Brže od pregledniku!
203 odnosi: Ajnštajnij, Akcelerator čestica, Aktinij, Aluminij, Americij, Antimon, Argon, Arsen, Astat, Atom, Atomska jedinica mase, Atomska jezgra, Atomski broj, Željezo, Živa, Bakar, Balmerova serija, Barij, Berilij, Berkelij, Bizmut, Bjelančevine, Bor, Borij, Brom, Cerij, Cezij, Cijeli broj, Cink, Cirkonij, Darmštatij, Deuterij, Difuzija, Disprozij, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Dušik, Dubnij, Električni naboj, Električno polje, Elektroliza, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronski omotač atoma, Englezi, Erbij, Europij, Fermij, Fizičar, Flerovij, Fluor, ..., Fosfor, Fotografija, Fotosinteza, Francij, Francis William Aston, Frederick Soddy, Fundamentalne interakcije, Gadolinij, Galij, Germanij, Grčki jezik, Gustoća, Hafnij, Hasij, Helij, Holmij, Indeks loma, Indij, Ion, Ionizirajuće zračenje, Iridij, Iterbij, Itrij, Izotopi željeza, Jod, Joseph John Thomson, Kadmij, Kalcij, Kalifornij, Kalij, Kemija, Kemijska reakcija, Kemijski element, Kemijski simboli, Kilogram, Kirij, Kisik, Klor, Kobalt, Kopernicij, Kositar, Kripton, Kristal, Kristalizacija, Krom, Ksenon, Lantan, Laser, Latinski jezik, Litij, Lorensij, Lutecij, Magnetsko polje, Magnezij, Majtnerij, Mangan, Masa, Maseni broj, Materija, Medicina, Mendelevij, Metar, Mol (mjerna jedinica), Molekula, Molibden, Moskovij, Natrij, Neodimij, Neon, Neptunij, Neutron, Neutronski broj, Nihonij, Nikal, Niobij, Nobelij, Nobelova nagrada za kemiju, Novotvorina, Nuklearna energija, Nuklearna fisija, Nuklearna fuzija, Nuklearna reakcija, Nuklearni reaktor, Nukleinske kiseline, Nukleon, Nuklid, Oganeson, Olovo (element), Osmij, Paladij, Peć, Periodni sustav elemenata, Platina, Plutonij, Polonij, Praseodimij, Priroda, Procij, Prometij, Protaktinij, Proton, Raderfordij, Radij, Radijacija, Radioaktivnost, Radionuklid, Radioterapija, Radon, Relativna atomska masa, Renij, Rodij, Roentgenij, Rubidij, Rutenij, Samarij, Selenij, Siborgij, Silicij, Skandij, Spektroskopija, Srebro, Stabilnost, Standardni tlak i temperatura, Sterilizacija, Stroncij, Sumpor, Svjetlost, Talij, Tantal (element), Tehnecij, Telurij, Tenesin, Terbij, Termodinamička faza, Titanij, Toplina isparavanja, Toplina taljenja, Toplinska vodljivost, Topljivost, Torij, Tricij, Tulij, Ugljik, Ugljik-14, Ugljikohidrati, Uranij, Valna duljina, Vanadij, Viskoznost, Vodik, Volfram, Zlato, 238.. Proširite indeks (153 više) »
Ajnštajnij
Element je nazvan u čast Alberta Einsteina.
Novi!!: Izotop i Ajnštajnij · Vidi više »
Akcelerator čestica
Muzeju znanosti u Londonu. izmjenično električno polje (1928.). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Dio nekadašnjeg sinkrociklotrona (Orsay, Francuska). ubrzavanje. Velikog hadronskog sudarivača ili '''LHC'''-a. Kompaktni mionski solenoid ('''CMS''') detektor za Veliki hadronski sudarivač ('''LHC'''). Akcelerator čestica, ubrzivač čestica ili sudarivač je uređaj u kojem se električki nabijene čestice (elektroni, protoni, ioni i druge) stalnim ili izmjeničnim električnim poljima ubrzavaju do visokih kinetičkih energija.
Novi!!: Izotop i Akcelerator čestica · Vidi više »
Aktinij
Francuski kemičar André-Louis Debierne najavio je otkriće novog elementa 1899.
Novi!!: Izotop i Aktinij · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Izotop i Aluminij · Vidi više »
Americij
Ime je dobio po dvjema Amerikama, Južnoj i Sjevernoj, u analogiji s europijem.
Novi!!: Izotop i Americij · Vidi više »
Antimon
*Antimon su poznavali još stari Egipćani 2500.
Novi!!: Izotop i Antimon · Vidi više »
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Novi!!: Izotop i Argon · Vidi više »
Arsen
Arsen je polumetal, element 15.
Novi!!: Izotop i Arsen · Vidi više »
Astat
Astat su 1940. godine otkrili Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie (SAD).
Novi!!: Izotop i Astat · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Izotop i Atom · Vidi više »
Atomska jedinica mase
Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u.
Novi!!: Izotop i Atomska jedinica mase · Vidi više »
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Izotop i Atomska jezgra · Vidi više »
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Izotop i Atomski broj · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Izotop i Željezo · Vidi više »
Živa
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista).
Novi!!: Izotop i Živa · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Izotop i Bakar · Vidi više »
Balmerova serija
Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.
Novi!!: Izotop i Balmerova serija · Vidi više »
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Novi!!: Izotop i Barij · Vidi više »
Berilij
Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.
Novi!!: Izotop i Berilij · Vidi više »
Berkelij
Ime je dobio po gradu Berkeleyju u Kaliforniji, gdje se nalazi laboratorij za radijaciju Berkeleyjevskoga sveučilišta – Nacionalni laboratorij Lawrencea Berkeleyja, gdje je element otkriven u prosincu 1949.
Novi!!: Izotop i Berkelij · Vidi više »
Bizmut
Bizmut (novol. bisemutum 2O3).
Novi!!: Izotop i Bizmut · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: Izotop i Bjelančevine · Vidi više »
Bor
* Bor (element), kemijski element.
Novi!!: Izotop i Bor · Vidi više »
Borij
Nobelovac Niels Bohr dijeli ime s ovim elementom.
Novi!!: Izotop i Borij · Vidi više »
Brom
Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.
Novi!!: Izotop i Brom · Vidi više »
Cerij
Cerij ili cerDraško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl.
Novi!!: Izotop i Cerij · Vidi više »
Cezij
Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.
Novi!!: Izotop i Cezij · Vidi više »
Cijeli broj
Cijeli brojevi proširenje su skupa prirodnih brojeva neutralnim elementom za zbrajanje, nulom, i brojevima koji su njima suprotni, to jest brojevima s kojima zbrojeni daju nulu.
Novi!!: Izotop i Cijeli broj · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Izotop i Cink · Vidi više »
Cirkonij
Cirkonij je čeličnosiv, mekan, rastezljiv i kovak metal visokog sjaja.
Novi!!: Izotop i Cirkonij · Vidi više »
Darmštatij
Ime je dobio po gradu gdje je istraživan Darmstadtu.
Novi!!: Izotop i Darmštatij · Vidi više »
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Novi!!: Izotop i Deuterij · Vidi više »
Difuzija
vodi. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. bojila u vodi. membranom. Difuzija kroz propusne ili polupropusne membrane (stijenke) naziva se osmoza. Difuzija (lat. diffusio: širenje, rasprostiranje, raspršenje) je prijenos kemijskih tvari u plinovima, kapljevinama i čvrstim tvarima.
Novi!!: Izotop i Difuzija · Vidi više »
Disprozij
Disprozij je 1886. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Izotop i Disprozij · Vidi više »
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.
Novi!!: Izotop i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Izotop i Dušik · Vidi više »
Dubnij
Dubnij je dobio ime po mjestu Dubnoj, Rusija jer je tamo prvi put sintetiziran.
Novi!!: Izotop i Dubnij · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Izotop i Električni naboj · Vidi više »
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Novi!!: Izotop i Električno polje · Vidi više »
Elektroliza
električne struje. istosmjerne struje. vode. bakrenog sulfata (bakrenje). Elektroliza je elektrokemijska reakcija razlaganja ili razgradnje elektrolita djelovanjem električne struje.
Novi!!: Izotop i Elektroliza · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Izotop i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Izotop i Elektron · Vidi više »
Elektronski omotač atoma
Elektronski omotač atoma je slojeviti omotač oko jezgre atoma u kojemu se nalaze elektroni.
Novi!!: Izotop i Elektronski omotač atoma · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Izotop i Englezi · Vidi više »
Erbij
Erbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Novi!!: Izotop i Erbij · Vidi više »
Europij
Ime je dobio po kontinentu Europi, a simbol mu je isti kao kratica Europske unije.
Novi!!: Izotop i Europij · Vidi više »
Fermij
Talijanski znanstvenik Enrico Fermi dijeli ime s ovim elementom.
Novi!!: Izotop i Fermij · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Izotop i Fizičar · Vidi više »
Flerovij
Bez opisa.
Novi!!: Izotop i Flerovij · Vidi više »
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Novi!!: Izotop i Fluor · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Izotop i Fosfor · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Izotop i Fotografija · Vidi više »
Fotosinteza
biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.
Novi!!: Izotop i Fotosinteza · Vidi više »
Francij
Ima najnižu elektronegativnost od svih poznatih elemenata, a drugi je najrjeđi od prirodnih elemenata (nakon astata).
Novi!!: Izotop i Francij · Vidi više »
Francis William Aston
masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Izotop i Francis William Aston · Vidi više »
Frederick Soddy
Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.
Novi!!: Izotop i Frederick Soddy · Vidi više »
Fundamentalne interakcije
Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. atomskih jezgri u jezgru helija. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Fundamentalne interakcije, osnovne sile ili temeljno međudjelovanje je međudjelovanje elementarnih čestica: gravitacijsko, elektromagnetsko, jako i slabo.
Novi!!: Izotop i Fundamentalne interakcije · Vidi više »
Gadolinij
Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Novi!!: Izotop i Gadolinij · Vidi više »
Galij
Galij je ime dobio po rimskoj provinciji Galiji, koja je zauzimala područja današnje Belgije i Luksemburga, kao i dijelove Francuske, Italije, Nizozemske, Švicarske i Njemačke.
Novi!!: Izotop i Galij · Vidi više »
Germanij
Germanij je sivobijel, jako krhak polumetal.
Novi!!: Izotop i Germanij · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Izotop i Grčki jezik · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Izotop i Gustoća · Vidi više »
Hafnij
To je metal visokog srebrnog sjaja otporan na koroziju.
Novi!!: Izotop i Hafnij · Vidi više »
Hasij
Element je prvi put sinteziran u Darmstadtu 1984.
Novi!!: Izotop i Hasij · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Izotop i Helij · Vidi više »
Holmij
Holmij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Novi!!: Izotop i Holmij · Vidi više »
Indeks loma
Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.
Novi!!: Izotop i Indeks loma · Vidi više »
Indij
Ime je dobio po boji indigo.
Novi!!: Izotop i Indij · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Izotop i Ion · Vidi više »
Ionizirajuće zračenje
Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.
Novi!!: Izotop i Ionizirajuće zračenje · Vidi više »
Iridij
Iridij je vrlo rijedak u Zemljinoj kori.
Novi!!: Izotop i Iridij · Vidi više »
Iterbij
Iterbij je 1878. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Novi!!: Izotop i Iterbij · Vidi više »
Itrij
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.
Novi!!: Izotop i Itrij · Vidi više »
Izotopi željeza
atomskih jezgri. Mössbauerovoj spektroskopiji. Izotopi željeza koji se javljaju u prirodi su četiri: željezo-54 (5,9%), željezo-56 (91,72%), željezo-57 (2,1%) i željezo-58 (0,28%), a ostali su radioaktivni s kratkim vremenom poluraspada, osim izotopa željezo-60 (t1/2.
Novi!!: Izotop i Izotopi željeza · Vidi više »
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Novi!!: Izotop i Jod · Vidi više »
Joseph John Thomson
Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E. Kugla u desnom dijelu aparature imala je nacrtanu skalu kojom je mjerio otklon zrake. Otklon katodnih zraka (elektroni – plava linija) zbog utjecaja električnog polja (žuto). Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Sir Joseph John Thomson (Cheetham Hill, Manchester, 18. prosinca 1856. – Cambridge, 30. kolovoza 1940.), britanski fizičar.
Novi!!: Izotop i Joseph John Thomson · Vidi više »
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Novi!!: Izotop i Kadmij · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Izotop i Kalcij · Vidi više »
Kalifornij
Ime je dobio po američkoj saveznoj državi Kaliforniji.
Novi!!: Izotop i Kalifornij · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Izotop i Kalij · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Izotop i Kemija · Vidi više »
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Novi!!: Izotop i Kemijska reakcija · Vidi više »
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Novi!!: Izotop i Kemijski element · Vidi više »
Kemijski simboli
Kemijski simboli su dogovoreni međunarodni znakovi za kemijske elemente.
Novi!!: Izotop i Kemijski simboli · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Izotop i Kilogram · Vidi više »
Kirij
Ovaj element dijeli ime s bračnim parom Curie, Marie i Pierreom.
Novi!!: Izotop i Kirij · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Izotop i Kisik · Vidi više »
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Novi!!: Izotop i Klor · Vidi više »
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Novi!!: Izotop i Kobalt · Vidi više »
Kopernicij
Kopernicij su u veljači 1996. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka).
Novi!!: Izotop i Kopernicij · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Izotop i Kositar · Vidi više »
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Novi!!: Izotop i Kripton · Vidi više »
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Novi!!: Izotop i Kristal · Vidi više »
Kristalizacija
kristalnu rešetku. Kristalizacija meda. vodene pare može se odviti na razne načine. bronce koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) kristalna zrna. šećerne repe. Kristalizacija je nastajanje kristala u kojem se osnovne čestice (atomi, ioni ili molekule) pravilno slažu u prostoru stvarajući kristalnu rešetku.
Novi!!: Izotop i Kristalizacija · Vidi više »
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Novi!!: Izotop i Krom · Vidi više »
Ksenon
Ksenon su 1898.
Novi!!: Izotop i Ksenon · Vidi više »
Lantan
Lantan je 1839. godine otkrio Šveđanin Carl Gustaf Mosander.
Novi!!: Izotop i Lantan · Vidi više »
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Novi!!: Izotop i Laser · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Izotop i Latinski jezik · Vidi više »
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Novi!!: Izotop i Litij · Vidi više »
Lorensij
Ime je dobio po nobelovcu E. O. Lawrenceu, izumitelju ciklotrona.
Novi!!: Izotop i Lorensij · Vidi više »
Lutecij
Srebrnosive je boje i na zraku je relativno stabilan.
Novi!!: Izotop i Lutecij · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Izotop i Magnetsko polje · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Izotop i Magnezij · Vidi više »
Majtnerij
Element je nazvan u čast austrijske fizičarke Lise Meitner.
Novi!!: Izotop i Majtnerij · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Izotop i Mangan · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Izotop i Masa · Vidi više »
Maseni broj
Stilizirani prikaz atoma litija. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Maseni broj ili nukleonski broj (oznaka A) je ukupan broj nukleona u atomskoj jezgri, koji je jednak zbroju broja protona P i broja neutrona N, to jest: Maseni broj je približno jednak relativnoj atomskoj masi.
Novi!!: Izotop i Maseni broj · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Izotop i Materija · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Izotop i Medicina · Vidi više »
Mendelevij
Mendelevij je umjetno dobiven transuranijski element iz skupine aktinida (aktinoida).
Novi!!: Izotop i Mendelevij · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Izotop i Metar · Vidi više »
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Novi!!: Izotop i Mol (mjerna jedinica) · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Izotop i Molekula · Vidi više »
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Novi!!: Izotop i Molibden · Vidi više »
Moskovij
Prije nego što je bio otkriven, privremeno ime bilo mu je ununpentij.
Novi!!: Izotop i Moskovij · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Izotop i Natrij · Vidi više »
Neodimij
Neodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Novi!!: Izotop i Neodimij · Vidi više »
Neon
Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers.
Novi!!: Izotop i Neon · Vidi više »
Neptunij
Ime je dobio po planetu Neptunu.
Novi!!: Izotop i Neptunij · Vidi više »
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Novi!!: Izotop i Neutron · Vidi više »
Neutronski broj
atomskih jezgri. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronski broj ili broj neutrona (oznaka N) je broj neutrona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Izotop i Neutronski broj · Vidi više »
Nihonij
Ununtrij je bilo privremeno ime ovog elementa.
Novi!!: Izotop i Nihonij · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: Izotop i Nikal · Vidi više »
Niobij
Niobij je metal svijetlosive boje, mekan i kovak.
Novi!!: Izotop i Niobij · Vidi više »
Nobelij
Ime je dobio po švedskom kemičaru, otkrivaču dinamita i osnivaču Nobelove nagrade Alfredu Nobelu.
Novi!!: Izotop i Nobelij · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: Izotop i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Novotvorina
Novotvorina, neoplazma (grč. neos - nov, plasia - rast) ili tumor (lat. tumor - oteklina) patološka je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog umnažanja abnormalnih stanica.
Novi!!: Izotop i Novotvorina · Vidi više »
Nuklearna energija
Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.
Novi!!: Izotop i Nuklearna energija · Vidi više »
Nuklearna fisija
Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.
Novi!!: Izotop i Nuklearna fisija · Vidi više »
Nuklearna fuzija
Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.
Novi!!: Izotop i Nuklearna fuzija · Vidi više »
Nuklearna reakcija
alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.
Novi!!: Izotop i Nuklearna reakcija · Vidi više »
Nuklearni reaktor
Jezgra malog istraživačkog reaktora. Nuklearna lančana reakcija: jezgra uranija-235 apsorbira neutron, koji se razdvoji u brze, lakše elemente (fisijske produkte) i slobodne neutrone. Iako se i reaktori i nuklearna oružja oslanjaju na lančane reakcije, stopa reakcije u reaktorima znatno je sporija nego kod bombe. Kao što konvencionalne elektrane proizvode električnu energiju koristeći termalnu energiju oslobođenu izgaranjem fosilnih goriva, tako nuklearni reaktori pretvaraju termalnu energiju oslobođenu iz nuklearne fisije. nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. nuklearnog goriva, s oblogama od cirkonijevih legura. Nuklearni reaktor poznat pod nazivom ''Chicago pile l'', koji je ostvario prvu samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju 2. prosinca 1942. pare. elektroenergetskom sustavu. Gradnja nuklearne elektrane Lungmen u Tajvanu, kao prestavnika nuklearnih reaktora III. generacije, ili napredni reaktori s kipućom vodom (engl. ''Advanced Boiling Water Reactor'' - ABWR). Nuklearni reaktor je naprava u kojoj se odvija postojana kontrolirana nuklearna lančana reakcija (za razliku od nuklearne bombe u kojoj je reakcija eksplozivna i nekontrolirana).
Novi!!: Izotop i Nuklearni reaktor · Vidi više »
Nukleinske kiseline
Nukleinske kiseline su makromolekule koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetske informacije.
Novi!!: Izotop i Nukleinske kiseline · Vidi više »
Nukleon
Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.
Novi!!: Izotop i Nukleon · Vidi više »
Nuklid
Stilizirani prikaz atoma litija. Nuklid je atom kemijskog elementa za koji je točno poznat ne samo redni ili atomski broj Z, već i ukupan broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Novi!!: Izotop i Nuklid · Vidi više »
Oganeson
Dobiva se fuzijom: \mathrm+\mathrm\quad\rightarrow\quad\mathrm+ 3\,\mathrm.
Novi!!: Izotop i Oganeson · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Izotop i Olovo (element) · Vidi više »
Osmij
Osmij je sivomodar, tvrd metal, visokog tališta.
Novi!!: Izotop i Osmij · Vidi više »
Paladij
Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal.
Novi!!: Izotop i Paladij · Vidi više »
Peć
toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.
Novi!!: Izotop i Peć · Vidi više »
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Novi!!: Izotop i Periodni sustav elemenata · Vidi više »
Platina
Plemenita kovina.
Novi!!: Izotop i Platina · Vidi više »
Plutonij
Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.
Novi!!: Izotop i Plutonij · Vidi više »
Polonij
Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj.
Novi!!: Izotop i Polonij · Vidi više »
Praseodimij
Praseodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Novi!!: Izotop i Praseodimij · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Izotop i Priroda · Vidi više »
Procij
Procij (simbol P ili 1H) je najlakši, najzastupljeniji i jedini stabilni izotop vodika.
Novi!!: Izotop i Procij · Vidi više »
Prometij
Ime Prometij izvedeno je iz imena Prometej (grčki heroj).
Novi!!: Izotop i Prometij · Vidi više »
Protaktinij
Bez opisa.
Novi!!: Izotop i Protaktinij · Vidi više »
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Novi!!: Izotop i Proton · Vidi više »
Raderfordij
Raderfordij (u hrvatskoj literaturi također i pod rutherfordij, neslužbeno u hrvatskom jeziku nazivan kurčatovij, a korišteno je i generičko ime unnilkvadij) dobio je svoje ime po novozelandskom fizičaru Ernestu Rutherfordu.
Novi!!: Izotop i Raderfordij · Vidi više »
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Novi!!: Izotop i Radij · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Izotop i Radijacija · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Izotop i Radioaktivnost · Vidi više »
Radionuklid
Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.
Novi!!: Izotop i Radionuklid · Vidi više »
Radioterapija
zdjelice. Italiji iz 1953. Moderni ciklotron koji se koristi za radioterapiju. Radioterapija je metoda liječenja zloćudnih bolesti (raka) primjenom ionizirajućega zračenja.
Novi!!: Izotop i Radioterapija · Vidi više »
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Novi!!: Izotop i Radon · Vidi više »
Relativna atomska masa
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).
Novi!!: Izotop i Relativna atomska masa · Vidi više »
Renij
Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.
Novi!!: Izotop i Renij · Vidi više »
Rodij
Ime mu dolazi od grčke riječi rhodon što znači ruža.
Novi!!: Izotop i Rodij · Vidi više »
Roentgenij
Wilhelm Conrad Röntgen je njemački fizičar po kojemu je ovaj element dobio ime.
Novi!!: Izotop i Roentgenij · Vidi više »
Rubidij
Mekan je i srebrnobijel metalni element alkalijske skupine.
Novi!!: Izotop i Rubidij · Vidi više »
Rutenij
Rutenij je tvrd, vatrostalni metal bijelosive boje.
Novi!!: Izotop i Rutenij · Vidi više »
Samarij
Samarij je 1879. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Izotop i Samarij · Vidi više »
Selenij
---- Selenij (poznat i kao selen) je nemetal, srodan sumporu i teluriju.
Novi!!: Izotop i Selenij · Vidi više »
Siborgij
Siborgij je prethodno nosio ime unnilheksij (Unh).
Novi!!: Izotop i Siborgij · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Izotop i Silicij · Vidi više »
Skandij
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan tranzicijski element.
Novi!!: Izotop i Skandij · Vidi više »
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.
Novi!!: Izotop i Spektroskopija · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Izotop i Srebro · Vidi više »
Stabilnost
mehanici. silom. krilo i rep djeluju sile uzgona. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. Metastabilno stanje slabije veze (1), prijelazne konfiguracije "sedla" (2) i stabilnog stanja jače veze (3). Stabilnost (prema stabilan stabilnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Izotop i Stabilnost · Vidi više »
Standardni tlak i temperatura
Standardni tlak i temperatura (standardni uvjeti, s.u., STP) prihvaćeni su uvjeti za eksperimentalna mjerenja u znanosti, sa svrhom olakšanog uspoređivanja različitih podataka.
Novi!!: Izotop i Standardni tlak i temperatura · Vidi više »
Sterilizacija
Sterilizator na kirurškoj klinici u Dresdenu, 1956. godine Moderni sterilizator (autoklav) Sterilizacija je proces kojim se potpuno odstranjuju ili uništavaju svi mikroorganizmi i njihove spore s predmeta, instrumenata i materijala do te mjere da se na standardnim medijima za kultiviranje ne mogu dokazati.
Novi!!: Izotop i Sterilizacija · Vidi više »
Stroncij
Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.
Novi!!: Izotop i Stroncij · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Izotop i Sumpor · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Izotop i Svjetlost · Vidi više »
Talij
Talij je 1861. godine otkrio William Crookes (Engleska).
Novi!!: Izotop i Talij · Vidi više »
Tantal (element)
To je vrlo tvrdi sivi sjajan metal.
Novi!!: Izotop i Tantal (element) · Vidi više »
Tehnecij
Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal.
Novi!!: Izotop i Tehnecij · Vidi više »
Telurij
Telurij je tvar srebrnastosive boje, metalnog sjaja.
Novi!!: Izotop i Telurij · Vidi više »
Tenesin
Halogeni kemijski element otkriven u siječnju 2010.
Novi!!: Izotop i Tenesin · Vidi više »
Terbij
Terbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Novi!!: Izotop i Terbij · Vidi više »
Termodinamička faza
Termodinamička faza ili faza tvari je u termodinamici skup stanja makroskopskog termodinamičkog sustava s homogenim kemijskim sastavom i fizičkim svojstvima (npr. gustoća, kristalna struktura, indeks loma itd.). Faza tvari je homogeni dio heterogenog sustava koji je od drugih dijelova toga sustava odijeljen fizičkom granicom.
Novi!!: Izotop i Termodinamička faza · Vidi više »
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Novi!!: Izotop i Titanij · Vidi više »
Toplina isparavanja
vodu, metanol, benzen i aceton Toplina isparavanja ili standardna entalpija isparavanja (ΔHv) količina je toplinske energije koja je potrebna jednom molu tekućine za prelazak u plin, odnosno količina toplinske energije koju ista količina plina oslobodi prilikom prelaska u tekuće agregatno stanje.
Novi!!: Izotop i Toplina isparavanja · Vidi više »
Toplina taljenja
Toplina taljenja ili standardna entalpija taljenja (ΔHfus) količina je toplinske energije koja je potrebna jednom molu krutine za prelazak u tekućinu, odnosno količina toplinske energije koju ista količina tekućine oslobodi prilikom prelaska u kruto agregatno stanje.
Novi!!: Izotop i Toplina taljenja · Vidi više »
Toplinska vodljivost
Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.
Novi!!: Izotop i Toplinska vodljivost · Vidi više »
Topljivost
Topljivost je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu.
Novi!!: Izotop i Topljivost · Vidi više »
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Novi!!: Izotop i Torij · Vidi više »
Tricij
Tricij (simbol T ili 3H) je radioaktivni izotop vodika.
Novi!!: Izotop i Tricij · Vidi više »
Tulij
Tulij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Novi!!: Izotop i Tulij · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Izotop i Ugljik · Vidi više »
Ugljik-14
Akceleratorski maseni spektrometar u ''Lawrence Livermore National Laboratory'' Ugljik-14 (14C) radioaktivni je izotop ugljika s jezgrom koja sadrži 6 protona i 8 neutrona.
Novi!!: Izotop i Ugljik-14 · Vidi više »
Ugljikohidrati
glikozidnom vezom. Ima formulu C12H22O11. Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule sastavljene od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma, obično s omjerom atoma vodika i kisika od 2: 1 (kao u vodi), odnosno empirijske formule Cm(H2O)n (pri čemu m može biti različit od n).
Novi!!: Izotop i Ugljikohidrati · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Izotop i Uranij · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Izotop i Valna duljina · Vidi više »
Vanadij
Vanadij je čeličnosiv, vrlo tvrd metal otporan na koroziju.
Novi!!: Izotop i Vanadij · Vidi više »
Viskoznost
Demonstracija viskoznosti. Tekućina s lijeve strane ima manju viskoznost od tekućine s desne strane. strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje, a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju. accessdate.
Novi!!: Izotop i Viskoznost · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Izotop i Vodik · Vidi više »
Volfram
Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.
Novi!!: Izotop i Volfram · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Izotop i Zlato · Vidi više »
238.
Bez opisa.
Novi!!: Izotop i 238. · Vidi više »
