Brže od pregledniku!
39 odnosi: Beograd, Brazil, Dragan Džajić, FK Partizan Beograd, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Madrid, NK Omiš, Nogomet, Paris Saint-Germain FC, Pariz, Real Madrid C.F., Real Zaragoza, Split, Tomislav Ivić, Udine, Udinese Calcio, Zico, 1953., 1964., 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1979., 1981., 1982., 1984., 1985., 1999., 2003., 2007., 23. ožujka, 3. listopada, 9. rujna.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivica Šurjak i Beograd · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Ivica Šurjak i Brazil · Vidi više »
Dragan Džajić
Dragan Džajić (Ub, 30. svibnja 1946.) - bivši srbijanski nogometaš.
Novi!!: Ivica Šurjak i Dragan Džajić · Vidi više »
FK Partizan Beograd
FK Partizan srbijanski je nogometni klub iz Beograda, utemeljen 1945. godine po ugledu na CSKA, tim sovjetske armije.
Novi!!: Ivica Šurjak i FK Partizan Beograd · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Ivica Šurjak i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivica Šurjak i Hrvatska · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Ivica Šurjak i Madrid · Vidi više »
NK Omiš
NK Omiš je nogometni klub iz Omiša.
Novi!!: Ivica Šurjak i NK Omiš · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Ivica Šurjak i Nogomet · Vidi više »
Paris Saint-Germain FC
PSG-ov stari grb Paris Saint-Germain (također znan i pod kraticama Paris SG ili samo PSG) je francuski profesionalni nogometni klub, smješten u glavnom gradu Parizu.
Novi!!: Ivica Šurjak i Paris Saint-Germain FC · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ivica Šurjak i Pariz · Vidi više »
Real Madrid C.F.
Real Madrid (šp.: Real Madrid Club de Fútbol), španjolsko je športsko društvo, uz Barcelonu najznačajnije u državi, te jedno od najvećih i najpoznatijih u svijetu.
Novi!!: Ivica Šurjak i Real Madrid C.F. · Vidi više »
Real Zaragoza
Real Zaragoza je španjolski nogometni klub iz Zaragoze.
Novi!!: Ivica Šurjak i Real Zaragoza · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ivica Šurjak i Split · Vidi više »
Tomislav Ivić
Tomislav Ivić (Split, 30. lipnja 1933. – Split, 24. lipnja 2011.), hrvatski nogometni trener i izbornik.
Novi!!: Ivica Šurjak i Tomislav Ivić · Vidi više »
Udine
Udine (tal. Udine, fur. Udin, slo. Videm) grad je u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Ivica Šurjak i Udine · Vidi više »
Udinese Calcio
Udinese Calcio je talijanski nogometni klub iz Udina, koji trenutačno nastupa u Serie A. Klub je osnovan 1896., kao Società Udinese di Ginnastica e Scherma.
Novi!!: Ivica Šurjak i Udinese Calcio · Vidi više »
Zico
Arthur Antunes Coimbra (Rio de Janeiro, 3. ožujka 1953.), poznatiji pod imenom Zico (MFA), brazilski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: Ivica Šurjak i Zico · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1953. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1964. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1985. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivica Šurjak i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ivica Šurjak i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivica Šurjak i 2007. · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: Ivica Šurjak i 23. ožujka · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Ivica Šurjak i 3. listopada · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Ivica Šurjak i 9. rujna · Vidi više »
