Kolosej i Povijest Europe

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Kolosej i Povijest Europe

Kolosej vs. Povijest Europe

Kolosej (tal. Colosseo, lat. Colosseum), eliptični je amfiteatar u središtu grada Rima, istočno od Rimskoga foruma. Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Afrika i Kolosej · Afrika i Povijest Europe · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Škotska i Kolosej · Škotska i Povijest Europe · Vidi više »

Domicijan

Domicijan Domicijan, lat. Titus Flavius Domitianus (Rim, 24. listopada 51. – Rim, 18. rujna 96.), bio je rimski car, brat i nasljednik Titov, sin Vespazijanov i posljednji car dinastije Flavijevaca.

Domicijan i Kolosej · Domicijan i Povijest Europe · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Drugi svjetski rat i Kolosej · Drugi svjetski rat i Povijest Europe · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Kolosej i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Povijest Europe · Vidi više »

Neron

Neron (15. prosinca 37. – 9. lipnja 68.) bio je peti rimski car, zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije.

Kolosej i Neron · Neron i Povijest Europe · Vidi više »

Patricij

Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.

Kolosej i Patricij · Patricij i Povijest Europe · Vidi više »

Plebejac

Plebejci su bili klasa građana s manjim pravima u starom Rimu, uglavnom seljačkog podrijetla.

Kolosej i Plebejac · Plebejac i Povijest Europe · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Kolosej i Rim · Povijest Europe i Rim · Vidi više »

Rimski senat

C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.

Kolosej i Rimski senat · Povijest Europe i Rimski senat · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Kolosej i Rimsko Carstvo · Povijest Europe i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Robovlasništvo

mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.

Kolosej i Robovlasništvo · Povijest Europe i Robovlasništvo · Vidi više »

Tit Flavije

Tit Flavije Vespazijan, ili često nazivan samo Tit ili Tito (30. prosinca 39. – 13. rujna 81.) vladao je Rimskim Carstvom od 79. – 81. Tit je bio najstariji sin cara Vespazijana.

Kolosej i Tit Flavije · Povijest Europe i Tit Flavije · Vidi više »

Trajan

'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).

Kolosej i Trajan · Povijest Europe i Trajan · Vidi više »

Vespazijan

Arheološkom muzeju Narona Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenoga 9. – 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69. (Godina četiri cara) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti.

Kolosej i Vespazijan · Povijest Europe i Vespazijan · Vidi više »