Brže od pregledniku!
53 odnosi: Babonići, Ban, Banovina, Baraćeve špilje, Bošnjaci, Bosna, Bosna i Hercegovina, Cetin, Cetingrad, Depopulacija, Drežnik (stari grad), Drugi svjetski rat, Ferdinand I., Frankapani, Gvozd, Hrvati, Hrvatska, Karlovačka županija, Karlovac, Klokoč, Korana, Krnjak, Kupa, Lika, Mohačka bitka, Mrežnica, Mrežnica (rijeka), Nacionalni park Plitvička jezera, Nelipić, Osmansko Carstvo, Partizani, Petar Snačić, Petrova gora, Petrova Gora, Poljoprivreda, Rakovica, Rastoke, Sisačko-moslavačka županija, Slunj, Srbi, Središnja Hrvatska, Svištovski mir, Topusko, Turizam, Vojna krajina, Vojnić, 1097., 1527., 1578., 1579., ..., 1791., 1881., 2001.. Proširite indeks (3 više) »
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Novi!!: Kordun i Babonići · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Kordun i Ban · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Kordun i Banovina · Vidi više »
Baraćeve špilje
Baraćeve špilje se nalaze oko šest kilometara istočno od Rakovice.
Novi!!: Kordun i Baraćeve špilje · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Kordun i Bošnjaci · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Kordun i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Kordun i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Cetin
Cetin Cetinska tvrđava Tvrđava Cetin nalazi se 5 km južno od Cetingrada, iznad naselja Podcetina.
Novi!!: Kordun i Cetin · Vidi više »
Cetingrad
Cetingrad je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Kordun i Cetingrad · Vidi više »
Depopulacija
Depopulacija je pojava smanjenja broja stanovnika nekog kraja ili zemlje zbog iseljavanja i malog prirasta broja rođenih, zbog čega u ruralnim područjima ostaje uglavnom starije stanovništvo, a za posljedicu može imati izrazitu depopulaciju, odnosno izumiranje jer je prirodni prirast ispod nule.
Novi!!: Kordun i Depopulacija · Vidi više »
Drežnik (stari grad)
Stari grad Drežnik utvrda je koja se nalazi na rubu naselja Drežnik Grad u općini Rakovica, Karlovačka županija, središnja Hrvatska.
Novi!!: Kordun i Drežnik (stari grad) · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Kordun i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Ferdinand I.
* Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: Kordun i Ferdinand I. · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Kordun i Frankapani · Vidi više »
Gvozd
Gvozd je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Kordun i Gvozd · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Kordun i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kordun i Hrvatska · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kordun i Karlovačka županija · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Kordun i Karlovac · Vidi više »
Klokoč
Klokoč (pisano drvo; lat. Staphylea), biljni rod iz porodice Klokočevki (Staphyleaceae).
Novi!!: Kordun i Klokoč · Vidi više »
Korana
Korana je rijeka u Hrvatskoj i BiH, desna pritoka rijeke Kupe.
Novi!!: Kordun i Korana · Vidi više »
Krnjak
Krnjak je općina u Karlovačkoj županiji, Hrvatska, južno od Karlovca.
Novi!!: Kordun i Krnjak · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Kordun i Kupa · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Kordun i Lika · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Kordun i Mohačka bitka · Vidi više »
Mrežnica
* Mrežnica (oko), unutrašnja opna očne jabučice koja prima svjetlosne podražaje.
Novi!!: Kordun i Mrežnica · Vidi više »
Mrežnica (rijeka)
Belavići rijeka Mrežnica je bila premoštena najduljim drvenim mostom u Hrvatskoj, dugim čak 208 metara koji je zamijenjen betonskim slične vizure u jesen 2012. radi uklapanja u okoliš. Belavići. Belavići. Mlin na Mrežnici u blizini naselja Mrežnički Brig. Mlin na Mrežnici. porječja. Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa je izgrađena još 1884. Mikro hidroelektrana Mataković, na rijeci Mrežnici. Mikro hidroelektrana Mataković ima kratak derivacijski kanal (oko 3 metra), te je i pad vode malen (oko 2 metra). Bujno zelenilo svjedoči da je Mrežnica dom mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta. Slapovi na Mrežnici Mrežnica je rijeka u Hrvatskoj, lijevi pritok rijeke Korane.
Novi!!: Kordun i Mrežnica (rijeka) · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Kordun i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Novi!!: Kordun i Nelipić · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Kordun i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Kordun i Partizani · Vidi više »
Petar Snačić
Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.
Novi!!: Kordun i Petar Snačić · Vidi više »
Petrova gora
Petrova gora se nalazi u Karlovačkoj županiji, Republika Hrvatska.
Novi!!: Kordun i Petrova gora · Vidi više »
Petrova Gora
Petrova Gora je naselje u općini Lobor u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Kordun i Petrova Gora · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Kordun i Poljoprivreda · Vidi više »
Rakovica
Rakovica je općina u Karlovačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Kordun i Rakovica · Vidi više »
Rastoke
Rastoke su naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu grada Slunja u Karlovačkoj županiji, slikovito mjestašce smješteno uz magistralnu cestu D1 Karlovac - Plitvička jezera.
Novi!!: Kordun i Rastoke · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Kordun i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Slunj
Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kordun i Slunj · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Kordun i Srbi · Vidi više »
Središnja Hrvatska
Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske. Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske.
Novi!!: Kordun i Središnja Hrvatska · Vidi više »
Svištovski mir
Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Kordun i Svištovski mir · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Kordun i Topusko · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Kordun i Turizam · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Kordun i Vojna krajina · Vidi više »
Vojnić
Vojnić je općina u Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, 4.764 st.
Novi!!: Kordun i Vojnić · Vidi više »
1097.
Bez opisa.
Novi!!: Kordun i 1097. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Kordun i 1527. · Vidi više »
1578.
Bez opisa.
Novi!!: Kordun i 1578. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Kordun i 1579. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Kordun i 1791. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Kordun i 1881. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Kordun i 2001. · Vidi više »
