Sadržaj
330 odnosi: Adrasteja (mjesec), Aeda (mjesec), Aitne (mjesec), Amalteja (mjesec), Amaterska astronomija, Amonijak, Amper, Ananka (mjesec), Anticiklona, Apsida (astronomija), Arha (mjesec), Asteroidi, Asteroidni pojas, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Atom, Atomska jezgra, Autonoa (mjesec), Četvorni kilometar, Četvorni metar, Bar (jedinica), Bog, Brzina, Brzina svjetlosti, Cassini-Huygens, Celzij, Centrifugalna sila, Christiaan Huygens, Ciklona, Coriolisov učinak, Dan, Deuterij, Diferencijalna rotacija, Dija, Ekliptika, Ekscentričnost orbite, Ekscentricitet, Ekvator, Elara (mjesec), Električna struja, Elektron, Elektronska ljuska, Elipsa, Encelad (mjesec), Energija, Engleski jezik, Erinoma (mjesec), Erozija, ... Proširite indeks (280 više) »
Adrasteja (mjesec)
Adrasteja (grč. Αδράστεια) je Jupiterov drugi najbliži poznati satelit.
Pogledaj Jupiter i Adrasteja (mjesec)
Aeda (mjesec)
Aeda (također Jupiter XLI) je manji prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Aeda (mjesec)
Aitne (mjesec)
Aitne (također Jupiter XXXI) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Aitne (mjesec)
Amalteja (mjesec)
Amalteja (grč. Αμάλθεια) je treći poznati satelit Jupitera.
Pogledaj Jupiter i Amalteja (mjesec)
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Pogledaj Jupiter i Amaterska astronomija
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Pogledaj Jupiter i Amonijak
Amper
Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sustava za jakost električne struje jednaka kulonu po sekundi.
Pogledaj Jupiter i Amper
Ananka (mjesec)
Ananka (grč. Ανάγκη, također Jupiter XII) je Jupiterov satelit koji je na zvjezdarnici Mount Wilson otkrio Seth Barnes Nicholson 1951.
Pogledaj Jupiter i Ananka (mjesec)
Anticiklona
satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz.
Pogledaj Jupiter i Anticiklona
Apsida (astronomija)
Zemlje) 2. Perihel planeta 3. Sunce. Sunčevog sustava. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Apsida (kasnolat. absida, apsida apsida, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Pogledaj Jupiter i Apsida (astronomija)
Arha (mjesec)
Arha (također Jupiter XLIII) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Arha (mjesec)
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj Jupiter i Asteroidi
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.
Pogledaj Jupiter i Asteroidni pojas
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Jupiter i Astronomija
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Pogledaj Jupiter i Astronomska jedinica
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Jupiter i Astronomski objekt
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.
Pogledaj Jupiter i Atmosfera
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Jupiter i Atom
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase.
Pogledaj Jupiter i Atomska jezgra
Autonoa (mjesec)
Autonoa (također Jupiter XXVIII) je manji prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Autonoa (mjesec)
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Pogledaj Jupiter i Četvorni kilometar
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Pogledaj Jupiter i Četvorni metar
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Pogledaj Jupiter i Bar (jedinica)
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Jupiter i Bog
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Pogledaj Jupiter i Brzina
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Pogledaj Jupiter i Brzina svjetlosti
Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.
Pogledaj Jupiter i Cassini-Huygens
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Pogledaj Jupiter i Celzij
Centrifugalna sila
sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje.
Pogledaj Jupiter i Centrifugalna sila
Christiaan Huygens
Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.
Pogledaj Jupiter i Christiaan Huygens
Ciklona
Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno).
Pogledaj Jupiter i Ciklona
Coriolisov učinak
Putanja kugle na podlozi koja se okreće. Coriolisov učinak ili Coriolisova sila je inercijska sila koja djeluje na sve čestice u rotirajućim sustavima kad se gibaju pod nekim kutom u odnosu na rotacijsku os; okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku os.
Pogledaj Jupiter i Coriolisov učinak
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Jupiter i Dan
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Pogledaj Jupiter i Deuterij
Diferencijalna rotacija
Diferencijalna rotacija se pojava kod koje se različiti dijelovi rotirajućeg objekta kreću različitim kutnim brzinama (brzinama rotacije) na različitim geografskim širinama i/ili dubinama tijela i/ili u vremenu.
Pogledaj Jupiter i Diferencijalna rotacija
Dija
Dija (privremene oznake S/2000 J 11) je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Himalia, otkriven 2000.
Pogledaj Jupiter i Dija
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Pogledaj Jupiter i Ekliptika
Ekscentričnost orbite
Ekscentričnost u geometriji s pojednostavljeno tumači kao odstupanje od središta.
Pogledaj Jupiter i Ekscentričnost orbite
Ekscentricitet
Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.
Pogledaj Jupiter i Ekscentricitet
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Pogledaj Jupiter i Ekvator
Elara (mjesec)
Elara (također Jupiter VII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Himalia.
Pogledaj Jupiter i Elara (mjesec)
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Pogledaj Jupiter i Električna struja
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Jupiter i Elektron
Elektronska ljuska
Elektronska ljuska ili energetski nivo je zamišljena putanja elektrona.
Pogledaj Jupiter i Elektronska ljuska
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Pogledaj Jupiter i Elipsa
Encelad (mjesec)
Enkelad ili Encelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,,, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.
Pogledaj Jupiter i Encelad (mjesec)
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj Jupiter i Energija
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Jupiter i Engleski jezik
Erinoma (mjesec)
Erinoma (također Jupiter XXV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Erinoma (mjesec)
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Pogledaj Jupiter i Erozija
Etan
strukturna formula etana Etan je organski kemijski spoj s formulom C2H6.
Pogledaj Jupiter i Etan
Etin
right right Etin (C2H2, staro ime acetilen; lat. acētum - ocat; stgrč. ὕλη - drvo, tvar je najjednostavniji alkin.
Pogledaj Jupiter i Etin
Euanta (mjesec)
Euanta (također Jupiter XXXIII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Euanta (mjesec)
Eufemija (mjesec)
S/2003 J 3 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i Eufemija (mjesec)
Eukelada (mjesec)
Eukelada (također Jupiter XLVII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Eukelada (mjesec)
Euporija (mjesec)
Euporija (također Jupiter XXXIV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Euporija (mjesec)
Euridoma (mjesec)
Euridoma (također Jupiter XXXII) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Euridoma (mjesec)
Europa (mjesec)
Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.
Pogledaj Jupiter i Europa (mjesec)
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Pogledaj Jupiter i Filipini
Fluid
površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).
Pogledaj Jupiter i Fluid
Fosfani
Fosfani su zasićeni hidridi trovalentnoga fosfora.
Pogledaj Jupiter i Fosfani
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Pogledaj Jupiter i Fosfor
Galilejanski mjeseci
Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.
Pogledaj Jupiter i Galilejanski mjeseci
Galileo (svemirska letjelica)
Galileo, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera i njegovih mjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime je dobila po talijanskom astronomu Galileju Galilei.
Pogledaj Jupiter i Galileo (svemirska letjelica)
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Pogledaj Jupiter i Galileo Galilei
Ganimed (mjesec)
Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.
Pogledaj Jupiter i Ganimed (mjesec)
Geološko razdoblje
Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u geološkoj prošlosti Zemlje.
Pogledaj Jupiter i Geološko razdoblje
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Pogledaj Jupiter i Geologija
Giovanni Domenico Cassini
Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.
Pogledaj Jupiter i Giovanni Domenico Cassini
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Jupiter i Godina
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).
Pogledaj Jupiter i Gravitacija
Gravitacijska konstanta
Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.
Pogledaj Jupiter i Gravitacijska konstanta
Gravitacijski potencijal
Zemlju; na ekvatoru su nešto više nego na polovima. Gravitacijsko polje Zemlje: polje je radialno. Zelene strelice označavaju silnice gravitacijskoga polja. Gravitacijski potencijal, geopotencijal ili potencijal sile teže je potencijalna energija jedinice mase u polju sile teže.
Pogledaj Jupiter i Gravitacijski potencijal
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Pogledaj Jupiter i Grčka mitologija
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Pogledaj Jupiter i Gustoća
Haldena (mjesec)
Haldena (također Jupiter XXI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Haldena (mjesec)
Halo (optička pojava)
lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni lukovi.
Pogledaj Jupiter i Halo (optička pojava)
Harpalika (mjesec)
Harpalika (također Jupiter XXII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Harpalika (mjesec)
Hegemona (mjesec)
Hegemona (također Jupiter XXXIX) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Hegemona (mjesec)
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Pogledaj Jupiter i Helij
Helika (mjesec)
Helika (također Jupiter XLV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Helika (mjesec)
Hermipa (mjesec)
Hermipa (također Jupiter XXX) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Hermipa (mjesec)
Herse (mjesec)
Herse je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i Herse (mjesec)
Himalija (mjesec)
Himalija (također Jupiter VI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Himalia. Progradni nepravilni satelit s oko 170 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 249.726 dana. Kategorija:Jupiterovi prirodni sateliti.
Pogledaj Jupiter i Himalija (mjesec)
Ija (mjesec)
Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.
Pogledaj Jupiter i Ija (mjesec)
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Pogledaj Jupiter i Ilijada
Infracrvena astronomija
svemirskog teleskopa Hubble. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Njem.:''Deutsches Institut SOFIA'').
Pogledaj Jupiter i Infracrvena astronomija
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Pogledaj Jupiter i Infracrveno zračenje
Inklinacija orbite
Inklinacija ('''i''') Inklinacija je kut između neke zadane ravnine i referentne ravnine (najčešće ekliptika ili ekvator matičnog tijela) i izražava se u stupnjevima (°).
Pogledaj Jupiter i Inklinacija orbite
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Pogledaj Jupiter i Ion
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice.
Pogledaj Jupiter i Ioniziranje
Ionosfera
Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.
Pogledaj Jupiter i Ionosfera
Irena (mjesec)
Irena je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i Irena (mjesec)
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu.
Pogledaj Jupiter i Isaac Newton
Izonoa (mjesec)
Izonoa (također Jupiter XXVI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Izonoa (mjesec)
James Clerk Maxwell
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.
Pogledaj Jupiter i James Clerk Maxwell
Johann Gottfried Galle
Johann Galle Johann Gottfried Galle (9. lipnja 1812. – 10. srpnja 1910.) je bio njemački astronom koji je sa studentom Heinrichom d'Arrestom u opservatoriju u Berlinu 23. rujna 1846. otkrio planet Neptun.
Pogledaj Jupiter i Johann Gottfried Galle
Jokasta (mjesec)
Jokasta (također Jupiter XXIV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Jokasta (mjesec)
Južna polutka
Južna polutka Plakat s legendom "Ushuaia, kraj svijeta". Ushuaia u Argentini je najjužniji grad na svijetu Južna polutka ili južna hemisfera je onaj dio Zemljine kugle koji se nalazi južno od ekvatora.
Pogledaj Jupiter i Južna polutka
Juno (svemirska letjelica)
Juno je NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera iz polarne orbite.
Pogledaj Jupiter i Juno (svemirska letjelica)
Jupiter (mitologija)
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.
Pogledaj Jupiter i Jupiter (mitologija)
Jupiter (razdvojba)
Jupiter može značiti.
Pogledaj Jupiter i Jupiter (razdvojba)
Jupiterovi prirodni sateliti
galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.
Pogledaj Jupiter i Jupiterovi prirodni sateliti
Jupiterovi progradni nepravilni sateliti
Izvan putanja galilejanskih satelita nalazi se u orbiti oko Jupitera još 55 mala satelita u nepravilnim putanjama, od kojih njih 7 spadaju u 3 grupe progradnih nepravilnih satelita.
Pogledaj Jupiter i Jupiterovi progradni nepravilni sateliti
Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti
Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti mogu se podijeliti u 4 grupe: Grupa Ananke (9 satelita) obuhvaća retrogradne satelite na udaljenostima od Jupitera između 19.3 i 21.3 milijuna km, te s inklinacijama između 145° i 151°.
Pogledaj Jupiter i Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti
Jupiterovi unutarnji sateliti
Jupiterovi unutarnji sateliti ili grupa Amalteja je naziv za 4 mala Jupiterova satelita koji kruže vrlo blizu Jupitera, unutar njegovim prstenova.
Pogledaj Jupiter i Jupiterovi unutarnji sateliti
Kala (mjesec)
Kala (također Kale i Jupiter XXXVII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Kala (mjesec)
Kaldera
Satelitski prikaz Santorinija. U smjeru kazaljke na satu: Nea Kameni; Palea Kameni; Aspronisi; Therasia; Thera Jezero Crater u Oregonu Kaldera je geološki oblik koji stvara vulkan kada se uruši sam u sebe, tako stvarajući veliki i poseban oblik vulkanskog kratera.
Pogledaj Jupiter i Kaldera
Kalihora (mjesec)
Kalihora (također Jupiter XLIV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Kalihora (mjesec)
Kalika (mjesec)
Kalika (također Jupiter XXIII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Kalika (mjesec)
Kaliroa (mjesec)
Kaliroa (također Jupiter XVII) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Kaliroa (mjesec)
Kalista (mjesec)
Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Jupiter i Kalista (mjesec)
Kamera
Kamera (lat. camera, od grč. ϰαμάρα: svod; sobica, izba) je uređaj za dobivanje slikovnih zapisa.
Pogledaj Jupiter i Kamera
Karma (mjesec)
Karma (također Jupiter XI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Karma (mjesec)
Karpo (mjesec)
Karpo (također Jupiter XLVI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carpo.
Pogledaj Jupiter i Karpo (mjesec)
Kasno teško bombardiranje
Umjetnikov dojam o Mjesecu tijekom kasnog teškog bombardiranja (iznad) i danas (ispod) Kasno teško bombardiranje ili lunarna kataklizma (engl. Late Heavy Bombardment, LHB), hipotetski je događaj za koji se misli da se dogodio prije otprilike 4,1 do 3,8 milijardi godina, u vremenu koje odgovara neohadanskoj i eoarhejskoj eri na Zemlji.
Pogledaj Jupiter i Kasno teško bombardiranje
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Pogledaj Jupiter i Kelvin
Kilena (mjesec)
Kilena (također Jupiter XLVIII) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Kilena (mjesec)
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Pogledaj Jupiter i Kilogram
Kilogram po metru kubnom
Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.
Pogledaj Jupiter i Kilogram po metru kubnom
Kilometar na sat
Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.
Pogledaj Jupiter i Kilometar na sat
Kirkwoodove zone
2,82 AJ) Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar i milijuni manjih. Usporedba veličina planetoida ili asteroida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Kirkwoodove zone ili Kirkwoodove pukotine su područja u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) u kojima se nalazi malen broj planetoida.
Pogledaj Jupiter i Kirkwoodove zone
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Pogledaj Jupiter i Klima
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.
Pogledaj Jupiter i Komet
Kondukcija topline
topline kod vođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. koeficijent toplinske vodljivosti ''k'' između 0,035 i 0,045 W/mK. kuće od balirane slame. Kondukcija topline, termalna kondukcija, vođenje ili samo kondukcija je prijenos topline tako da se dio tijela zagrijava izravnim dodirom s izvorom topline, a susjedni se dijelovi redom dalje zagrijavaju.
Pogledaj Jupiter i Kondukcija topline
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Pogledaj Jupiter i Konjunkcija (astronomija)
Koordinatni sustav
Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka).
Pogledaj Jupiter i Koordinatni sustav
Kora (mjesec)
Kora (također Jupiter XLIX) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Kora (mjesec)
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Pogledaj Jupiter i Kovine
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Pogledaj Jupiter i Kozmičke zrake
Krater
Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.
Pogledaj Jupiter i Krater
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Pogledaj Jupiter i Kristal
Kronometar (sport)
Lance Armstrong tijekom kronometra. U brojnim sportovima, sportaši (ili momčadi) nastupaju u utrkama s pojedinačnim startom pri kojima se natječu samostalno u kronometru, natjecanju protiv sata nastojeći ostvariti što bolje vrijeme.
Pogledaj Jupiter i Kronometar (sport)
Krutost
Krutost možemo definirati kao otpornost na deformaciju i matematički ju definiramo kao odnos sile \mathbfF koja uzrokuje deformaciju i same deformacije \mathbfx.
Pogledaj Jupiter i Krutost
Kubični metar
Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Pogledaj Jupiter i Kubični metar
Kuiperov pojas
Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.
Pogledaj Jupiter i Kuiperov pojas
Kutna brzina
Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.
Pogledaj Jupiter i Kutna brzina
Kutni promjer
Skica za određivanje kutnog promjera. Kutni promjer ili kutna udaljenost (oznaka θ ili δ) je udaljenost između dviju točaka mjerena s pomoću kuta između dviju zraka koje iz zajedničke točke (vrh kuta) prolaze kroz te točke.
Pogledaj Jupiter i Kutni promjer
Lagrangeove točke
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci nalaze se na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.
Pogledaj Jupiter i Lagrangeove točke
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Jupiter i Latinski jezik
Lava
Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.
Pogledaj Jupiter i Lava
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Pogledaj Jupiter i Led
Leda (mjesec)
Leda (grč. Λήδα) je prirodni satelit Jupitera.
Pogledaj Jupiter i Leda (mjesec)
Liziteja (mjesec)
Liziteja (također Jupiter X) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Himalia.
Pogledaj Jupiter i Liziteja (mjesec)
Magnetosfera
Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.
Pogledaj Jupiter i Magnetosfera
Magnetski tok
tok prolazi. Vektori magnetskog toka su uvijek okomiti (normalni) na plohu. električne zavojnice. magnetskom polju. Magnetski tok ili magnetski fluks (oznaka Φ) je fizikalna veličina određena skalarnim umnoškom magnetske indukcije B i plohe ploštine (površine) S kroz koju taj tok prolazi: to jest za homogeno magnetsko polje i ravninski geometrijski lik ploštine S: Pojednostavljeno gledano, magnetski tok kroz neku ploštinu razmjeran je broju silnica koje prolaze kroz tu ploštinu.
Pogledaj Jupiter i Magnetski tok
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Pogledaj Jupiter i Magnetsko polje
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Pogledaj Jupiter i Mars
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Jupiter i Masa
Max Wolf
Max Wolf Maximilian Franz Joseph Cornelius Wolf (Heidelberg, 21. lipnja 1863. – Heidelberg, 3. listopada 1932.), njemački astronom i pionir astrofotografije.
Pogledaj Jupiter i Max Wolf
Megaklita (mjesec)
Megaklita (također Jupiter XIX) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Megaklita (mjesec)
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Pogledaj Jupiter i Meridijan
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Pogledaj Jupiter i Merkur
Metalni vodik
Prerez ilustrira model unutrašnjosti Jupitera. Kamenitu jezgru prekriva duboki sloj metalnog vodika Metalni vodik je jedan od pojavnih oblika vodika.
Pogledaj Jupiter i Metalni vodik
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Pogledaj Jupiter i Metan
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Jupiter i Metar
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Pogledaj Jupiter i Metar u sekundi
Meteor
Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).
Pogledaj Jupiter i Meteor
Meteorit
željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D.
Pogledaj Jupiter i Meteorit
Meteoroid
Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.
Pogledaj Jupiter i Meteoroid
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.
Pogledaj Jupiter i Meteorologija
Metida (mjesec)
Metida (grčki Μήτις, latinski Metis) je Jupiterov najbliži poznati satelit.
Pogledaj Jupiter i Metida (mjesec)
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Jupiter i Minuta
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad.
Pogledaj Jupiter i Mjerni instrument
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Jupiter i Mjesec
Mnema (mjesec)
Mnema (također Jupiter XL) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Mnema (mjesec)
Model velikog letanja
Model velikog letanja je model odnosno hipoteza u planetoslovlju koji predlaže da je planet Jupiter nakon svog nastanka na 3,5 AJ migrirao prema unutra na 1,5 AJ, prije nego što je okrenuo kurs nakon što je uhvatio Saturn u rezonanciju, pri tome zadržavši njegovu sadašnju orbitu.
Pogledaj Jupiter i Model velikog letanja
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Jupiter i Molekula
Mraz
Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.
Pogledaj Jupiter i Mraz
Munja
Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).
Pogledaj Jupiter i Munja
Nagib osi
Nagib osi je kut inklinacije između osi rotacije nekog tijela i osi njegove orbitalne ravnine.
Pogledaj Jupiter i Nagib osi
National Geographic Society
Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.
Pogledaj Jupiter i National Geographic Society
Navigacija
Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.
Pogledaj Jupiter i Navigacija
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Jupiter i Nebeski ekvator
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Pogledaj Jupiter i Neptun
New Horizons
New Horizons, NASA-ina svemirska sonda lansirana s ciljem istraživanje patuljastog planeta Plutona i njegovih pet prirodnih satelita: Harona, Hidre, Nikte, Kerbera i Stiksa.
Pogledaj Jupiter i New Horizons
Nuklearna reakcija
alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.
Pogledaj Jupiter i Nuklearna reakcija
Oberon (mjesec)
Oberon (također Uran IV) je prirodni satelit Urana.
Pogledaj Jupiter i Oberon (mjesec)
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima.
Pogledaj Jupiter i Oblaci
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Pogledaj Jupiter i Obujam
Ole Rømer
Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.
Pogledaj Jupiter i Ole Rømer
Oluja
Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.
Pogledaj Jupiter i Oluja
Oortov oblak
Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.
Pogledaj Jupiter i Oortov oblak
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Jupiter i Ophodno vrijeme
Opozicija (astronomija)
kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.
Pogledaj Jupiter i Opozicija (astronomija)
Orbitalna rezonancija
Orbitalna rezonancija, astronomska pojava.
Pogledaj Jupiter i Orbitalna rezonancija
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Pogledaj Jupiter i Organska kemija
Ortozija (mjesec)
Ortozija (također Jupiter XXXV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Ortozija (mjesec)
Pasifaja (mjesec)
Pasifaja (također Jupiter VIII) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Pasifaja (mjesec)
Pasiteja (mjesec)
Pasiteja (također Jupiter XXXVIII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Pasiteja (mjesec)
Paskal
Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Pogledaj Jupiter i Paskal
Period
Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.
Pogledaj Jupiter i Period
Perturbacija (astronomija)
Zemlje, dolazi do malih pertubacija ili poremećaja putanje Mjeseca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju.
Pogledaj Jupiter i Perturbacija (astronomija)
Philophrosyne (mjesec)
S/2003 J 15 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i Philophrosyne (mjesec)
Pioneer 10
Pioneer 10 (Pioneer F) je svemirska letelica lansirana 3. ožujka 1972. za istraživanje Sunčeva sustava.
Pogledaj Jupiter i Pioneer 10
Pioneer 11
Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4.
Pogledaj Jupiter i Pioneer 11
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Jupiter i Planet
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike.
Pogledaj Jupiter i Planetarna putanja
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Pogledaj Jupiter i Planina
Plimna sila
Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).
Pogledaj Jupiter i Plimna sila
Plimni val
Plimni val prodire u uvalu Cook, Aljaska Plimni val je vodeni val koji se formira u fenomenu plime, a nastaje kao razlika između razine vode oseke i vodene mase koja joj se suprotstavlja strujanjem u suprotnom smjeru pa je zbog toga plimni val najčešći u uskim, dugim zaljevima, rijekama i zaljevima gdje veća količina vodene mase utječe kroz pritoke.
Pogledaj Jupiter i Plimni val
Plinoviti div
plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.
Pogledaj Jupiter i Plinoviti div
Polarna svjetlost
Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.
Pogledaj Jupiter i Polarna svjetlost
Polimer
pmid.
Pogledaj Jupiter i Polimer
Pomorstvo
Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.
Pogledaj Jupiter i Pomorstvo
Pomrčina
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.
Pogledaj Jupiter i Pomrčina
Potencijalna energija
Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).
Pogledaj Jupiter i Potencijalna energija
Praksidika (mjesec)
Praksidika (također Jupiter XXVII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Praksidika (mjesec)
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Pogledaj Jupiter i Prirodni satelit
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Pogledaj Jupiter i Prividna magnituda
Prividno gibanje planeta
nebeskoj sferi (desno). Prividno gibanje planeta po našem nebu rezultat je gibanja kako samih planeta, tako i Zemlje.
Pogledaj Jupiter i Prividno gibanje planeta
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Pogledaj Jupiter i Promjer
Radio astronomija
Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj.
Pogledaj Jupiter i Radio astronomija
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Pogledaj Jupiter i Radiovalovi
Rasjed
Rasjed na Islandu. Tipovi rasjeda:A - s pomakom po pružanjuB - s pomakom okomito na pružanjeC - s pomakom dijagonalno na pružanje. Maroku. U odnosu na rasjednu plohu u sredini fotografije, lijevi slojevi stijena su lagano propali, u odnosu na desnu stranu stijena. Rasjed je strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova (stijenskih blokova, krila) duž pukotina (paraklaza).
Pogledaj Jupiter i Rasjed
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Pogledaj Jupiter i Reljef
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Pogledaj Jupiter i Retrogradno gibanje
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Pogledaj Jupiter i Rimska mitologija
Robert Hooke
opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.
Pogledaj Jupiter i Robert Hooke
Rocheova granica
satelit). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). Rocheova granica (prema francuskom matematičaru i astronomu Édouardu Rocheu, koji ju je 1847. prvi teorijski odredio) je udaljenost od središta većega nebeskoga tijela do točke u kojoj je gravitacijska sila toga tijela jednaka gravitacijskoj sili satelitskoga tijela.
Pogledaj Jupiter i Rocheova granica
S/2003 J 10
S/2003 J 10 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i S/2003 J 10
S/2003 J 16
S/2003 J 16 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i S/2003 J 16
S/2003 J 18
S/2003 J 18 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i S/2003 J 18
S/2003 J 19
S/2003 J 19 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i S/2003 J 19
S/2003 J 23
S/2003 J 23 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Pasiphae, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i S/2003 J 23
S/2003 J 4
S/2003 J 4 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Pasiphae, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i S/2003 J 4
S/2003 J 9
S/2003 J 9 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.
Pogledaj Jupiter i S/2003 J 9
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Jupiter i Sat
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Jupiter i Sekunda
Sfera
right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).
Pogledaj Jupiter i Sfera
Shoemaker–Levy 9
Montaža nekoliko slika radi dočaravanja padanja kometa Shoemaker-Levy 9 na Jupiter Komet Shoemaker–Levy 9 (formalno kategoriziran kao D/1993 F2) je bio komet koji se raspao i pao na Jupiter u srpnju 1994., što je bilo prvo izravno promatranje izvanzemaljskog sudara objekata Sunčeva sustava.
Pogledaj Jupiter i Shoemaker–Levy 9
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Pogledaj Jupiter i Silikati
Sinopa (mjesec)
Sinopa (također Jupiter IX) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Sinopa (mjesec)
Smeđi patuljak
Smeđi patuljak i planeti u njegovoj orbiti Smeđi patuljak je nebesko tijelo mnogostruko veće od planeta, ali ne dovoljno masivno da bi u svom središtu pokrenulo nuklearne reakcije.
Pogledaj Jupiter i Smeđi patuljak
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Pogledaj Jupiter i Snijeg
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.
Pogledaj Jupiter i Spektroskopija
Sponda (mjesec)
Sponda (također Jupiter XXXVI) je prirodni satelit planeta Jupiter.
Pogledaj Jupiter i Sponda (mjesec)
Stanley Kubrick
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. – 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent.
Pogledaj Jupiter i Stanley Kubrick
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Pogledaj Jupiter i Stijena
Stojni val
Prikaz stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. Stojni val (crni) prikazan kao zbroj (superpozicija) dva pokretna vala koji se kreću u suprotnim smjerovima (plavi i crveni). Prikaz nastajanja seša. Stojni val, također i stacionarni val, je val koji nastaje superpozicijom (zbrajanjem) dvaju valova jednake amplitude i frekvencije.
Pogledaj Jupiter i Stojni val
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Pogledaj Jupiter i Stupanj (kut)
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Pogledaj Jupiter i Sumpor
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Pogledaj Jupiter i Sumporov(IV) oksid
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Pogledaj Jupiter i Sumporovodik
Sumračnica
Karta svijeta s označenom sumračnicom Sumračnica ili terminator je linija koja dijeli osvijetljeni i neosvijetljeni dio Zemlje, ili nekog nebeskog tijela.
Pogledaj Jupiter i Sumračnica
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Jupiter i Sunčev sustav
Sunčeva konstanta
atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).
Pogledaj Jupiter i Sunčeva konstanta
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Pogledaj Jupiter i Sunčeva svjetlost
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Jupiter i Sunce
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Pogledaj Jupiter i Svemirske letjelice
Tajgeta (mjesec)
Tajgeta (također Jupiter XX) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.
Pogledaj Jupiter i Tajgeta (mjesec)
Talište
Taljenje leda. °C. Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje.
Pogledaj Jupiter i Talište
Težište
ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta.
Pogledaj Jupiter i Težište
Teba (mjesec)
Teba (grč. Θήβη) je četvrti poznati satelit Jupitera.
Pogledaj Jupiter i Teba (mjesec)
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.
Pogledaj Jupiter i Teleskop
Telksinoa (mjesec)
Telksinoa (također Jupiter XLII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Telksinoa (mjesec)
Temisto (mjesec)
Temisto (Themisto) je mali Jupiterov satelit između putanja Kalista i Lede, otkriven je 30. rujna 1975., ali mu se zagubio trag sve do 2000.
Pogledaj Jupiter i Temisto (mjesec)
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Pogledaj Jupiter i Temperatura
Terestrički planet
Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.
Pogledaj Jupiter i Terestrički planet
Tesla
tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.
Pogledaj Jupiter i Tesla
Tiona (mjesec)
Tiona (također Jupiter XXIX) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.
Pogledaj Jupiter i Tiona (mjesec)
Titan (mjesec)
Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.
Pogledaj Jupiter i Titan (mjesec)
Titanija (mjesec)
Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit.
Pogledaj Jupiter i Titanija (mjesec)
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Pogledaj Jupiter i Tlak
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja.
Pogledaj Jupiter i Toplina
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Pogledaj Jupiter i Toplinsko zračenje
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Pogledaj Jupiter i Trenje
Triton (mjesec)
Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 2707 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.
Pogledaj Jupiter i Triton (mjesec)
Trojanci (astronomija)
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.
Pogledaj Jupiter i Trojanci (astronomija)
Tromost
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.
Pogledaj Jupiter i Tromost
Turbulencija
Turbulencija (lat. turbulentus: nemiran, uzburkan) je nepravilno vrtložno gibanje koje se pojavljuje u tekućinama i plinovima kad struje pored čvrstih predmeta ili kad im brzina strujanja prijeđe određenu granicu.
Pogledaj Jupiter i Turbulencija
Udarni krater
'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.
Pogledaj Jupiter i Udarni krater
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Pogledaj Jupiter i Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Pogledaj Jupiter i Ugljikov(IV) oksid
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Pogledaj Jupiter i Uran
Urbain Le Verrier
Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811.
Pogledaj Jupiter i Urbain Le Verrier
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Pogledaj Jupiter i Vakuum
Van Allenovi pojasi zračenja
Ovaj video prikazuje promjene oblika i jakosti Van Allenovih pojasa zračenja tijekom vremena. Van Allenovi pojasi zračenja. Jupiterovi promjenjivi pojasi zračenja. Čestice jače od 100 keV. Čestice jače od 1 MeV. Čestice jače od 400 MeV. Van Allenovi pojasi zračenja ili Van Allenovi pojasi su područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice (većinom protoni i elektroni, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika) gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja.
Pogledaj Jupiter i Van Allenovi pojasi zračenja
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Pogledaj Jupiter i Vat
Velika crvena pjega
Velika crvena pjega, kako ju je snimila letjelica Voyager I 1979. godine Velika crvena pjega je postojano područje visokog tlaka u atmosferi Jupitera, koje proizvodi anticiklonsku oluju, najveću u Sunčevom sustavu, 22 stupnja južno od Jupiterovog ekvatora.
Pogledaj Jupiter i Velika crvena pjega
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Pogledaj Jupiter i Venera
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.
Pogledaj Jupiter i Vjetar
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Pogledaj Jupiter i Vladis Vujnović
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Jupiter i Voda
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Pogledaj Jupiter i Vodena para
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Jupiter i Vodik
Volatili (astronomija)
Volatili ili ledovi (engl. ices) su pojam u planetologiji koji uključuje skupinu kemijskih elemenata i spojeva niskog vrelišta: dušik, vodu, ugljikov(II) oksid, ugljikov(IV) oksid, amonijak, metan, etan, sumpor, sumporov dioksid, itd.
Pogledaj Jupiter i Volatili (astronomija)
Voyager 1
Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.
Pogledaj Jupiter i Voyager 1
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Pogledaj Jupiter i Voyager 2
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Pogledaj Jupiter i Vrtnja
Vrući Jupiter
Vrući Jupiter je vrsta egzoplaneta.
Pogledaj Jupiter i Vrući Jupiter
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Pogledaj Jupiter i Vulkan
Vulkanska erupcija
Erupcija vulkana Erupcija je izbacivanje užarene lave kroz vulkanske kratere iz unutrašnjosti na površinu Zemlje.
Pogledaj Jupiter i Vulkanska erupcija
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Pogledaj Jupiter i William Herschel
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Jupiter i Zemlja
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Pogledaj Jupiter i Zemljino magnetsko polje
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Pogledaj Jupiter i Zemljopisna širina
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Pogledaj Jupiter i Zemljopisna dužina
Zemljopisni pol
Zemljopisni pol je zamišljena točka u kojoj planetarna os (os vrtnje) probada površinu planeta ili nekog tijela koje se okreće oko svoje osi.
Pogledaj Jupiter i Zemljopisni pol
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Pogledaj Jupiter i Zeus
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Jupiter i Zvijezda
15. listopada
15.
Pogledaj Jupiter i 15. listopada
16. srpnja
16.
Pogledaj Jupiter i 16. srpnja
18. listopada
18.
Pogledaj Jupiter i 18. listopada
19. siječnja
19.
Pogledaj Jupiter i 19. siječnja
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Pogledaj Jupiter i 1974.
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Jupiter i 1997.
20. kolovoza
20.
Pogledaj Jupiter i 20. kolovoza
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Jupiter i 2000.
2001.: Odiseja u svemiru (1968.)
2001.: Odiseja u svemiru (eng. 2001: A Space Odyssey), američki znanstveno-fantastični film iz 1968. godine koji je producirao i napisao Stanley Kubrick.
Pogledaj Jupiter i 2001.: Odiseja u svemiru (1968.)
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Jupiter i 2003.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Jupiter i 2006.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Jupiter i 2007.
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Pogledaj Jupiter i 2016.
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Pogledaj Jupiter i 2021.
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Jupiter i 2022.
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Jupiter i 2023.
2029.
2029. će biti godina prema gregorijanskom kalendaru koja ne će biti prijestupna, a započet će u ponedjeljak.
Pogledaj Jupiter i 2029.
21. rujna
21.
Pogledaj Jupiter i 21. rujna
27. kolovoza
27.
Pogledaj Jupiter i 27. kolovoza
28. veljače
28.
Pogledaj Jupiter i 28. veljače
3. ožujka
3.
Pogledaj Jupiter i 3. ožujka
30. prosinca
30.
Pogledaj Jupiter i 30. prosinca
30. srpnja
30.
Pogledaj Jupiter i 30. srpnja
4. srpnja
4.
Pogledaj Jupiter i 4. srpnja
5. kolovoza
5.
Pogledaj Jupiter i 5. kolovoza
5. rujna
5.
Pogledaj Jupiter i 5. rujna
5. srpnja
5.
Pogledaj Jupiter i 5. srpnja
6. travnja
6.
Pogledaj Jupiter i 6. travnja
7. prosinca
7.
Pogledaj Jupiter i 7. prosinca
Također poznat kao Jupiter (planet).
, Etan, Etin, Euanta (mjesec), Eufemija (mjesec), Eukelada (mjesec), Euporija (mjesec), Euridoma (mjesec), Europa (mjesec), Filipini, Fluid, Fosfani, Fosfor, Galilejanski mjeseci, Galileo (svemirska letjelica), Galileo Galilei, Ganimed (mjesec), Geološko razdoblje, Geologija, Giovanni Domenico Cassini, Godina, Gravitacija, Gravitacijska konstanta, Gravitacijski potencijal, Grčka mitologija, Gustoća, Haldena (mjesec), Halo (optička pojava), Harpalika (mjesec), Hegemona (mjesec), Helij, Helika (mjesec), Hermipa (mjesec), Herse (mjesec), Himalija (mjesec), Ija (mjesec), Ilijada, Infracrvena astronomija, Infracrveno zračenje, Inklinacija orbite, Ion, Ioniziranje, Ionosfera, Irena (mjesec), Isaac Newton, Izonoa (mjesec), James Clerk Maxwell, Johann Gottfried Galle, Jokasta (mjesec), Južna polutka, Juno (svemirska letjelica), Jupiter (mitologija), Jupiter (razdvojba), Jupiterovi prirodni sateliti, Jupiterovi progradni nepravilni sateliti, Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti, Jupiterovi unutarnji sateliti, Kala (mjesec), Kaldera, Kalihora (mjesec), Kalika (mjesec), Kaliroa (mjesec), Kalista (mjesec), Kamera, Karma (mjesec), Karpo (mjesec), Kasno teško bombardiranje, Kelvin, Kilena (mjesec), Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kilometar na sat, Kirkwoodove zone, Klima, Komet, Kondukcija topline, Konjunkcija (astronomija), Koordinatni sustav, Kora (mjesec), Kovine, Kozmičke zrake, Krater, Kristal, Kronometar (sport), Krutost, Kubični metar, Kuiperov pojas, Kutna brzina, Kutni promjer, Lagrangeove točke, Latinski jezik, Lava, Led, Leda (mjesec), Liziteja (mjesec), Magnetosfera, Magnetski tok, Magnetsko polje, Mars, Masa, Max Wolf, Megaklita (mjesec), Meridijan, Merkur, Metalni vodik, Metan, Metar, Metar u sekundi, Meteor, Meteorit, Meteoroid, Meteorologija, Metida (mjesec), Minuta, Mjerni instrument, Mjesec, Mnema (mjesec), Model velikog letanja, Molekula, Mraz, Munja, Nagib osi, National Geographic Society, Navigacija, Nebeski ekvator, Neptun, New Horizons, Nuklearna reakcija, Oberon (mjesec), Oblaci, Obujam, Ole Rømer, Oluja, Oortov oblak, Ophodno vrijeme, Opozicija (astronomija), Orbitalna rezonancija, Organska kemija, Ortozija (mjesec), Pasifaja (mjesec), Pasiteja (mjesec), Paskal, Period, Perturbacija (astronomija), Philophrosyne (mjesec), Pioneer 10, Pioneer 11, Planet, Planetarna putanja, Planina, Plimna sila, Plimni val, Plinoviti div, Polarna svjetlost, Polimer, Pomorstvo, Pomrčina, Potencijalna energija, Praksidika (mjesec), Prirodni satelit, Prividna magnituda, Prividno gibanje planeta, Promjer, Radio astronomija, Radiovalovi, Rasjed, Reljef, Retrogradno gibanje, Rimska mitologija, Robert Hooke, Rocheova granica, S/2003 J 10, S/2003 J 16, S/2003 J 18, S/2003 J 19, S/2003 J 23, S/2003 J 4, S/2003 J 9, Sat, Sekunda, Sfera, Shoemaker–Levy 9, Silikati, Sinopa (mjesec), Smeđi patuljak, Snijeg, Spektroskopija, Sponda (mjesec), Stanley Kubrick, Stijena, Stojni val, Stupanj (kut), Sumpor, Sumporov(IV) oksid, Sumporovodik, Sumračnica, Sunčev sustav, Sunčeva konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemirske letjelice, Tajgeta (mjesec), Talište, Težište, Teba (mjesec), Teleskop, Telksinoa (mjesec), Temisto (mjesec), Temperatura, Terestrički planet, Tesla, Tiona (mjesec), Titan (mjesec), Titanija (mjesec), Tlak, Toplina, Toplinsko zračenje, Trenje, Triton (mjesec), Trojanci (astronomija), Tromost, Turbulencija, Udarni krater, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Uran, Urbain Le Verrier, Vakuum, Van Allenovi pojasi zračenja, Vat, Velika crvena pjega, Venera, Vjetar, Vladis Vujnović, Voda, Vodena para, Vodik, Volatili (astronomija), Voyager 1, Voyager 2, Vrtnja, Vrući Jupiter, Vulkan, Vulkanska erupcija, William Herschel, Zemlja, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zemljopisni pol, Zeus, Zvijezda, 15. listopada, 16. srpnja, 18. listopada, 19. siječnja, 1974., 1997., 20. kolovoza, 2000., 2001.: Odiseja u svemiru (1968.), 2003., 2006., 2007., 2016., 2021., 2022., 2023., 2029., 21. rujna, 27. kolovoza, 28. veljače, 3. ožujka, 30. prosinca, 30. srpnja, 4. srpnja, 5. kolovoza, 5. rujna, 5. srpnja, 6. travnja, 7. prosinca.