Brže od pregledniku!Sličnosti između Kemija i Molekula
Kemija i Molekula imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alotropija, Anorganska kemija, Atom, Avogadrov broj, Empirijska formula, Fizikalna kemija, Idealni plin, Ion, Izomer, Izotop, Kemijska formula, Kemijska reakcija, Kemijska veza, Kemijski spojevi, Kisik, Masa, Mol (mjerna jedinica), Molekulska formula, Organska kemija, Spektroskopija, Ugljik, Vodik.
Alotropija
8 alotropa ugljika Alotropske modifikacije ugljika, dijamant lijevo i grafit desno. Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima.
Alotropija i Kemija · Alotropija i Molekula ·
Anorganska kemija
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.
Anorganska kemija i Kemija · Anorganska kemija i Molekula ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Kemija · Atom i Molekula ·
Avogadrov broj
obujmu plina neovisno o vrsti plina. Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica (molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.
Avogadrov broj i Kemija · Avogadrov broj i Molekula ·
Empirijska formula
Empirijska formula je najmanji mogući omjer kemijskih elemenata u nekom spoju.
Empirijska formula i Kemija · Empirijska formula i Molekula ·
Fizikalna kemija
Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.
Fizikalna kemija i Kemija · Fizikalna kemija i Molekula ·
Idealni plin
Temperatura idealnog plina je mjera prosječne kinetičke energije molekula Idealni plin je takav plin čije čestice (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malen vlastiti obujam.
Idealni plin i Kemija · Idealni plin i Molekula ·
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Ion i Kemija · Ion i Molekula ·
Izomer
Izomeri su spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule koje je otkrio dr.sc.
Izomer i Kemija · Izomer i Molekula ·
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Izotop i Kemija · Izotop i Molekula ·
Kemijska formula
Kemijska formula je skraćeni oblik prikazivanja sastava i građe molekula, iona ili općenito formulskih jedinki tvari s pomoću simbola kemijskih elemenata.
Kemija i Kemijska formula · Kemijska formula i Molekula ·
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Kemija i Kemijska reakcija · Kemijska reakcija i Molekula ·
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Kemija i Kemijska veza · Kemijska veza i Molekula ·
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Kemija i Kemijski spojevi · Kemijski spojevi i Molekula ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Kemija i Kisik · Kisik i Molekula ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Kemija i Masa · Masa i Molekula ·
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Kemija i Mol (mjerna jedinica) · Mol (mjerna jedinica) i Molekula ·
Molekulska formula
Molekulska formula je kemijska formula koja naznačuje broj atoma različitih atomskih vrsta u molekuli.
Kemija i Molekulska formula · Molekula i Molekulska formula ·
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Kemija i Organska kemija · Molekula i Organska kemija ·
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.
Kemija i Spektroskopija · Molekula i Spektroskopija ·
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Kemija i Ugljik · Molekula i Ugljik ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kemija i Molekula imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kemija i Molekula
Usporedba između Kemija i Molekula
Kemija ima 103 odnose, a Molekula ima 114. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 10.14% = 22 / (103 + 114).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kemija i Molekula. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
