Brže od pregledniku!
75 odnosi: Alcalá de Henares, Ana Boleyn, Artur, princ od Walesa, Španjolska, Biblija, Bitka na Bosworthskom polju, Dinastija Anjou-Plantagenet, Dinastija Lancaster, Dinastija Tudor, Dinastija York, Eduard III., Eduard VI., Elizabeta od Yorka, Elizabeth Blount, Engleska, Engleska crkva, Engleski jezik, Erazmo Roterdamski, Europa, Ferdinand II. Aragonski, Filozofija, Francuska, Francuski jezik, Građansko pravo, Henrik III. Kastiljski, Henrik VII., kralj Engleske, Henrik VIII., kralj Engleske, Heraldika, Humanizam, Ivan I. Kastiljski, Ivan od Gaunta, Izabela I. Kastiljska, Jakov IV., kralj Škotske, Jane Seymour, John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera, Kanonsko pravo (Katolička Crkva), Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Katolički kraljevi, Klement VII., Latinski jezik, Londonski Tower, Margareta Beaufort, Margareta Pole, Marija I., Marija Tudor, Mary Boleyn, Mauri, Miraz, ..., Nizozemski jezik, Papa, Perkin Warbeck, Pirenejski poluotok, Rikard III., kralj Engleske, Rodoslovlje, Thomas Cranmer, Thomas Cromwell, Thomas More, Toledo, Trastamara, 11. lipnja, 1485., 1501., 1502., 1509., 1516., 1518., 1527., 1529., 1533., 1536., 16. prosinca, 25. siječnja, 7. siječnja. Proširite indeks (25 više) »
Alcalá de Henares
Alcalá de Henares (španjolski: Utvrda na rijeci Henares) je grad koji se nalazi 35 km sjeveroistočno od Madrida, na rijeci Henares, i drugi je po veličini grad madridske autonomne zajednice.
Novi!!: Katarina Aragonska i Alcalá de Henares · Vidi više »
Ana Boleyn
Ana Boleyn (također: Bullen, vjerojatno Norfolk, 1501/1507. – London, 19. svibnja 1536.) je bila druga žena engleskoga kralja Henrika VIII. i majka Elizabete I., jedne od najznačajnijih vladarica dinastije Tudor.
Novi!!: Katarina Aragonska i Ana Boleyn · Vidi više »
Artur, princ od Walesa
Artur, princ od Walesa (1486. – 1502.), bio je i grof od Chestera i vojvoda od Cornwalla.
Novi!!: Katarina Aragonska i Artur, princ od Walesa · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Katarina Aragonska i Španjolska · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Katarina Aragonska i Biblija · Vidi više »
Bitka na Bosworthskom polju
Bitka na Bosworthskom polju (ili Bitka kod Boswortha) dogodila se 22.
Novi!!: Katarina Aragonska i Bitka na Bosworthskom polju · Vidi više »
Dinastija Anjou-Plantagenet
Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.
Novi!!: Katarina Aragonska i Dinastija Anjou-Plantagenet · Vidi više »
Dinastija Lancaster
Lancaster, engleska kraljevska dinastija čiji su članovi vladali Engleskom, Walesom i Irskom 1399.
Novi!!: Katarina Aragonska i Dinastija Lancaster · Vidi više »
Dinastija Tudor
Tudorska ruža crvene boje zbog rodbinske veze s Lancasterima Dinastija Tudor, velška velikaška obitelj i engleska kraljevska dinastija čiji su članovi, poznati kao Tudori, Engleskom vladali od 1485. do 1603. godine, ujedinivši zemlju nakon Rata dviju ruža (1455. – 1485.), uzrokovanih dinastijskom krizom i sukobom između nasljednika dinastije Anjou-Plantagenet, Lancastera i Yorka.
Novi!!: Katarina Aragonska i Dinastija Tudor · Vidi više »
Dinastija York
Dinastija York bila je engleska kraljevska kuća koja je zatražila baštinsko pravo na englesku krunu.
Novi!!: Katarina Aragonska i Dinastija York · Vidi više »
Eduard III.
Eduard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.
Novi!!: Katarina Aragonska i Eduard III. · Vidi više »
Eduard VI.
Eduard VI. (Hampton Court Palace, 12. listopada 1537. – Greenwich Palace, 6. srpnja 1553.), engleski kralj te jedini muški nasljednik Henrika VIII. U njega se polagalo velike nade, prvenstveno da će nastaviti dinastiju Tudor.
Novi!!: Katarina Aragonska i Eduard VI. · Vidi više »
Elizabeta od Yorka
Elizabeta od Yorka (11. veljače 1466., Westminsterska palača - 11. veljače 1503., London Tower) je bila engleska kraljica, žena kralja Henrika VII. Elizabeta se udala za Henrika VII.
Novi!!: Katarina Aragonska i Elizabeta od Yorka · Vidi više »
Elizabeth Blount
Elizabeth Blount (cca. 1500. – 1539.) bila je ljubavnica engleskoga kralja Henrika VIII. kojem je čak podarila sina, Henryja Fitzroyja.
Novi!!: Katarina Aragonska i Elizabeth Blount · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Katarina Aragonska i Engleska · Vidi više »
Engleska crkva
260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.
Novi!!: Katarina Aragonska i Engleska crkva · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Katarina Aragonska i Engleski jezik · Vidi više »
Erazmo Roterdamski
'''Erazmo Roterdamski''' Deziderije Erazmo Roterdamski (latinizirani oblik imena Desiderius Erasmus Roterodamus; Rotterdam, 28. listopada 1465. – Basel, 12. srpnja 1536.), često skraćeno Erazmo (Erasmus), pravim imenom Geert Geerts, nizozemski je humanist, katolički svećenik i teolog, bibličar, književnik, filolog, prevoditelj i filozof.
Novi!!: Katarina Aragonska i Erazmo Roterdamski · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Katarina Aragonska i Europa · Vidi više »
Ferdinand II. Aragonski
Ferdinand Katolički Ferdinand II.
Novi!!: Katarina Aragonska i Ferdinand II. Aragonski · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Katarina Aragonska i Filozofija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Katarina Aragonska i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Katarina Aragonska i Francuski jezik · Vidi više »
Građansko pravo
Građansko pravo ili "civilno pravo" je skup pravnih normi kojima se uređuju društveni odnosi u koje osobe stupaju povodom stvari, činidaba i imovine, pa se takvi odnosi stoga nazivaju građanskopravnim odnosima.
Novi!!: Katarina Aragonska i Građansko pravo · Vidi više »
Henrik III. Kastiljski
Henrik III.
Novi!!: Katarina Aragonska i Henrik III. Kastiljski · Vidi više »
Henrik VII., kralj Engleske
'''Henrik VII.''' Henrik VII. (Dvorac Pembroke, 28. siječnja 1457. – 21. travnja 1509.), engleski kralj i začetnik vladarske dinastije Tudor.
Novi!!: Katarina Aragonska i Henrik VII., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VIII., kralj Engleske
Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.
Novi!!: Katarina Aragonska i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »
Heraldika
Heraldika ili grboslovlje likovna je disciplina i pomoćna povijesna znanost koja proučava postojeće grbove te stvara nove.
Novi!!: Katarina Aragonska i Heraldika · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Katarina Aragonska i Humanizam · Vidi više »
Ivan I. Kastiljski
Ivan I. Kastiljski Ivan I. Kastiljski (24. travnja 1358. – 9. listopada 1390.) bio je kralj Kastilje i Leona, sin Henrika II. i Ivane Manuel.
Novi!!: Katarina Aragonska i Ivan I. Kastiljski · Vidi više »
Ivan od Gaunta
Ivan od Gaunta, vojvoda od Lancastera (6. ožujka 1340. – 3. veljače 1399.) je bio engleski princ, vojskovođa i državnik.
Novi!!: Katarina Aragonska i Ivan od Gaunta · Vidi više »
Izabela I. Kastiljska
Izabelin portret Izabela I. Kastiljska (špa. Isabel I de Castilla) ili Izabela Katolička (Madrigal de las Altas Torres, 22. travnja 1451. – Medini del Campo, 26. studenoga 1504.), bila je kraljica Kastilije i Leona.
Novi!!: Katarina Aragonska i Izabela I. Kastiljska · Vidi više »
Jakov IV., kralj Škotske
Jakov IV. (Stirling, 17. ožujka 1473. – Flodden, 9. rujna 1513.) bio je škotski kralj od 11. lipnja 1488. do svoje smrti.
Novi!!: Katarina Aragonska i Jakov IV., kralj Škotske · Vidi više »
Jane Seymour
Jane Seymour (1508. ili 1509. – 24. listopada 1537.), treća žena engleskog kralja Henrika VIII. i jedina koja je u braku s kraljem rodila muškog potomka.
Novi!!: Katarina Aragonska i Jane Seymour · Vidi više »
John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera
John od Gaunta, 1.
Novi!!: Katarina Aragonska i John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera · Vidi više »
Kanonsko pravo (Katolička Crkva)
Kanonsko pravo Katoličke Crkve je zaokruženi pravni sustav koji obuhvaća sudove, odvjetnike, sudce, zakonik pravnih pravila kao i metode njegova tumačenja.
Novi!!: Katarina Aragonska i Kanonsko pravo (Katolička Crkva) · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Katarina Aragonska i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Katarina Aragonska i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Katarina Aragonska i Katolička Crkva · Vidi više »
Katolički kraljevi
Grb Katoličkih kraljeva Katolički kraljevi (španjolski: Reyes Católicos) je zajednička titula koja se u povijesti koristi za kraljicu Izabelu I. Kastilijsku i Ferdinanda II. Aragonskog.
Novi!!: Katarina Aragonska i Katolički kraljevi · Vidi više »
Klement VII.
Papa Klement VII. (26. svibnja 1478. – 25. rujna 1534.), rođen kao Giulio di Giuliano de' Medici, bio je kardinal od 1513. do 1523. i papa od 1523. do 1534. godine.
Novi!!: Katarina Aragonska i Klement VII. · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Katarina Aragonska i Latinski jezik · Vidi više »
Londonski Tower
Londonski toranj, poznat i pod svojim engleskim imenom Tower of London, srednjovjekovna je tvrđava koja čini jednu od središnjih gradskih točaka i nalazi se na istočnom rubu povijesnog središta Londona uz samu sjevernu obalu rijeke Temze.
Novi!!: Katarina Aragonska i Londonski Tower · Vidi više »
Margareta Beaufort
Margaret Beaufort kao udovica, dok se moli Gospa Margareta Beaufort (31. svibnja 1443. – 29. lipnja 1509.) se ubraja u najznačajnije ličnosti u Ratovima ruža u Engleskoj u kasnom 15.
Novi!!: Katarina Aragonska i Margareta Beaufort · Vidi više »
Margareta Pole
Margaret Pole, mučenica iz dinastije York Margareta Pole je bila kći Georgea, vojvode od Clarencea i nećakinja kraljeva Eduarda IV. i Rikarda III. Margareta je bila jedna od dvije žene u Engleskoj iz 16.
Novi!!: Katarina Aragonska i Margareta Pole · Vidi više »
Marija I.
* Marija I. Krvava (Marija I. Tudor) (1516. – 1558.), engleska kraljica.
Novi!!: Katarina Aragonska i Marija I. · Vidi više »
Marija Tudor
Marija I. Tudor (Placentia Palace, Greenwich 18. veljače 1516. – St, James's Palace, 17. studenog 1558.), engleska kraljica te druga supruga Filipa II. Pretposljednja je vladarica iz dinastije Tudor poznata po svojem pokušaju obnavljanja katoličanstva u Engleskoj tijekom kojeg su pogubljena 283 istaknuta engleska protestanta zbog čega joj je nadjenut nadimak Krvava Marija (Bloody Mary).
Novi!!: Katarina Aragonska i Marija Tudor · Vidi više »
Mary Boleyn
Ane Boleyn. Mary Boleyn (cca. 1500. – 1543.) bila je starija sestra Ane Boleyn, druge supruge Henrika VIII. i time engleske kraljice koja je rodila Elizabetu I.
Novi!!: Katarina Aragonska i Mary Boleyn · Vidi više »
Mauri
Maurski veleposlanik kod kraljice Elizabete I. Mauri, islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari.
Novi!!: Katarina Aragonska i Mauri · Vidi više »
Miraz
Škrinja s dotom, otok Krk Miraz (turski miras, arapski mirat, latinski dos), također i regionalno dota (tal. dote), imovina koju žena unosi u brak kao svoj doprinos obitelji.
Novi!!: Katarina Aragonska i Miraz · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Katarina Aragonska i Nizozemski jezik · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Katarina Aragonska i Papa · Vidi više »
Perkin Warbeck
Crtež Perkina Warbecka, navodno iz 15. stoljeća. Perkin Warbeck (1474. – 1499.) zapamćen je u engleskoj povijesti kao pretendent na englesko prijestolje u vrijeme prvog engleskoga kralja dinastije Tudor, Henrika VII. Naime, tvrdio je da je Rikard, vojvoda od Yorka, odnosno, mlađi sin Eduarda IV. i Elizabete Woodville, jedan od prinčeva u Toweru.
Novi!!: Katarina Aragonska i Perkin Warbeck · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Katarina Aragonska i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Rikard III., kralj Engleske
'''Rikard III.''' Rikard III. (2. listopada 1452. – 22. kolovoza 1485.) bio je engleskim kraljem od 1483. do svoje smrti.
Novi!!: Katarina Aragonska i Rikard III., kralj Engleske · Vidi više »
Rodoslovlje
Rodoslovlje ili genealogija (grč. γενεα - genea - rod, pleme, koljeno + λόγος - lógos - riječ, govor) je znanost o postanku, odnosima i korijenima imena i prezimena ljudi, životinja i biljaka.
Novi!!: Katarina Aragonska i Rodoslovlje · Vidi više »
Thomas Cranmer
'''Thomas Cranmer''' Thomas Cranmer (Aslacton, 2. srpnja 1489. – Oxford, 21. ožujka 1556.), engleski reformator Kao kapelan kralja Henrika VIII. bio je u diplomatskim misijama kod pape i u Njemačkoj, gdje se približio reformatorima.
Novi!!: Katarina Aragonska i Thomas Cranmer · Vidi više »
Thomas Cromwell
'''Thomas Cromwell''' Thomas Cromwell (Putney, oko 1485. – vjerojatno London, 28. srpnja 1540.), bio je engleski državnik i odvjetnik.
Novi!!: Katarina Aragonska i Thomas Cromwell · Vidi više »
Thomas More
Sv.
Novi!!: Katarina Aragonska i Thomas More · Vidi više »
Toledo
Toledo je grad u Španjolskoj.
Novi!!: Katarina Aragonska i Toledo · Vidi više »
Trastamara
Grb dinastije Trastamara Dinastija Trastamara је dinastija kraljeva koji su vladali Каstiljom оd 1369. dо 1504., Аragonijom оd 1412. dо 1516., Navarrom оd 1425. dо 1479. i Napuljem оd 1458. dо 1501. Glavna karakteristika svih članova dinastije je jačanje monarhističkog autoriteta i ekonomski razvoj koji je poticala buržoazija.
Novi!!: Katarina Aragonska i Trastamara · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Katarina Aragonska i 11. lipnja · Vidi više »
1485.
Bez opisa.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1485. · Vidi više »
1501.
1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1501. · Vidi više »
1502.
1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1502. · Vidi više »
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1509. · Vidi više »
1516.
Bez opisa.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1516. · Vidi više »
1518.
Bez opisa.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1518. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1527. · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1529. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1533. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Katarina Aragonska i 1536. · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Katarina Aragonska i 16. prosinca · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Katarina Aragonska i 25. siječnja · Vidi više »
7. siječnja
7.
Novi!!: Katarina Aragonska i 7. siječnja · Vidi više »
