Brže od pregledniku!
22 odnosi: Adam Bremenski, Anastazija Kijevska, Švedska, Černihiv, Bizant, Carigrad, Elizabeta Kijevska, Europa, Francuzi, Katedrala sv. Sofije u Kijevu, Kijev, Kijevska Rus', Nijemci, Norvežani, Poljska, Polock, Pravoslavlje, Rogneda, Ruska pravda, Staroslavenski jezik, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Volinj.
Adam Bremenski
Adam Bremenski (vjerojatno oko 1050. – 1081./1085.) (nje. Adam von Bremen. lat. Adamus Bremensis) je bio njemački srednjovjekovni kroničar, klerik i teolog.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Adam Bremenski · Vidi više »
Anastazija Kijevska
Anastazija Kijevska (o. 1023. – 1074./1096.) bila je mađarska kraljica kao supruga kralja Andrije I., koji je zvan "bijelim" i "katoličkim".
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Anastazija Kijevska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Švedska · Vidi više »
Černihiv
Černihiv ili Černigov (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Černihiv · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Bizant · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Carigrad · Vidi više »
Elizabeta Kijevska
Elizabeta Kijevska (Elizabeta Jaroslavna; 1025. – o. 1067.) je bila supruga kralja Haralda III. te tako kraljica Norveške.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Elizabeta Kijevska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Europa · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Francuzi · Vidi više »
Katedrala sv. Sofije u Kijevu
Katedrala sv.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Katedrala sv. Sofije u Kijevu · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Kijev · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Kijevska Rus' · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Nijemci · Vidi više »
Norvežani
Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Norvežani · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Poljska · Vidi više »
Polock
sv. Efrosinije Polocke Polock (blr. По́лацк) je grad u Bjelorusije i administrativni centar istoimenog okruga.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Polock · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Pravoslavlje · Vidi više »
Rogneda
Anton Losenko. Vladimir i Rogneda Rogneda ili Rogneda Rogvoldovna (rus.: Рогнеда Рогволодовна ili Ragneda (bje.: Рагнеда Рагвалодаўна; 962. – 1002.) bila je nordijska princeza, kneginja Kijevske Rusi odnosno supruga velikog kneza Vladimira te kneginja/vladarica Polocka u današnjoj Bjelorusiji. Otac joj je bio Rogvolod, nordijski vođa koji je došao "preko mora" i uspostavio vlast u Polocku. Oko godine 980., Vladimir se s Rognedom želio oženiti, ali, čuvši da se želi udati za njegovog polubrata Jaropolka, napao je Polock i zauzeo grad. Tada ju je silovao pred roditeljima, koje je potom ubio, te odveo u Kijev. Tamo mu je rodila nekoliko djece, među kojima su bili sinovi Jaroslav Mudri, Vsevolod, Mstislav od Černigova i Izjaslav. U Povijesti minulih ljeta navodi se, kako je pokušala ubiti muža, zbog čega je sa sinom Izjasalovom prognana natrag u Polock. Tamo je sa sinom uspostavila lozu vladara, koja će se održati sve do mongolske invazije. Pred smrt se zaredila i uzela ime Anastazija.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Rogneda · Vidi više »
Ruska pravda
Ruska pravda ili Kijevska pravda najstarija je zbirka staroruskih zakona.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Ruska pravda · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Vladimir I., veliki knez Kijeva
Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Volinj
Prostor regije Volinj U Volinju se nalazi veliko svetište Počajivska lavra, 16. st. Volinj (ukrajinski: Волинь, Volyn’, poljski: Wołyń, njemački: Wolhynien, Wolynien, ruski: Волынь, Volyn’; hebrejski: װאָהלין, Vohlin) je povijesna ukrajinska pokrajina koja se danas svojim većim dijelom nalazi u Ukrajini, a manjim u Poljskoj i Bjelorusiji.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Volinj · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Jaroslav I. Mudri, Jaroslav Mudri, Knez Jaroslav Mudri.
