Brže od pregledniku!Sličnosti između Izotop i Željezo
Izotop i Željezo imaju 49 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aluminij, Arsen, Atom, Atomska jezgra, Bakar, Bjelančevine, Dušik, Elektroliza, Fosfor, Gustoća, Ion, Izotopi željeza, Kalcij, Kemija, Kilogram, Kisik, Klor, Kobalt, Kositar, Kristal, Kristalizacija, Krom, Latinski jezik, Magnetsko polje, Mangan, Maseni broj, Medicina, Metar, Molekula, Molibden, ..., Nikal, Niobij, Nuklid, Peć, Priroda, Radioaktivnost, Relativna atomska masa, Silicij, Srebro, Sumpor, Svjetlost, Tantal (element), Titanij, Topljivost, Ugljik, Vanadij, Vodik, Volfram, Zlato. Proširite indeks (19 više) »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Aluminij i Izotop · Aluminij i Željezo ·
Arsen
Arsen je polumetal, element 15.
Arsen i Izotop · Arsen i Željezo ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Izotop · Atom i Željezo ·
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Atomska jezgra i Izotop · Atomska jezgra i Željezo ·
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Bakar i Izotop · Bakar i Željezo ·
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Bjelančevine i Izotop · Bjelančevine i Željezo ·
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Dušik i Izotop · Dušik i Željezo ·
Elektroliza
električne struje. istosmjerne struje. vode. bakrenog sulfata (bakrenje). Elektroliza je elektrokemijska reakcija razlaganja ili razgradnje elektrolita djelovanjem električne struje.
Elektroliza i Izotop · Elektroliza i Željezo ·
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Fosfor i Izotop · Fosfor i Željezo ·
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Gustoća i Izotop · Gustoća i Željezo ·
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Ion i Izotop · Ion i Željezo ·
Izotopi željeza
atomskih jezgri. Mössbauerovoj spektroskopiji. Izotopi željeza koji se javljaju u prirodi su četiri: željezo-54 (5,9%), željezo-56 (91,72%), željezo-57 (2,1%) i željezo-58 (0,28%), a ostali su radioaktivni s kratkim vremenom poluraspada, osim izotopa željezo-60 (t1/2.
Izotop i Izotopi željeza · Izotopi željeza i Željezo ·
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Izotop i Kalcij · Kalcij i Željezo ·
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Izotop i Kemija · Kemija i Željezo ·
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Izotop i Kilogram · Kilogram i Željezo ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Izotop i Kisik · Kisik i Željezo ·
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Izotop i Klor · Klor i Željezo ·
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Izotop i Kobalt · Kobalt i Željezo ·
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Izotop i Kositar · Kositar i Željezo ·
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Izotop i Kristal · Kristal i Željezo ·
Kristalizacija
kristalnu rešetku. Kristalizacija meda. vodene pare može se odviti na razne načine. bronce koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) kristalna zrna. šećerne repe. Kristalizacija je nastajanje kristala u kojem se osnovne čestice (atomi, ioni ili molekule) pravilno slažu u prostoru stvarajući kristalnu rešetku.
Izotop i Kristalizacija · Kristalizacija i Željezo ·
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Izotop i Krom · Krom i Željezo ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Izotop i Latinski jezik · Latinski jezik i Željezo ·
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Izotop i Magnetsko polje · Magnetsko polje i Željezo ·
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Izotop i Mangan · Mangan i Željezo ·
Maseni broj
Stilizirani prikaz atoma litija. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Maseni broj ili nukleonski broj (oznaka A) je ukupan broj nukleona u atomskoj jezgri, koji je jednak zbroju broja protona P i broja neutrona N, to jest: Maseni broj je približno jednak relativnoj atomskoj masi.
Izotop i Maseni broj · Maseni broj i Željezo ·
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Izotop i Medicina · Medicina i Željezo ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Izotop i Metar · Metar i Željezo ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Izotop i Molekula · Molekula i Željezo ·
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Izotop i Molibden · Molibden i Željezo ·
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Izotop i Nikal · Nikal i Željezo ·
Niobij
Niobij je metal svijetlosive boje, mekan i kovak.
Izotop i Niobij · Niobij i Željezo ·
Nuklid
Stilizirani prikaz atoma litija. Nuklid je atom kemijskog elementa za koji je točno poznat ne samo redni ili atomski broj Z, već i ukupan broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Izotop i Nuklid · Nuklid i Željezo ·
Peć
toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.
Izotop i Peć · Peć i Željezo ·
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Izotop i Priroda · Priroda i Željezo ·
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Izotop i Radioaktivnost · Radioaktivnost i Željezo ·
Relativna atomska masa
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).
Izotop i Relativna atomska masa · Relativna atomska masa i Željezo ·
Silicij
Silicij (lat. silex.
Izotop i Silicij · Silicij i Željezo ·
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Izotop i Srebro · Srebro i Željezo ·
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Izotop i Sumpor · Sumpor i Željezo ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Izotop i Svjetlost · Svjetlost i Željezo ·
Tantal (element)
To je vrlo tvrdi sivi sjajan metal.
Izotop i Tantal (element) · Tantal (element) i Željezo ·
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Izotop i Titanij · Titanij i Željezo ·
Topljivost
Topljivost je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu.
Izotop i Topljivost · Topljivost i Željezo ·
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Izotop i Ugljik · Ugljik i Željezo ·
Vanadij
Vanadij je čeličnosiv, vrlo tvrd metal otporan na koroziju.
Izotop i Vanadij · Vanadij i Željezo ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Izotop i Vodik · Vodik i Željezo ·
Volfram
Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.
Izotop i Volfram · Volfram i Željezo ·
Zlato
zlato.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Izotop i Željezo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Izotop i Željezo
Usporedba između Izotop i Željezo
Izotop ima 203 odnose, a Željezo ima 289. Kao što im je zajedničko 49, Jaccard indeks 9.96% = 49 / (203 + 289).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Izotop i Željezo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
