Brže od pregledniku!
60 odnosi: Anton Glasnović, Đulovac, Željko Glasnović, Benedikt XII., Bosna i Hercegovina, Brckovljani, Crikvenica, Dubrava (Zagreb), Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dugo Selo, Dumače, Festa svetog Vlaha, Glazbeni producent, Govori Janjeva i Letnice, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko iseljeništvo, Janjevo, Janjina, Josip Glasnović, Katoličanstvo, Kistanje, Kosovo, Kraljevina Srbija, Krk, Marijan Brkić, Mario Petreković, Nikola Čolak, NK Janjevo Kistanje, Nogomet, Pelješac, Petar Palić, Petrinja, Priština, Rap, Rijeka, Roko Glasnović, Serafin Kodić Glasnović, Slavonija, Srpski jezik, Stanka Gjurić, Sveti Nikola, Tekstopisac, Televizija, Turci, Velika Srbija, Voćin, Zef Gashi, 1303., ..., 1368., 14. stoljeće, 1948., 1971., 1981., 1991., 1993., 1997., 1998., 26. veljače. Proširite indeks (10 više) »
Anton Glasnović
Anton Glasnović (Zagreb, 18. siječnja 1981.) hrvatski je športaš koji nastupa u streljačkim disciplinama trap i parni trap u kojima je državni rekorder.
Novi!!: Janjevci i Anton Glasnović · Vidi više »
Đulovac
Đulovac (njemački: Wercke; mađarski: Gjulaves, Gyula u srednjem vijeku) mjesto je i središte općine u Hrvatskoj.
Novi!!: Janjevci i Đulovac · Vidi više »
Željko Glasnović
Željko Glasnović (Zagreb, 24. veljače 1954.) je hrvatski general i političar.
Novi!!: Janjevci i Željko Glasnović · Vidi više »
Benedikt XII.
Benedikt XII., rođen kao Jacques Fournier (Saverdun, Toulouse, o. 1280. – Avignon, 24. travnja 1342.), francuski svećenik, papa od 20. prosinca 1334. do 24.
Novi!!: Janjevci i Benedikt XII. · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Janjevci i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brckovljani
Brckovljani su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Janjevci i Brckovljani · Vidi više »
Crikvenica
Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.
Novi!!: Janjevci i Crikvenica · Vidi više »
Dubrava (Zagreb)
Dubrava s Medvedgrada Dubrava je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koji se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada.
Novi!!: Janjevci i Dubrava (Zagreb) · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Janjevci i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Janjevci i Dubrovnik · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Janjevci i Dugo Selo · Vidi više »
Dumače
Dumače je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Petrinja, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Janjevci i Dumače · Vidi više »
Festa svetog Vlaha
Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-ova je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj, koja prigodom proslave njegova blagdana 3. veljače, neprekidno traje od 972.
Novi!!: Janjevci i Festa svetog Vlaha · Vidi više »
Glazbeni producent
Glazbeni producent Glazbeni producent je čovjek koji snima i uređuje glazbu za glazbenike.
Novi!!: Janjevci i Glazbeni producent · Vidi više »
Govori Janjeva i Letnice
Riječ je o govorima Hrvata Janjevaca s Kosova u dvije enklave oko Janjeva i Letnice.
Novi!!: Janjevci i Govori Janjeva i Letnice · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Janjevci i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Janjevci i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Janjevci i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Janjevo
Janjevo (alb. Janjeva, srp. Jањево) je mjesto na Kosovu koje pripada veleopćini Lipljan.
Novi!!: Janjevci i Janjevo · Vidi više »
Janjina
Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu.
Novi!!: Janjevci i Janjina · Vidi više »
Josip Glasnović
Josip Glasnović (Zagreb, 7. svibnja 1983.) hrvatski je streljač koji se natječe u individualnom i timskom trapu.
Novi!!: Janjevci i Josip Glasnović · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Janjevci i Katoličanstvo · Vidi više »
Kistanje
Ostaci rimske građevine u Kistanjama Željeznički kolosjek u Kistanjama Kistanje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Janjevci i Kistanje · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Janjevci i Kosovo · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Janjevci i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Janjevci i Krk · Vidi više »
Marijan Brkić
Marijan Brkić (Zagreb, 20. siječnja 1962.), hrvatski je gitarist najpoznatiji po svom djelovanju u rock sastavima Parni valjak i Prljavo kazalište.
Novi!!: Janjevci i Marijan Brkić · Vidi više »
Mario Petreković
Mario Petreković (Bjelovar, 8. srpnja 1972.) je hrvatski radijski i TV voditelj, komičar i glumac.
Novi!!: Janjevci i Mario Petreković · Vidi više »
Nikola Čolak
Nikola Čolak (Janjevo, 14. travnja 1914. – Padova, 23. kolovoza 1996.) je bio hrvatski filozof, romanski filolog, politički publicist, arhivist i povjesničar.
Novi!!: Janjevci i Nikola Čolak · Vidi više »
NK Janjevo Kistanje
NK Janjevo je hrvatski nogometni klub iz Kistanja u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Janjevci i NK Janjevo Kistanje · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Janjevci i Nogomet · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Janjevci i Pelješac · Vidi više »
Petar Palić
Petar Palić (Priština, 3. srpnja 1972.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.
Novi!!: Janjevci i Petar Palić · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Janjevci i Petrinja · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: Janjevci i Priština · Vidi više »
Rap
Rap je glazbeni oblik vokalne izvedbe, koji uključuje "rimu, ritmički govor i ulični rječnik", koji se izvodi ili pjeva na razne načine, obično uz prateći ritam ili glazbenu pratnju.
Novi!!: Janjevci i Rap · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Janjevci i Rijeka · Vidi više »
Roko Glasnović
Roko Glasnović (Šibenik, 2. srpnja 1978.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni biskup dubrovački.
Novi!!: Janjevci i Roko Glasnović · Vidi više »
Serafin Kodić Glasnović
Blaženi Serafin Kodić Glasnović (Janjevo, 25. travnja 1893. – Lješ, 11. svibnja 1947.), franjevački svećenik, blaženik i mučenik.
Novi!!: Janjevci i Serafin Kodić Glasnović · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Janjevci i Slavonija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Janjevci i Srpski jezik · Vidi više »
Stanka Gjurić
Stanka Gjurić (Čakovec, 20. siječnja 1966.) je hrvatska pjesnikinja, esejistica, glumica, filmska autorica, nekadašnji model, i akademik.
Novi!!: Janjevci i Stanka Gjurić · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Janjevci i Sveti Nikola · Vidi više »
Tekstopisac
Tekstopisac je osoba, koja surađuje sa skladateljem i na osnovi harmonije napiše stihove, koji se uklapaju u glazbenu strukturu.
Novi!!: Janjevci i Tekstopisac · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Janjevci i Televizija · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Janjevci i Turci · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Janjevci i Velika Srbija · Vidi više »
Voćin
Voćin je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Janjevci i Voćin · Vidi više »
Zef Gashi
Zef Gashi SDB, (ponegdje Josip Zef Gashi) (Pešter/Brus kod Lipljana, Priština, 4. prosinca 1938.) je umirovljeni barski nadbiskup.
Novi!!: Janjevci i Zef Gashi · Vidi više »
1303.
Bez opisa.
Novi!!: Janjevci i 1303. · Vidi više »
1368.
Bez opisa.
Novi!!: Janjevci i 1368. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Janjevci i 14. stoljeće · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Janjevci i 1948. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Janjevci i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Janjevci i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Janjevci i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Janjevci i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Janjevci i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Janjevci i 1998. · Vidi više »
26. veljače
26.
Novi!!: Janjevci i 26. veljače · Vidi više »
