Brže od pregledniku!
93 odnosi: Afrika, Aja Sofija, Antiohija, Arijanstvo, Armenija, Atena, Španjolska, Balkan, Barbari, Bazilika, Belizar, Biskup, Bizant, Bubonska kuga, Carigrad, Codex Iustinianus, Corpus Iuris Civilis, Crno more, Dalmacija, Dardanija, Dudov svilac, Dunav, Europa, Financije, Grčki jezik, Hipodrom, Hispanija, Hozroje I. Anuširvan, Iberija, Ilirik, Istanbul, Istočni Goti, Italija, Ivan Kapadocijski, Justin I., Justin II., Justinijanova kuga, Kršćanstvo, Krivovjerje, Kupola, Latinski jezik, Lazika, Muzej, Napulj, Narzes, Novoplatonizam, Pandemija, Perzija (razdvojba), Pirenejski poluotok, Platon, ..., Pobuna Nika, Poganstvo, Potres, Prefektura, Ravenna, Rim, Rimsko Carstvo, Rimsko pravo, Sicilija, Sirija, Sjeverna Makedonija, Skoplje, Slaveni, Sogdijana, Sredozemlje, Svila, Taor, Teodora, bizantska carica, Totila, Tribonijan, Turci, Vandali, Vandalsko Kraljevstvo, Zapadni Goti, 1. kolovoza, 11. svibnja, 14. studenoga, 1453., 483., 5. siječnja, 518., 527., 529., 532., 534., 537., 540., 541., 554., 555., 565., 578., 6. stoljeće. Proširite indeks (43 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Afrika · Vidi više »
Aja Sofija
Aja Sofija (turski: Ayasofya, osmanski turski: آياصوفيه, grčki: Aγία Σοφία - Sveta mudrost), službeno Velika sveta džamija Aja Sofija (turski: Ayasofya-i Kebîr Câmi-i Şerîfi, osmanski turski: آياصوفيۀ كبير جامع شريفى, grčki: Το τζαμί της Αγίας Σοφίας) jest džamija te nekadašnja crkva, te pravoslavna crkva i muzej u Istanbulu.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Aja Sofija · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Antiohija · Vidi više »
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Arijanstvo · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Armenija · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Atena · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Španjolska · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Balkan · Vidi više »
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Barbari · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Bazilika · Vidi više »
Belizar
Flavije Belizar (grčki: Βελισαριος, latinično: Belisarios, latinski: Flavius Belisarius, oko 500. – 565.) bio je jedan od najvećih bizantskih generala i jedan od najistaknutijih generala u povijesti.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Belizar · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Biskup · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Bizant · Vidi više »
Bubonska kuga
Bubonska kuga je naziv za najčešći i najpoznatiji oblik kuge, zarazne bolesti koju izaziva bakterija Yersinia pestis.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Bubonska kuga · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Carigrad · Vidi više »
Codex Iustinianus
Codex Iustinianus (Justinijanov kodeks) je zbirka carskih konstitucija (constitutiones principum) nazvana po bizantskom caru Justinijanu I. Velikom koji ju je dao sastaviti, a koja je ujedno i prvo djelo njegove kodifikacije rimskog prava, poznate pod nazivom Corpus Iuris Civilis.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Codex Iustinianus · Vidi više »
Corpus Iuris Civilis
Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog nastajala između 528.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Corpus Iuris Civilis · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Crno more · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Dalmacija · Vidi više »
Dardanija
*Dardanija (država), država i regija.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Dardanija · Vidi više »
Dudov svilac
Dudov svilac (lat. Bombyx mori) je bjelkasti leptir iz porodice pravih prelaca ili svilaca (lat. Bombycidae).
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Dudov svilac · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Dunav · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Europa · Vidi više »
Financije
Financije su područje ekonomije koje se bavi proučavanjem tržišta novca i kapitala te njihove distribucije.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Financije · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Grčki jezik · Vidi više »
Hipodrom
Hipodrom Fuchu u Tokiju, Japan Hipodrom (starogrčki: ἱππόδρομος, hippodromos „trkalište za konje“) je grčki športski objekt za konjske i utrke zaprega.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Hipodrom · Vidi više »
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Hispanija · Vidi više »
Hozroje I. Anuširvan
Hozroje I. (Husrav, Xusro; خسرو khosrou, grčki: Chosroes), zvan Anuširvan („s besmrtnom dušom“; Anūscharwān), bio je od 531. do smrti 579. poslije Krista veliki kralj Perzije iz dinastije Sasanida.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Hozroje I. Anuširvan · Vidi više »
Iberija
Iberija je ime kojim su stari Grci zvali područja na današnjem Pirinejskom poluotoku.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Iberija · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Ilirik · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Istanbul · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Istočni Goti · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Italija · Vidi više »
Ivan Kapadocijski
Ivan Kapadocijski ili Ivan Kapadocijac, također poznat kao Ivan Istočni (latinski: Iohannis Orientalis, prva polovica 6. stoljeća) ili, jednostavno, kao Kapadocijac, bio je bizantski velikodostojnik i državnik, poznat kao jedan od najvažnijih suradnika cara Justinijana.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Ivan Kapadocijski · Vidi više »
Justin I.
Justin I. Justin I. (lat. Flavius Iustinus Augustus, grč. Ἰουστίνος) (Bederiana, Macedonia Salurtaris, 2. veljače 450. – ?, 1. kolovoza 527.), bizantski car od 518. do 527. godine.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Justin I. · Vidi više »
Justin II.
Solid Justina II. Justin II. (lat. Flavius Iustinus Iunior Augustus, starogrč. Φλάβιος Ἰουστίνος ὁ νεώτερος) (o. 520. – 5. listopada 578.), bizantski car (565. – 578.). Za njegove vladavine raspalo se univerzalno Rimsko Carstvo koje je obnovio njegov ujak i car Justinijan I. Veliki.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Justin II. · Vidi više »
Justinijanova kuga
Justinijanova kuga je pandemija koja zahvaća Bizantsko Carstvo, a potom i ostatak znanog svijeta 541. – 542. godine.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Justinijanova kuga · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Kršćanstvo · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Krivovjerje · Vidi više »
Kupola
Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Kupola · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Latinski jezik · Vidi više »
Lazika
*Kraljevstvo Lazika.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Lazika · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Muzej · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Napulj · Vidi više »
Narzes
Slika čovjeka za kojeg se vjeruje da je Narzes Narzes ili Nerses (478. – 573.) je uz Belizara bio jedan od velikih generala u službi bizantskog cara Justinijana I. Službovao je za vrijeme Justinijanovog ponovnog osvajanja krajeva, koji su nekad pripadali Zapadnom Rimskom Carstvu, radi obnove Rimskog Carstva.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Narzes · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Novoplatonizam · Vidi više »
Pandemija
Pandemija označava širenje zarazne bolesti u širokim zemljopisnim regijama, kontinentalnih ili globalnih razmjera.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Pandemija · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Platon · Vidi više »
Pobuna Nika
Pobuna Nika (Στάση τουΝίκα) je bila pobuna u Bizantu.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Pobuna Nika · Vidi više »
Poganstvo
Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Poganstvo · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Potres · Vidi više »
Prefektura
Riječ prefektura (iz latinskog: præfectura), obično znači ured, poglavarstvo nekog određenog teritorija kojim upravlja prefekt.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Prefektura · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Ravenna · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rimsko pravo
Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Rimsko pravo · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Sicilija · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Sirija · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Skoplje · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Slaveni · Vidi više »
Sogdijana
'''Sogdijana''' (označena crvenom bojom) oko 300. pr. Kr. Sogdijana (staroperz. Suguda, perz. سغد - Sōġd, grč. Σογδιανή, kineski 粟特) naziv je za drevnu civilizaciju u Srednjoj Aziji sastavljenu od iranskih naroda, koja je kasnije u doba Ahemenida postala dijelom Perzijskog Carstva.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Sogdijana · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Sredozemlje · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Svila · Vidi više »
Taor
Portret cara Justiniana na mozaiku iz Ravenske crkve St. Apollinare Nuovo Taor (latinski: Tauresium, makedonski: Таор) je današnje selo udaljeno 20 km od Skoplja, u općini Zelenikovo na ulazu u Taorsku klisuru, Sjeverna Makedonija.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Taor · Vidi više »
Teodora, bizantska carica
Teodora (oko 500. – 548.), bizantska carica i supruga cara Justinijana I. i njegova najbliža savjetnica i suradnica.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Teodora, bizantska carica · Vidi više »
Totila
Totila, pravo ime Baduila ili Badvila (Treviso, ? – Italija, srpanj 552.), ostrogotski kralj od 541. godine do svoje smrti.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Totila · Vidi više »
Tribonijan
Tribonijan, Gaj (lat. Gaius Tribonianus), istočnorimski pravnik (rođ. Sida u pokrajini Pamfiliji, danas Eski Adalia u pokrajini Antaliji, Turska, 500. – um. Konstantinopol, 547.).
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Tribonijan · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Turci · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Vandali · Vidi više »
Vandalsko Kraljevstvo
Vandalsko Kraljevstvo na svom vrhuncu, oko 476. godine. Vandalsko Kraljevstvo bilo je kraljevstvo plemena Vandala.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Vandalsko Kraljevstvo · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Justinijan I. Veliki i Zapadni Goti · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 1. kolovoza · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 11. svibnja · Vidi više »
14. studenoga
14.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 14. studenoga · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 1453. · Vidi više »
483.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 483. · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 5. siječnja · Vidi više »
518.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 518. · Vidi više »
527.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 527. · Vidi više »
529.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 529. · Vidi više »
532.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 532. · Vidi više »
534.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 534. · Vidi više »
537.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 537. · Vidi više »
540.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 540. · Vidi više »
541.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 541. · Vidi više »
554.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 554. · Vidi više »
555.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 555. · Vidi više »
565.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 565. · Vidi više »
578.
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 578. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Justinijan I. Veliki i 6. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Justinijan, Justinijan I Veliki, Justinijan I..
