Brže od pregledniku!
43 odnosi: Šime Balen, Šubići, Bunjevci, Frankapani, Glagoljica, Hrvatska, Josip Jurjević-Jurčić de Tuol, Karin, Karlobag, Krajolik, Lič, Ličko-senjska županija, Luka, Obrovac, Osmansko Carstvo, Pag, Petar Kružić, Podgorje, Poklade, Posedarje, Ražanac, Rab, Rapska biskupija, Sana, Senj, Slobodni kraljevski grad, Stjepan Gut-Keled, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Velebit, Vinjerac, Zavratnica, Zelengrad, 1179., 1251., 1525., 1645., 1655., 1971., 1981., 1991., 2001., 2011., 27. listopada.
Šime Balen
Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983.; pristupljeno 29. rujna 2014. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id.
Novi!!: Jablanac i Šime Balen · Vidi više »
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Novi!!: Jablanac i Šubići · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Jablanac i Bunjevci · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Jablanac i Frankapani · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Jablanac i Glagoljica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jablanac i Hrvatska · Vidi više »
Josip Jurjević-Jurčić de Tuol
Josip Jurjević-Jurčić de Tuol (Jablanac, 5. veljače 1785. – Beč, 21. listopada 1875.), hrvatski prosvjetni i znanstveni djelatnik.
Novi!!: Jablanac i Josip Jurjević-Jurčić de Tuol · Vidi više »
Karin
* Donji Karin – naselje u sustavu grada Benkovca, u zadarskom zaleđu, na obali zaljeva Karinskog mora.
Novi!!: Jablanac i Karin · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Jablanac i Karlobag · Vidi više »
Krajolik
Hrvatskom zagorju Sniježnice Dunav kod Iloka Krajolik je zemljopisno područje, koje je po svojim karakterisikama drugačije od ostalih.
Novi!!: Jablanac i Krajolik · Vidi više »
Lič
Lič je selo u Gorskom kotaru smješteno u Ličkom polju, nedaleko od planine Viševice i umjetnog jezera Bajer.
Novi!!: Jablanac i Lič · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Jablanac i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Jablanac i Luka · Vidi više »
Obrovac
Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Jablanac i Obrovac · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Jablanac i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Jablanac i Pag · Vidi više »
Petar Kružić
Petar Kružić (oko 1490. – okolica Solina, 12. ožujka 1537.), bio je hrvatski vojskovođa, kapetan kliški i senjski, te knez kliški.
Novi!!: Jablanac i Petar Kružić · Vidi više »
Podgorje
* Podgorje (Velebit), predjel u Hrvatskoj Naselja u Hrvatskoj.
Novi!!: Jablanac i Podgorje · Vidi više »
Poklade
Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.
Novi!!: Jablanac i Poklade · Vidi više »
Posedarje
Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Jablanac i Posedarje · Vidi više »
Ražanac
Ražanac je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Jablanac i Ražanac · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Jablanac i Rab · Vidi više »
Rapska biskupija
Rapska nadbiskupija (lat. Dioecesis Arbensis), nekadašnja katolička biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: Jablanac i Rapska biskupija · Vidi više »
Sana
Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini (zapadna BiH) i najveća desna pritoka Une.
Novi!!: Jablanac i Sana · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Jablanac i Senj · Vidi više »
Slobodni kraljevski grad
1231.
Novi!!: Jablanac i Slobodni kraljevski grad · Vidi više »
Stjepan Gut-Keled
Stjepan iz roda Gut-Keled, sin Apajeva i Nikolina brata Draguna pratio je kralja Belu IV. prigodom povlačenja pred Mongolima (1241.), 1245.
Novi!!: Jablanac i Stjepan Gut-Keled · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Jablanac i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Jablanac i Velebit · Vidi više »
Vinjerac
Vinjerac je naselje u sustavu Općine Posedarje, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Jablanac i Vinjerac · Vidi više »
Zavratnica
Zavratnica Zavratnica je zaštićeni krajolik i predstavlja jednu od najljepših uvala na Hrvatskom Jadranu.
Novi!!: Jablanac i Zavratnica · Vidi više »
Zelengrad
Zelengrad je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Jablanac i Zelengrad · Vidi više »
1179.
Bez opisa.
Novi!!: Jablanac i 1179. · Vidi više »
1251.
Bez opisa.
Novi!!: Jablanac i 1251. · Vidi više »
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Novi!!: Jablanac i 1525. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: Jablanac i 1645. · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Jablanac i 1655. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Jablanac i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Jablanac i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Jablanac i 1991. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Jablanac i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Jablanac i 2011. · Vidi više »
27. listopada
27.
Novi!!: Jablanac i 27. listopada · Vidi više »
