Brže od pregledniku!Sličnosti između Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović
Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija Hebrang (sin), Bosna i Hercegovina, Europska unija, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski predsjednički izbori 2014., Hrvatski sabor, Političar, Predsjednik Republike Hrvatske, Sarajevo, Trg svetog Marka, Zagreb, Zoran Milanović, 18. veljače, 19. veljače, 2003., 2015., 9. prosinca.
Andrija Hebrang (sin)
Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Andrija Hebrang (sin) i Ivo Josipović · Andrija Hebrang (sin) i Kolinda Grabar-Kitarović ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Ivo Josipović · Bosna i Hercegovina i Kolinda Grabar-Kitarović ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Ivo Josipović · Europska unija i Kolinda Grabar-Kitarović ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Ivo Josipović · Hrvatska i Kolinda Grabar-Kitarović ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Hrvatska demokratska zajednica i Ivo Josipović · Hrvatska demokratska zajednica i Kolinda Grabar-Kitarović ·
Hrvatski predsjednički izbori 2014.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske šesti su po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski predsjednički izbori 2014. i Ivo Josipović · Hrvatski predsjednički izbori 2014. i Kolinda Grabar-Kitarović ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Ivo Josipović · Hrvatski sabor i Kolinda Grabar-Kitarović ·
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Ivo Josipović i Političar · Kolinda Grabar-Kitarović i Političar ·
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Ivo Josipović i Predsjednik Republike Hrvatske · Kolinda Grabar-Kitarović i Predsjednik Republike Hrvatske ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Ivo Josipović i Sarajevo · Kolinda Grabar-Kitarović i Sarajevo ·
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Ivo Josipović i Trg svetog Marka · Kolinda Grabar-Kitarović i Trg svetog Marka ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Ivo Josipović i Zagreb · Kolinda Grabar-Kitarović i Zagreb ·
Zoran Milanović
Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.
Ivo Josipović i Zoran Milanović · Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović ·
18. veljače
18.
18. veljače i Ivo Josipović · 18. veljače i Kolinda Grabar-Kitarović ·
19. veljače
19.
19. veljače i Ivo Josipović · 19. veljače i Kolinda Grabar-Kitarović ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Ivo Josipović · 2003. i Kolinda Grabar-Kitarović ·
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
2015. i Ivo Josipović · 2015. i Kolinda Grabar-Kitarović ·
9. prosinca
9.
9. prosinca i Ivo Josipović · 9. prosinca i Kolinda Grabar-Kitarović ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović
Usporedba između Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović
Ivo Josipović ima 87 odnose, a Kolinda Grabar-Kitarović ima 253. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 5.29% = 18 / (87 + 253).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
