Brže od pregledniku!Sličnosti između Kanada i Québec
Kanada i Québec imaju 72 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alberta, Algonquin, Američki rat za neovisnost, Arktički ocean, Azija, Škotska, Cree, Donja Kanada, Engleska, Engleski jezik, Englezi, Eskimi, Europa, Francuska, Francuski jezik, Francuzi, Gornja Kanada, Hudsonov zaljev, Huron Indijanci, Indijanci, Iroquois Indijanci, Irska, Jacques Cartier, Kanadski štit, Kršćanstvo, Maliseet, Manitoba, Micmac Indijanci, Montagnais, Montréal, ..., Nafta, Naskapi, Newfoundland i Labrador, Nijemci, Nova Škotska, Novi Brunswick, Ontario, Protestantizam, Prvi svjetski rat, Rijeka sv. Lovrijenca, Rusija, Sedmogodišnji rat, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, Talijani, Toronto, Ujedinjeno Kraljevstvo, Velika jezera, Vikinzi, Wales, 1. srpnja, 1534., 1612., 1713., 1759., 1763., 1791., 1837., 1840., 1867., 1931., 1960-ih, 1968., 1980., 1992., 1995., 2000., 2001., 2003., 2006., 4. studenoga. Proširite indeks (42 više) »
Alberta
Planina Mount John Laurie u Alberti Alberta je jedna od deset provincija u Kanadi koja spada u regiju Srednji zapad.
Alberta i Kanada · Alberta i Québec ·
Algonquin
Algonquin (Algonkin, Anishnabe, Anishinabe, Anishnabeg) je pleme američkih Indijanaca s gornje Ottawe u Ontariju i Quebecu.
Algonquin i Kanada · Algonquin i Québec ·
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Američki rat za neovisnost i Kanada · Američki rat za neovisnost i Québec ·
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Arktički ocean i Kanada · Arktički ocean i Québec ·
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Azija i Kanada · Azija i Québec ·
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Škotska i Kanada · Škotska i Québec ·
Cree
Mähsette Kuiuab, Cree poglavica. Mistahimaskwa (Big Bear), Cree poglavica. Cree žena. Bobtail, (Keskayiwew), Cree poglavica, 1887. Cree logor južno od Vermiliona (Lat N. 53 Long W. 111) rujan 1971. Nemiscau Cree naselje, Quebec, Kanada. Srpanj 2006 Piapot, Cree Indijanac s puškom. Cree (Cri; fra. Cris, hrv. oblik: Kri).- Jedna od najsnažnijih i najznačajnih grupa Američkih Indijanaca iz Kanade raširenih po velikom području kroz južnu Kanadu s glavnim staništem oko Jamesova zaljeva.
Cree i Kanada · Cree i Québec ·
Donja Kanada
Provincija Donja Kanada (fra. Province du Bas-Canada) bila je britanska kolonija na donjem toku rijeke sv. Lovrijenca i obalama zaljeva sv. Lovrijenca.
Donja Kanada i Kanada · Donja Kanada i Québec ·
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Engleska i Kanada · Engleska i Québec ·
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Engleski jezik i Kanada · Engleski jezik i Québec ·
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Englezi i Kanada · Englezi i Québec ·
Eskimi
Nunivak Inuit u kajaku Iglu Eskimi (sebe nazivaju Inuit; u singularu Inuk) su polarni narod altajskog (mongoloidnog) tipa naseljen na istoku od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira, (Yuit Eskimi s Čukotskog poluotoka. Eskimi, stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo. Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž'. Ove značajne karakteristike zapadnjačke kulture donijeli su im tek bijele pridošlice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28,000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.
Eskimi i Kanada · Eskimi i Québec ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Kanada · Europa i Québec ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Kanada · Francuska i Québec ·
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Francuski jezik i Kanada · Francuski jezik i Québec ·
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Francuzi i Kanada · Francuzi i Québec ·
Gornja Kanada
Provincija Gornja Kanada (fra. Province du Haut-Canada) bila je dio Britanske Kanade koju je 1791.
Gornja Kanada i Kanada · Gornja Kanada i Québec ·
Hudsonov zaljev
Hudsonov zaljev je veliki zaljev na sjeveru Kanade površine 1 200 000 kilometara kvadratnih.
Hudsonov zaljev i Kanada · Hudsonov zaljev i Québec ·
Huron Indijanci
Huron, grupa plemena američkih Indijanaca porodice Iroquoian, nastanjenih u Ontariju u Kanadi, u blizini Velikih jezera.
Huron Indijanci i Kanada · Huron Indijanci i Québec ·
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Indijanci i Kanada · Indijanci i Québec ·
Iroquois Indijanci
Teritorij Irokeza oko 1650.-te godine Iroquois (Irokezi) /irinakhoiw,.
Iroquois Indijanci i Kanada · Iroquois Indijanci i Québec ·
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Irska i Kanada · Irska i Québec ·
Jacques Cartier
'''Jacques Cartier''' Jacques Cartier (Saint-Malo, Francuska, 31. prosinca 1491. – 1. rujna 1557.) je bio francuski istraživač i jedan od glavnih istraživača Kanade, ili točnije, unutrašnjeg područja prostora koje bi jednog dana postala ta država.
Jacques Cartier i Kanada · Jacques Cartier i Québec ·
Kanadski štit
Kanadski štit označen plavom bojom Kanadski štit je veliko područje potkovičastog oblika koje obuhvaća središnju i istočnu Kanadu i sjeverne dijelove SAD-a. Zauzima površinu od oko 4,6 milijuna kvadratnih kilometara što je približno polovica kanadskog teritorija.
Kanada i Kanadski štit · Kanadski štit i Québec ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Kanada i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Québec ·
Maliseet
Maliseet (Malecite, Malécites, Skicin, St. John's Indijanci), pleme Algonquian Indijanaca u 17 stoljeću naseljeno u dolini rijeke St. John u kanadskoj provinciji New Brunswick, gdje ih prvi nalazi Samuel de Champlain.
Kanada i Maliseet · Maliseet i Québec ·
Manitoba
Manitoba je jedna od deset kanadskih pokrajina.
Kanada i Manitoba · Manitoba i Québec ·
Micmac Indijanci
Micmac Indijanci (muškarac i žena). Micmac wigwam Micmaci iz Nove Škotske Micmac wigwami Zemljopisni raspored Elsipogtog (Big Cove), zdravstvena stanica Elsipogtog Micmaca u New Brunswicku Zastava države Mikmaka Micmac (Mi'kmaq; također i kao Míkmaq, Mi'gmaq, Micmac, MicMac)), pleme američkih Indijanaca porodice Algonquian naseljeno na velikom području kanadskih provincija Newfoundland, Nova Scotia, New Brunswick i Prince Edward Island, te na otoku Cape Breton Island. Micmaci su najsrodniji Abenakima a sastoje se od konfederiranih 'bandi' ili 'distrikata', čiji potomci danas žive na mnogim kanadskim rezervatima. Francuski misionari su prvi bijelci koji u ranom 17. stoljeću dolaze s Mikmakima u kontakt. Izvorna Micmac-populacija, prema Sultzmanu, procjenjuje se na do 30,000, ali im je broj oko 1630., ponajviše zbog raznih epidemija sveden na 4,000. U novije doba, pred ulazak u novo tisućljeće u Kanadi je registrirano oko 16,000 Mikmaka, no izgleda da populacija ovog naroda u Kanadi i SAD.-u iznosi oko 25,000 (Sultzman). Oko 2,000 Micmaca živi na području Bostona i nekoliko stotina u New Yorku.
Kanada i Micmac Indijanci · Micmac Indijanci i Québec ·
Montagnais
Montagnais, zbirno ime algonkvinskim indijanskim bandama nastanjenih na poluotoku Labradoru u Kanadi, veoma srodni s Naskapima.
Kanada i Montagnais · Montagnais i Québec ·
Montréal
Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.
Kanada i Montréal · Montréal i Québec ·
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Kanada i Nafta · Nafta i Québec ·
Naskapi
Naskapi (Nascapee, Nenenot).- /nascapee, od montagnais naziva u značenju, "People from Where It Disappears".
Kanada i Naskapi · Naskapi i Québec ·
Newfoundland i Labrador
Newfoundland i Labrador je kanadska pokrajina.
Kanada i Newfoundland i Labrador · Newfoundland i Labrador i Québec ·
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Kanada i Nijemci · Nijemci i Québec ·
Nova Škotska
Nova Škotska (engl.: Nova Scotia, preuzeto iz lat. naziva; franc.: Nouvelle-Écosse; škotski gaelski: Alba Nuadh), je pokrajina u Kanadi, koja se nalazi na atlantskoj obali zemlje.
Kanada i Nova Škotska · Nova Škotska i Québec ·
Novi Brunswick
Novi Brunswick Legislative Building in Fredericton Novi Brunswick (engleski: New Brunswick, francuski: Nouveau-Brunswick) je jedna od deset pokrajina u Kanadi, te jedina od svih pokrajina u kojoj su ustavno službeni i engleski i francuski jezik.
Kanada i Novi Brunswick · Novi Brunswick i Québec ·
Ontario
Slapovi Niagare - Ontario Ontario je najmnogoljudnija pokrajina Kanade.
Kanada i Ontario · Ontario i Québec ·
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Kanada i Protestantizam · Protestantizam i Québec ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Kanada i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Québec ·
Rijeka sv. Lovrijenca
Rijeka sv.
Kanada i Rijeka sv. Lovrijenca · Québec i Rijeka sv. Lovrijenca ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Kanada i Rusija · Québec i Rusija ·
Sedmogodišnji rat
Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.
Kanada i Sedmogodišnji rat · Québec i Sedmogodišnji rat ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Kanada i Sjedinjene Američke Države · Québec i Sjedinjene Američke Države ·
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Kanada i Sjeverna Amerika · Québec i Sjeverna Amerika ·
Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini
Službeni logotip predstavlja spojene zastave SAD-a, Meksika i Kanade. NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (eng. North American Free Trade Agreement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija.
Kanada i Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini · Québec i Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini ·
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Kanada i Talijani · Québec i Talijani ·
Toronto
Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.
Kanada i Toronto · Québec i Toronto ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo · Québec i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Velika jezera
Velika jezera (engleski: The Great Lakes) su skupina povezanih jezera na granici SAD-a i Kanade.
Kanada i Velika jezera · Québec i Velika jezera ·
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Kanada i Vikinzi · Québec i Vikinzi ·
Wales
Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.
Kanada i Wales · Québec i Wales ·
1. srpnja
1.
1. srpnja i Kanada · 1. srpnja i Québec ·
1534.
Bez opisa.
1534. i Kanada · 1534. i Québec ·
1612.
Bez opisa.
1612. i Kanada · 1612. i Québec ·
1713.
Bez opisa.
1713. i Kanada · 1713. i Québec ·
1759.
Bez opisa.
1759. i Kanada · 1759. i Québec ·
1763.
Bez opisa.
1763. i Kanada · 1763. i Québec ·
1791.
Bez opisa.
1791. i Kanada · 1791. i Québec ·
1837.
Bez opisa.
1837. i Kanada · 1837. i Québec ·
1840.
Bez opisa.
1840. i Kanada · 1840. i Québec ·
1867.
Bez opisa.
1867. i Kanada · 1867. i Québec ·
1931.
Bez opisa.
1931. i Kanada · 1931. i Québec ·
1960-ih
Bez opisa.
1960-ih i Kanada · 1960-ih i Québec ·
1968.
Bez opisa.
1968. i Kanada · 1968. i Québec ·
1980.
Bez opisa.
1980. i Kanada · 1980. i Québec ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Kanada · 1992. i Québec ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Kanada · 1995. i Québec ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Kanada · 2000. i Québec ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Kanada · 2001. i Québec ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Kanada · 2003. i Québec ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Kanada · 2006. i Québec ·
4. studenoga
4.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kanada i Québec imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kanada i Québec
Usporedba između Kanada i Québec
Kanada ima 229 odnose, a Québec ima 241. Kao što im je zajedničko 72, Jaccard indeks 15.32% = 72 / (229 + 241).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kanada i Québec. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
