Brže od pregledniku!
135 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Alija Sirotanović, Antun Augustinčić, Arif Heralić, Đura Jakšić, Šumarica, Beograd, Bosanskohercegovački dinar, Bosna i Hercegovina, Bugarski lev, Cetinjski manastir, Crna Gora, Devizni tečaj, Dinar Republike Srpske, Dinar Srpske Krajine, Dositej Obradović, Drugi svjetski rat, Dušan Džamonja, Dubrovnik, Euro, Filip Višnjić, Frano Kršinić, Grb Kraljevine Jugoslavije, Grb Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Hidroelektrana Đerdap, Hiperinflacija, Hologram, Hrvatska, Hrvatska kuna, Hrvatski dinar, Indukcijski motor, Informatika, ISO 4217, Ivan Meštrović, Ivo Andrić, Jajce, Josip Broz Tito, Josip Pančić, Jovan Cvijić, Jovan Jovanović Zmaj, Jugoslavenska kruna, Karađorđe, Konvertibilna marka, Kosovo, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kuna (NDH), Lovćen, Mađarski peng, Makedonski denar, ..., Manastir Gračanica, Marija Karađorđević, Mihajlo Pupin, Miloš Obrenović, Most Mehmed-paše Sokolovića, Mostar, Nadežda Petrović, Narodna knjižnica Srbije, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, New York City, New York, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Tesla, Njemačka marka, Note, Novčani bon, Para (novac), Petar II. Karađorđević, Petar II. Petrović Njegoš, Poljoprivreda, Prvi svjetski rat, Redenominacija, Reichsmarka, Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Rudarstvo, Savezna Republika Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slapovi Niagare, Slovenija, Slovenski tolar, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Srbija, Srbija, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Srpski dinar, Stari most u Mostaru, Stevan Stojanović Mokranjac, Sveti Juraj, Sveučilište u Beogradu, Talijanska lira, Tesla, Teslin transformator, Tjentište, Topola, Turizam, Valuta, Vesna Vulović, Vuk Karadžić, Zenica, 1. kolovoza, 1. listopada, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. svibnja, 1920., 1929., 1930., 1931., 1935., 1941., 1946., 1950., 1955., 1965., 1966., 1968., 1970., 1974., 1985., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1996., 1999., 2000., 2001., 2002., 24. siječnja. Proširite indeks (85 više) »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Alija Sirotanović
Alija Sirotanović (Orahovo, 14. kolovoza 1914. – Breza, 16. svibnja 1990.) bio je jugoslavenski rudar, junak socijalističkoga rada i možda najpoznatiji jugoslavenski udarnik.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Alija Sirotanović · Vidi više »
Antun Augustinčić
Antun Augustinčić (Klanjec, 4. svibnja 1900. – Zagreb, 10. svibnja 1979.), bio je hrvatski kipar, likovni pedagog, i akademik.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Antun Augustinčić · Vidi više »
Arif Heralić
Arif Heralić (Zenica, 5. svibnja 1922. – Zenica, 16. lipnja 1971.) je bio bosanskohercegovački romski ljevač iz Željezare Zenice.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Arif Heralić · Vidi više »
Đura Jakšić
Georgije "Đura" Jakšić (Srpska Crnja, 27. srpnja 1832. - Beograd, 16. studenoga 1878.), srpski slikar, pjesnik, dramski pisac i učitelj.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Đura Jakšić · Vidi više »
Šumarica
Šumarica (lat. Anemone) je rod zeljastih trajnica iz porodice žabnjakovki (Ranunculaceae) sa 172 priznate vrste.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Šumarica · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Beograd · Vidi više »
Bosanskohercegovački dinar
Bosanskohercegovački dinar je naziv za novac u BiH od 1992. do 1997. godine.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Bosanskohercegovački dinar · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bugarski lev
Lev (skraćeno: lv) je novčana jedinica Bugarske.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Bugarski lev · Vidi više »
Cetinjski manastir
Cetinjski manastir Cetinjski manastir u 19.st. (u pozadini) Pojedinosti Pojedinosti Cetinjski manastir (srpska ćirilica Цетињски манастир) posvećen rođenju Bogorodice, pravoslavni je samostan u Cetinju.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Cetinjski manastir · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Crna Gora · Vidi više »
Devizni tečaj
Devizni tečaj izražava cijenu strane valute u domaćem novcu, te pokazuje koliko je domaćeg novca potrebno dati za jednu ili 100 jedinica stranog novca.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Devizni tečaj · Vidi više »
Dinar Republike Srpske
500.000.000 dinara iz 1993. s likom Petra Kočića Dinar Republike Srpske je valuta koja se koristila u Republici Srpskoj.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Dinar Republike Srpske · Vidi više »
Dinar Srpske Krajine
Novčanice krajinskog dinara izložene u Muzeju Oluje na kninskoj tvrđavi Dinar Srpske Krajine je naziv valute koja se koristila u samoproglašenoj Republici Srpskoj Krajini, točnije na hrvatskom teritoriju kojeg su za vrijeme Domovinskog rata okupirali Srbi potpomognuti snagama JNA.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Dinar Srpske Krajine · Vidi više »
Dositej Obradović
'''Dositej Obradović''' Dimitrije "Dositej" Obradović (Čakovo, oko 1739. a negdje se vodi i 1742. – Beograd, 28. ožujka 1811.), bio je srpski pučki prosvjetitelj i i didaktički pisac.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Dositej Obradović · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dušan Džamonja
Rijeci Skulptura jelena Dušana Džamonje u Zagrebu Spomenik revolucije u Podgariću iz 1967., rad Dušana Džamonje Dušan Džamonja (Strumica, Makedonija, 31. siječnja 1928. – Zagreb 14. siječnja 2009.) hrvatski kipar, akademik i autor arhitektonskih projekata za muzeje, spomenike, galerije, nebodere i džamije.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Dušan Džamonja · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Dubrovnik · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Euro · Vidi više »
Filip Višnjić
Gornjoj Trnovi, na mjestu na kojemu je bila rodna kuća Filipa Višnjića. Loznici. Višnjićevu. Filip Višnjić (Gornja Trnova, 1767. – Grk, danas Višnjićevo, 1834.) jedan je od najpoznatijih srpskih guslara i tvoraca srpskih epskih narodnih pjesama.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Filip Višnjić · Vidi više »
Frano Kršinić
Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli 24. srpnja 1897. – Zagreb, 1. siječnja 1982.), hrvatski kipar.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Frano Kršinić · Vidi više »
Grb Kraljevine Jugoslavije
Grb Kraljevine Jugoslavije Grb Kraljevine Jugoslavije (i Kraljevine SHS) praktično predstavlja dopunu grba Kraljevine Srbije, iako se u formalnom smislu smatra potpuno novom kreacijom.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Grb Kraljevine Jugoslavije · Vidi više »
Grb Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
Grb SFRJ Grb SFRJ predstavlja šest baklji okruženih žitom koje gore zajedno.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Grb Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije · Vidi više »
Hidroelektrana Đerdap
Hidroelektrana Đerdap Hidroelektrana Đerdap je sustav od jedne branske i jedne riječno protočne hidroelektrane, "Đerdap I" i "Đerdap II", koje su izgrađene na rijeci Dunav na izlasku iz Đerdapske klisure, na srpsko-rumunjskoj granici, čime pripada Srbiji i Rumunjskoj.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Hidroelektrana Đerdap · Vidi više »
Hiperinflacija
Hiperinflacija u Argentini Novčanica od sto bilijuna njemačkih maraka iz 1924. Hiperinflacija je pojam u ekonomskoj znanosti koji označava inflaciju izvan nadzora nadležnih državnih tijela, stanje u kojemu potrošačke cijene naglo rastu zbog ubrzanoga gubitka vrijednosti valute (devalvacije).
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Hiperinflacija · Vidi više »
Hologram
€. kreditnim karticama. Holografski autoportret: Ventseslav Saynov, Belgija, 1995. Izloženo u Nacionalnom politehničkom muzeju, Sofija. Hologram je trodimenzionalna slika dobivena primjenom koherentne laserske svjetlosti holografijom.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Hologram · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatski dinar
Hrvatski dinar (ISO 4217: HRD) je kao zakonsko sredstvo plaćanja uveden 23.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Hrvatski dinar · Vidi više »
Indukcijski motor
Presjek kroz indukcijski ili asinkroni motor. Rotor (dolje lijevo) i stator (gore desno) indukcijskog motora. Okretno magnetsko polje. Za ispravan rad nužno je da brzina vrtnje rotora bude neznatno manja od sinkrone brzine (takozvano klizanje rotora), pa odatle naziv asinkroni motor. Kavezni motor je najčešće upotrebljavana vrsta asinkronoga motora nazvan prema rotorskom namotu koji se sastoji od neizoliranih, najčešće aluminijskih vodiča simetrično raspoređenih po obodu željezne jezgre rotora i kratko spojenih na oba kraja, što nalikuje kavezu ili krletki. edition.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Indukcijski motor · Vidi više »
Informatika
Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Informatika · Vidi više »
ISO 4217
ISO 4217 je međunarodni standard koji pomoću koda od tri znamenke (kod valute) definira imena valuta koje su važeće prema standardima Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO).
Novi!!: Jugoslavenski dinar i ISO 4217 · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Ivan Meštrović · Vidi više »
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Ivo Andrić · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Jajce · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip Pančić
Josip Pančić (također i Josif Pančić) (Ugrini, Bribir; 5. travnja 1814. – Beograd, 25. veljače 1888.), bio je hrvatski i srpski liječnik, botaničar i profesor prirodnih znanosti.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Josip Pančić · Vidi više »
Jovan Cvijić
Portret Jovana Cvijića, ulje na platnu, Uroš Predić. Jovan Cvijić (Loznica, Srbija, 12. listopada, 1865. – Beograd, Srbija, 16. siječnja, 1927.), bio je srpski znanstvenik, osnivač Srpskog zemljopisnog društva, predsjednik Srpske kraljevske akademije (sada SANU), profesor i rektor Beogradskog sveučilišta, počasni doktor Sveučilišta Sorbone i Karlovog sveučilišta u Pragu.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Jovan Cvijić · Vidi više »
Jovan Jovanović Zmaj
Jovan Jovanović Zmaj (Novi Sad, 24. studenoga 1833. – Srijemska Kamenica, 3. lipnja 1904.), bio je srpski književnik.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Jovan Jovanović Zmaj · Vidi više »
Jugoslavenska kruna
Jugoslavenska kruna, odnosno SHS kruna, je bila kratkotrajna valuta, korištena prvo u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, a nakon toga i u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, do 1920. godine.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Jugoslavenska kruna · Vidi više »
Karađorđe
'''Đorđe Petrović - Karađorđe''' Đorđe Petrović - Karađorđe, rođen je 14. studenog 1762. godine (po nekim podacima 1752.) u Viševcu u Osmanskom Carstvu (danas Srbija) od oca Petra i majke Marice.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Karađorđe · Vidi više »
Konvertibilna marka
Konvertibilna marka (KM) je zakonito sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini od 1998. godine kada je zamijenila bosanskohercegovački dinar.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Konvertibilna marka · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Kosovo · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Kuna (NDH)
Kuna je od 1941. do 1945. bila valuta Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Kuna (NDH) · Vidi više »
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Lovćen · Vidi više »
Mađarski peng
1020 penga (1946) Peng (mađ. pengő: "koji zveči", "zvonko"), bio je službeno sredstvo plaćanja u Mađarskoj od 1927. kada je zamijenio mađarsku krunu do 1946. kada je zamijenjen forintom, a dijelio se na 100 filira.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Mađarski peng · Vidi više »
Makedonski denar
Makedonski denar je službena valuta Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Makedonski denar · Vidi više »
Manastir Gračanica
Manastir Gračanica (srp.: Манастир Грачаница; alb.: Manastiri i Graçanicës) je manastir Srpske pravoslavne crkve na Kosovu s crkvom posvećenom Navještenju.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Manastir Gračanica · Vidi više »
Marija Karađorđević
Marija od Rumunjske (Gotha, 6. siječnja 1900. – London, 22. lipnja 1961.) bila je kraljica Kraljevine SHS i Jugoslavije od 1922. do 1934. Druga je kćer rumunjskoga kralja Ferdinanda I. i kraljice Marije, nećakinje engleskoga kralja Edvarda VII. i unuke kraljice Viktorije.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Marija Karađorđević · Vidi više »
Mihajlo Pupin
Mihajlo Pupin 1916. Mihajlo Idvorski Pupin (Idvor, 4. listopada 1854. – New York, 12. ožujka 1935.) bio je srpski i američki znanstvenik, izumitelj, profesor na Sveučilištu Columbia, nositelj jugoslavenskog odlikovanja Bijeli orao prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD-u. Suosnivač je i dugogodišnji predsjednik Srpskog narodnog saveza u Americi.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Mihajlo Pupin · Vidi više »
Miloš Obrenović
Knez Miloš Obrenović oko 1824. Miloš Obrenović, srp. Милош Обреновић, (18. ožujka 1780. – 26. rujna 1860.) je bio srpski knez.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Miloš Obrenović · Vidi više »
Most Mehmed-paše Sokolovića
Most Mehmed-paše Sokolovića ili Stari most u Višegradu se nalazi u gradu Višegradu blizu granice između Bosne i Hercegovine i Srbije i predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture koja je nastala u razdoblju od 15. do 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Most Mehmed-paše Sokolovića · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Mostar · Vidi više »
Nadežda Petrović
Narodni muzej, Beograd Nadežda Petrović (Čačak, 1873. – Valjevo, 1915.), najznačajnija srpska slikarica s kraja 19.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Nadežda Petrović · Vidi više »
Narodna knjižnica Srbije
Narodna knjižnica Srbije Narodna knjižnica Srbije osnovana je 1832. u knjižari Gligorija Vozarovića.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Narodna knjižnica Srbije · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i New York City, New York · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Nikola Tesla · Vidi više »
Njemačka marka
Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Njemačka marka · Vidi više »
Note
C - dur Note označavaju.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Note · Vidi više »
Novčani bon
Bon iz logora u SAD za zarobljene njemačke vojnike 1944./45. Bon je obveznica na određenu svotu koja ima ulogu novca, a koju uglavnom izdaje neka institucija ili tvrtka.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Novčani bon · Vidi više »
Para (novac)
50 Para 1965. Para (od turskog para „novac“ i perzijskog pārah, "komad") naziv je niza novčanih jedinica.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Para (novac) · Vidi više »
Petar II. Karađorđević
Petar II.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Petar II. Karađorđević · Vidi više »
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Poljoprivreda · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Redenominacija
Denominacija je promjena nominalne vrijednosti novčane jedinice (najčešće brisanjem jedne ili više ništica) koja se provodi zamjenom novca novcem manje ili veće vrijednosti.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Redenominacija · Vidi više »
Reichsmarka
Reichsmarka (njem. Reichsmark) bila je njemačka valuta u razdoblju od 1924. do 1948.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Reichsmarka · Vidi više »
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Republika Srpska · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Rudarstvo · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slapovi Niagare
Slapovi Niagare Slapovi Niagare (Niagarini slapovi; eng. Niagara Falls) predstavljaju niz masivnih vodopada koji se nalaze na rijeci Niagari u istočnome dijelu Sjeverne Amerike, na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Slapovi Niagare · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Slovenija · Vidi više »
Slovenski tolar
Slovenski tolar (SIT), koji sastavlja 100 stotina je bio valuta u Republici Sloveniji od 1991. do 2007. Njegova oznaka po standardu ISO 4217 je bila SIT.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Slovenski tolar · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Srbija · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Srpski dinar
Srpski dinar (ISO 4217: RSD, numerički kôd: 941) je valuta Republike Srbije.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Srpski dinar · Vidi više »
Stari most u Mostaru
Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-ova svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Stari most u Mostaru · Vidi više »
Stevan Stojanović Mokranjac
Stevan Stojanović Mokranjac Stevan Stojanović Mokranjac (Negotin, 9. siječnja 1856. — Skoplje, 28. rujna 1914.) je bio srpski skladatelj i glazbeni pedagog, klasik srpske glazbe, njena najistaknutija osoba na prijelazu iz 19. stoljeća u 20. stoljeće.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Stevan Stojanović Mokranjac · Vidi više »
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Sveti Juraj · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Talijanska lira
1000 lira Talijanska lira, ISO 4217: ITL je bila službeno sredstvo plaćanja u Italiji.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Talijanska lira · Vidi više »
Tesla
tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Tesla · Vidi više »
Teslin transformator
Izboj na Teslinom transformatoru. Tipična shema Teslinog transformatora. Pramenovi svjetlosti s Teslinog transformatora. Slika iz Colorado Springsa gdje Tesla sjedi u svom laboratoriju iza Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Teslin transformator, rezonancijski transformator ili Teslina zavojnica je transformator za proizvodnju visokog napona (do nekoliko milijuna volti) i izmjenične struje visokih frekvencija (10 do 300 kHz) koji je izumio Nikola Tesla 1891.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Teslin transformator · Vidi više »
Tjentište
Tjentište je povijesno-geografski lokalitet u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Tjentište · Vidi više »
Topola
Topola (lat. Populus) je biljni rod iz porodice vrbovki ili Salicaceae.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Topola · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Turizam · Vidi više »
Valuta
Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Valuta · Vidi više »
Vesna Vulović
Vesna Vulović (3. siječnja 1950. – 23. prosinca 2016.) je bila JAT-ova stjuardesa koja je 26. siječnja 1972. jedina preživjela pad putničkog zrakoplova s visine od 10 160 metara, te je upisana u Guinnessovoj knjizi rekorda.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Vesna Vulović · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i Zenica · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1. kolovoza · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1. listopada · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1. siječnja · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1. srpnja · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1. svibnja · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1920. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1931. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1935. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1941. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1946. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1950. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1955. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1974. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 2002. · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Jugoslavenski dinar i 24. siječnja · Vidi više »
