ruski: Российская Футбольная Премьер-Лига), u doslovnom prijevodu: Ruska nogometna premijer liga, je najjače nogometno ligaško natjecanje u Rusiji.
Novi!!: Ivica Križanac i Ruska Premijer liga · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Ivica Križanac i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivica Križanac i Siječanj · Vidi više »
Slovenska nogometna reprezentacija
Slovenska nogometna reprezentacija je nacionalni nogometni sastav Slovenije, pod vodstvom Nogometne zveze Slovenije (hrv. Slovenski nogometni savez). Od 1945. do 1991. slovenski nogometaši nastupali su za nogometnu reprezentaciju SFRJ. Raspadom SFRJ 1991. godine, nastaje pet novh država a time i pet novih nogometnih reprezentacija. Slovenska nogometna reprezentacija osnovana je 1992. 1991. godine Slovenije je u Murskoj Soboti odigrala prvu međunarodnu utakmicu (poraz od Hrvatske od 1:0). Prvu službenu utakmicu odigrala je u Tallinnu 3. lipnja 1992. protiv Estonije. Rezultat je bio 1:1, a strijelac za Sloveniju bio je Igor Benedejčič. Slovenija je punopravna članica UEFA i FIFA, kontinentalnih i međunarodnih nogometnih saveza, te nosi Fifin kod – SVN. Službeni domaći stadion je Ljudski vrt u Mariboru. Svoj najniži rang na FIFA-inoj ljestvici, Slovenije je imala u prosincu 1993. (134.), dok je najviši rang postignut u srpnju 2010. (19.). Najviši rang prema Elo ljestvici Slovenije je imala u studenome 1993. – 28. mjesto, dok je najniži rang – 87. mjesto, ostvaren u studenom 2001. Hrvatska je, kao dio Jugoslavije (1918. – 1941., 1943. – 1991., osvojila 9 medalja s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Kosovom i Sjevernom Makedonijom.
Novi!!: Ivica Križanac i Slovenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Sparta Prag
Sparta Prag (češ.: AC Sparta Praha) je češki nogometni klub iz Praga.
Novi!!: Ivica Križanac i Sparta Prag · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ivica Križanac i Split · Vidi više »
UEFA Superkup
UEFA Superkup je obračun između dva pobjednika eurokupova.
Novi!!: Ivica Križanac i UEFA Superkup · Vidi više »
Ukrajinska nogometna reprezentacija
Ukrajinska nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija iz Ukrajine pod vodstvom Nogometnog saveza Ukrajine.
Novi!!: Ivica Križanac i Ukrajinska nogometna reprezentacija · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Ivica Križanac i 11. listopada · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Ivica Križanac i 13. travnja · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Križanac i 1979. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivica Križanac i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivica Križanac i 1998. · Vidi više »
20. kolovoza
20.
Novi!!: Ivica Križanac i 20. kolovoza · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ivica Križanac i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivica Križanac i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ivica Križanac i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivica Križanac i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivica Križanac i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivica Križanac i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivica Križanac i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Ivica Križanac i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Križanac i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivica Križanac i 2014. · Vidi više »
