Sadržaj
55 odnosi: Abiogeneza, André Lwoff, Animizam, Antropocentrizam, Čovjek, Bakterije, Biljke, Biologija, Biosfera, Bjelančevine, Bog, Cannes, Charles Darwin, Deoksiribonukleinska kiselina, Dijalektički materijalizam, Drugi svjetski rat, Duša, Enzim, Escherichia coli, Etika, Evolucija, Filozofija, François Jacob, Francuska, Francuski pokret otpora, Friedrich Engels, Heisenbergovo načelo neodređenosti, Henri Bergson, Herbert Spencer, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Inteligentni dizajn, Jastvo, Karl Marx, Kršćanski fundamentalizam, Marksizam, Molekula, Molekularna biologija, Mutacija, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nuklearno oružje, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Operon, Pariz, Religija, Sorbonne, Središnji živčani sustav, Starije kameno doba, Svemir, Teorija kaosa, ... Proširite indeks (5 više) »
Abiogeneza
Abiogeneza ili biopoeza prirodni je proces nastanka života iz nežive materije kao što su jednostavni organski spojevi.
Pogledaj Jacques Monod i Abiogeneza
André Lwoff
André Michel Lwoff (8. svibnja, 1902. – 30. rujna, 1994.) bio je francuski mikrobiolog koji je 1965.g. zajedno s François Jacobom i Jacques Monodom dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkrića koja se odnose na genetsku kontrolu enzima i sintezu virusu.
Pogledaj Jacques Monod i André Lwoff
Animizam
Animizam (od lat. animus, duh, duša) je najstariji oblik ljudskog vjerovanja i religiozne svijesti čovjeka koji se javlja još u doba paleolitika a označava vjerovanje u prisutnost duhova u živim i neživim stvarima i pojavama, a u sebi, prema britanskom antropologu Sir Edward Burnett Tyloru, sadrži 'minimum definicije religije'.
Pogledaj Jacques Monod i Animizam
Antropocentrizam
Antropocentrizam (starogrčki: άνθρωπος: antropos - čovjek, ljudsko biće + κέντρον: kentron - centar) je naziv za ideologiju ili općeniti stav da je čovjek superioran prirodi ili njen najvažniji i najvrijedniji dio.
Pogledaj Jacques Monod i Antropocentrizam
Čovjek
Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.
Pogledaj Jacques Monod i Čovjek
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Pogledaj Jacques Monod i Bakterije
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Pogledaj Jacques Monod i Biljke
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Pogledaj Jacques Monod i Biologija
Biosfera
mezosfere). Biosfera (iz strogrčkog βίος, bíos.
Pogledaj Jacques Monod i Biosfera
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Pogledaj Jacques Monod i Bjelančevine
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Jacques Monod i Bog
Cannes
Panoramski pogled na '''Cannes''' Cannes je grad i općina na Francuskoj rivijeri koji se nalazi u departmanu Alpes-Maritimes.
Pogledaj Jacques Monod i Cannes
Charles Darwin
Charles Robert Darwin (Shrewsbury, Shopshire, Engleska, 12. veljače 1809. – Downe, Kent, Engleska, 19. travnja 1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac.
Pogledaj Jacques Monod i Charles Darwin
Deoksiribonukleinska kiselina
285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.
Pogledaj Jacques Monod i Deoksiribonukleinska kiselina
Dijalektički materijalizam
Dijalektički materijalizam predstavlja spoj dvaju teorija, dijalektike G. W. F Hegela te historijskog materijalizma njegova učenika Ludwiga Feuerbacha.
Pogledaj Jacques Monod i Dijalektički materijalizam
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Jacques Monod i Drugi svjetski rat
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Pogledaj Jacques Monod i Duša
Enzim
Enzim je biološki katalizator, protein tj.
Pogledaj Jacques Monod i Enzim
Escherichia coli
Escherichia coli (E. coli), koju je otkrio pedijatar i bakteriolog Theodor Escherich, jedna je od glavnih vrsta bakterija koje žive u donjem dijelu probavnog trakta sisavaca.
Pogledaj Jacques Monod i Escherichia coli
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Pogledaj Jacques Monod i Etika
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Pogledaj Jacques Monod i Evolucija
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Jacques Monod i Filozofija
François Jacob
desnoFrançois Jacob (Nancy, 17. lipnja 1920. – 19. travnja 2013.), francuski mikrobiolog i genetičar.
Pogledaj Jacques Monod i François Jacob
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Jacques Monod i Francuska
Francuski pokret otpora
Francuski pokret otpora (franc. Résistance) djelovao je protiv njemačke okupacije i kolaboracionske francuske vlade tijekom Drugog svjetskog rata.
Pogledaj Jacques Monod i Francuski pokret otpora
Friedrich Engels
Friedrich Engels (Barmen, 28. studenog 1820. – London, 5. kolovoza 1895.) njemački filozof, politolog, povjesničar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta.
Pogledaj Jacques Monod i Friedrich Engels
Heisenbergovo načelo neodređenosti
Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.
Pogledaj Jacques Monod i Heisenbergovo načelo neodređenosti
Henri Bergson
Henri Bergson (Pariz, 18. listopada 1859. – Pariz, 4. siječnja 1941.), francuski filozof Henri Bergson je filozof koji je ostavio traga u 20. stoljeću.
Pogledaj Jacques Monod i Henri Bergson
Herbert Spencer
'''Herbert Spencer''' Herbert Spencer (Derby, 27. travnja 1820. – Brighton, 8. prosinca 1903.), engleski je filozof i sociolog.
Pogledaj Jacques Monod i Herbert Spencer
Hrvatski enciklopedijski rječnik
Hrvatski enciklopedijski rječnik Hrvatski enciklopedijski rječnik je rječnik hrvatskoga jezika tiskan 2002. godine kao jednosveščano izdanje nakladnika Novi Liber.
Pogledaj Jacques Monod i Hrvatski enciklopedijski rječnik
Inteligentni dizajn
Inteligentni dizajn je pokret koji promiče tvrdnju da određene značajke svemira i svih živih bića najbolje objašnjava inteligentni uzrok (intervencija izvana), a ne slijepi nevođeni proces kao prirodni odabir.
Pogledaj Jacques Monod i Inteligentni dizajn
Jastvo
Jastvo (Sebstvo, Vlastitost, Osobnost) predstavlja cjelovitu suštinu, odnosno jednu idealnu (duhovnu) veličinu koja kao nad-pojam, u smislu potpunosti, obuhvaća i svjesno ja.
Pogledaj Jacques Monod i Jastvo
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Jacques Monod i Karl Marx
Kršćanski fundamentalizam
Kršćanski fundamentalizam, u današnjoj formi, nastao je u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljećaMarsden (1980.), pp.
Pogledaj Jacques Monod i Kršćanski fundamentalizam
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Pogledaj Jacques Monod i Marksizam
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Jacques Monod i Molekula
Molekularna biologija
Molekularna biologija je studija biologije na molekularnoj razini.
Pogledaj Jacques Monod i Molekularna biologija
Mutacija
Mutacije su nasumične promjene genetskog materijala stanice.
Pogledaj Jacques Monod i Mutacija
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Pogledaj Jacques Monod i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Pogledaj Jacques Monod i Nobelova nagrada za kemiju
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Pogledaj Jacques Monod i Nuklearno oružje
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Pogledaj Jacques Monod i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Operon
U biologiji, odnosno genetici, pojam operon označava jedinstvo gena-operatora i strukturnih gena kojima on upravlja.
Pogledaj Jacques Monod i Operon
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Jacques Monod i Pariz
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Jacques Monod i Religija
Sorbonne
Natpis iznad ulaza u zgradu Sorbonne je svjetski poznato francusko sveučilište u Parizu.
Pogledaj Jacques Monod i Sorbonne
Središnji živčani sustav
kralježnične moždine (3) Središnji živčani sustav (SŽS ili CNS) dio je živčanog sustava koji koordinira aktivnosti svih dijelova tijela svih višestaničnih životinja, osim spužvi i radijalno simetričnih životinja kao što su meduze.
Pogledaj Jacques Monod i Središnji živčani sustav
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Pogledaj Jacques Monod i Starije kameno doba
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Pogledaj Jacques Monod i Svemir
Teorija kaosa
Primjer Lorenzovog atraktora Teorija kaosa opisuje ponašanje nekih nelinearnih dinamičkih sustava u matematici i fizici koji se pod određenim uvjetima ponašaju na prividno nepredvidljiv način (pojam kaos obično označava nered ili slučaj).
Pogledaj Jacques Monod i Teorija kaosa
Transkripcija (biologija)
Transkripcija ili prepisivanjeFranjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo.
Pogledaj Jacques Monod i Transkripcija (biologija)
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Jacques Monod i Werner Heisenberg
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Pogledaj Jacques Monod i 1965.
31. svibnja
31.
Pogledaj Jacques Monod i 31. svibnja
9. veljače
9.
Pogledaj Jacques Monod i 9. veljače