Sličnosti između Jugoslavenska demokratska stranka i Sporazum Cvetković–Maček
Jugoslavenska demokratska stranka i Sporazum Cvetković–Maček imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Drugi svjetski rat, Dušan Simović, Hrvatska seljačka stranka, Jugoslavenska muslimanska organizacija, Kraljevina Jugoslavija, Narodna radikalna stranka, Prečani, Samostalna demokratska stranka, Savez komunista Jugoslavije, Seljačko-demokratska koalicija, Slovenska narodna stranka, Travanjski rat, Vladko Maček, 1918., 1927., 1935., 1938., 1940., 1941., 27. ožujka.
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Jugoslavenska demokratska stranka · Drugi svjetski rat i Sporazum Cvetković–Maček ·
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Dušan Simović i Jugoslavenska demokratska stranka · Dušan Simović i Sporazum Cvetković–Maček ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Jugoslavenska demokratska stranka · Hrvatska seljačka stranka i Sporazum Cvetković–Maček ·
Jugoslavenska muslimanska organizacija
Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO), bosanskohercegovačka politička stranka nakon Prvoga svjetskog rata, a okupljala je uglavnom Bošnjake.
Jugoslavenska demokratska stranka i Jugoslavenska muslimanska organizacija · Jugoslavenska muslimanska organizacija i Sporazum Cvetković–Maček ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Jugoslavenska demokratska stranka i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Sporazum Cvetković–Maček ·
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Jugoslavenska demokratska stranka i Narodna radikalna stranka · Narodna radikalna stranka i Sporazum Cvetković–Maček ·
Prečani
Prečani, "(od) preko", je naziv za Srbe koji žive izvan Srbije i Crne Gore, tj.
Jugoslavenska demokratska stranka i Prečani · Prečani i Sporazum Cvetković–Maček ·
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Jugoslavenska demokratska stranka i Samostalna demokratska stranka · Samostalna demokratska stranka i Sporazum Cvetković–Maček ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Jugoslavenska demokratska stranka i Savez komunista Jugoslavije · Savez komunista Jugoslavije i Sporazum Cvetković–Maček ·
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Jugoslavenska demokratska stranka i Seljačko-demokratska koalicija · Seljačko-demokratska koalicija i Sporazum Cvetković–Maček ·
Slovenska narodna stranka
Slovenska pučka stranka (slovenski: Slovenska ljudska stranka) je politička stranka u Sloveniji.
Jugoslavenska demokratska stranka i Slovenska narodna stranka · Slovenska narodna stranka i Sporazum Cvetković–Maček ·
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Jugoslavenska demokratska stranka i Travanjski rat · Sporazum Cvetković–Maček i Travanjski rat ·
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Jugoslavenska demokratska stranka i Vladko Maček · Sporazum Cvetković–Maček i Vladko Maček ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Jugoslavenska demokratska stranka · 1918. i Sporazum Cvetković–Maček ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i Jugoslavenska demokratska stranka · 1927. i Sporazum Cvetković–Maček ·
1935.
Bez opisa.
1935. i Jugoslavenska demokratska stranka · 1935. i Sporazum Cvetković–Maček ·
1938.
Bez opisa.
1938. i Jugoslavenska demokratska stranka · 1938. i Sporazum Cvetković–Maček ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i Jugoslavenska demokratska stranka · 1940. i Sporazum Cvetković–Maček ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Jugoslavenska demokratska stranka · 1941. i Sporazum Cvetković–Maček ·
27. ožujka
27.
27. ožujka i Jugoslavenska demokratska stranka · 27. ožujka i Sporazum Cvetković–Maček ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Jugoslavenska demokratska stranka i Sporazum Cvetković–Maček imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Jugoslavenska demokratska stranka i Sporazum Cvetković–Maček
Usporedba između Jugoslavenska demokratska stranka i Sporazum Cvetković–Maček
Jugoslavenska demokratska stranka ima 87 odnose, a Sporazum Cvetković–Maček ima 109. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 10.20% = 20 / (87 + 109).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Jugoslavenska demokratska stranka i Sporazum Cvetković–Maček. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: