Brže od pregledniku!Sličnosti između Josipdol i Nacionalni park Plitvička jezera
Josipdol i Nacionalni park Plitvička jezera imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Frankapani, Gospić, Hrvati, Hrvatska, Japodi, Josipdol, Karlovačka županija, Karlovac, Lika, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ogulin, Otočac, Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija), Senj, Zagreb, 1971., 1991., 2011..
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Frankapani i Josipdol · Frankapani i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Gospić i Josipdol · Gospić i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Josipdol · Hrvati i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Josipdol · Hrvatska i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Japodi
ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.
Japodi i Josipdol · Japodi i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Josipdol
Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, na sjeveru Like, u Karlovačkoj županiji.
Josipdol i Josipdol · Josipdol i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Josipdol i Karlovačka županija · Karlovačka županija i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Josipdol i Karlovac · Karlovac i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Josipdol i Lika · Lika i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Josipdol i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Josipdol i Ogulin · Nacionalni park Plitvička jezera i Ogulin ·
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Josipdol i Otočac · Nacionalni park Plitvička jezera i Otočac ·
Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)
Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvice Plitvička Jezera su općina u Ličko-senjskoj županiji.
Josipdol i Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija) · Nacionalni park Plitvička jezera i Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija) ·
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Josipdol i Senj · Nacionalni park Plitvička jezera i Senj ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Josipdol i Zagreb · Nacionalni park Plitvička jezera i Zagreb ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Josipdol · 1971. i Nacionalni park Plitvička jezera ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Josipdol · 1991. i Nacionalni park Plitvička jezera ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Josipdol · 2011. i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Josipdol i Nacionalni park Plitvička jezera imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Josipdol i Nacionalni park Plitvička jezera
Usporedba između Josipdol i Nacionalni park Plitvička jezera
Josipdol ima 69 odnose, a Nacionalni park Plitvička jezera ima 288. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 5.04% = 18 / (69 + 288).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Josipdol i Nacionalni park Plitvička jezera. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
