Brže od pregledniku!Sličnosti između Kozmogonija i Sunčev sustav
Kozmogonija i Sunčev sustav imaju 99 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Amonijak, Argon, Asteroidi, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Atom, Brzina, Centrifugalna sila, Dinamika, Disk, Dušik, Ekliptika, Ekvator, Energija, Europa (mjesec), Fobos (mjesec), Galaktika, Galilejanski mjeseci, Ganimed (mjesec), Geologija, Gerard Kuiper, Gravitacija, Gustoća, Helij, Hlađenje, Ija (mjesec), Immanuel Kant, Ioniziranje, ..., Izotop, Jovijanski planeti, Jupiter, Jupiterovi prirodni sateliti, Kalista (mjesec), Kelvin, Kisik, Količina gibanja, Komet, Konvekcija, Kovine, Krater, Kugla, Kutna količina gibanja, Maglica, Magnetosfera, Magnetsko polje, Mars, Masa, Međuzvjezdana tvar, Mehanika, Merkur, Messier 42, Metan, Metar, Meteorit, Meteoroid, Mjesec, Mliječni put, Molekula, Neptun, Nuklearna fuzija, Oblaci, Oortov oblak, Opruga, Pierre-Simon Laplace, Planet, Plimna sila, Plin, Prirodni satelit, Radioaktivnost, Retrogradno gibanje, Saturn, Saturnovi prsteni, Silicij, Silikati, Simetrija, Spirala, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunčeva svjetlost, Sunce, Supernova, Svemir, Taloženje, Temperatura, Terestrički planet, Titan (mjesec), Tlak, Toplina, Ugljikov(IV) oksid, Uran, Venera, Vladis Vujnović, Voda, Vodik, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zvijezda. Proširite indeks (69 više) »
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Amonijak i Kozmogonija · Amonijak i Sunčev sustav ·
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Argon i Kozmogonija · Argon i Sunčev sustav ·
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Asteroidi i Kozmogonija · Asteroidi i Sunčev sustav ·
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Astronomija i Kozmogonija · Astronomija i Sunčev sustav ·
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Astronomska jedinica i Kozmogonija · Astronomska jedinica i Sunčev sustav ·
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Astronomski objekt i Kozmogonija · Astronomski objekt i Sunčev sustav ·
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Atmosfera i Kozmogonija · Atmosfera i Sunčev sustav ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Kozmogonija · Atom i Sunčev sustav ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Kozmogonija · Brzina i Sunčev sustav ·
Centrifugalna sila
sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje. Centrifugalna sila jest sila kojom se u rotirajućim sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje tijela u smjeru od središta vrtnje.
Centrifugalna sila i Kozmogonija · Centrifugalna sila i Sunčev sustav ·
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Dinamika i Kozmogonija · Dinamika i Sunčev sustav ·
Disk
Disk je uobičajeni naziv za kružnu ploču, tj.
Disk i Kozmogonija · Disk i Sunčev sustav ·
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Dušik i Kozmogonija · Dušik i Sunčev sustav ·
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Ekliptika i Kozmogonija · Ekliptika i Sunčev sustav ·
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Ekvator i Kozmogonija · Ekvator i Sunčev sustav ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Energija i Kozmogonija · Energija i Sunčev sustav ·
Europa (mjesec)
Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.
Europa (mjesec) i Kozmogonija · Europa (mjesec) i Sunčev sustav ·
Fobos (mjesec)
Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.
Fobos (mjesec) i Kozmogonija · Fobos (mjesec) i Sunčev sustav ·
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Galaktika i Kozmogonija · Galaktika i Sunčev sustav ·
Galilejanski mjeseci
Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.
Galilejanski mjeseci i Kozmogonija · Galilejanski mjeseci i Sunčev sustav ·
Ganimed (mjesec)
Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.
Ganimed (mjesec) i Kozmogonija · Ganimed (mjesec) i Sunčev sustav ·
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Geologija i Kozmogonija · Geologija i Sunčev sustav ·
Gerard Kuiper
'''Gerard Kuiper''', oko 1963. Kuiperov pojas. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Gerard Peter Kuiper, rođen kao Gerrit Pieter Kuiper (Harenkarspel, Nizozemska, 7. prosinca 1905. - Ciudad de México, 23. prosinca 1973.) nizozemsko-američki astronom.
Gerard Kuiper i Kozmogonija · Gerard Kuiper i Sunčev sustav ·
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Gravitacija i Kozmogonija · Gravitacija i Sunčev sustav ·
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Gustoća i Kozmogonija · Gustoća i Sunčev sustav ·
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Helij i Kozmogonija · Helij i Sunčev sustav ·
Hlađenje
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.
Hlađenje i Kozmogonija · Hlađenje i Sunčev sustav ·
Ija (mjesec)
Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.
Ija (mjesec) i Kozmogonija · Ija (mjesec) i Sunčev sustav ·
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Immanuel Kant i Kozmogonija · Immanuel Kant i Sunčev sustav ·
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Ioniziranje i Kozmogonija · Ioniziranje i Sunčev sustav ·
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Izotop i Kozmogonija · Izotop i Sunčev sustav ·
Jovijanski planeti
Jovijanski planeti u istom mjerilu. U Sunčevom sustavu nalaze se 4 divovska planeta koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima.
Jovijanski planeti i Kozmogonija · Jovijanski planeti i Sunčev sustav ·
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Jupiter i Kozmogonija · Jupiter i Sunčev sustav ·
Jupiterovi prirodni sateliti
galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.
Jupiterovi prirodni sateliti i Kozmogonija · Jupiterovi prirodni sateliti i Sunčev sustav ·
Kalista (mjesec)
Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.
Kalista (mjesec) i Kozmogonija · Kalista (mjesec) i Sunčev sustav ·
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Kelvin i Kozmogonija · Kelvin i Sunčev sustav ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Kisik i Kozmogonija · Kisik i Sunčev sustav ·
Količina gibanja
Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.
Količina gibanja i Kozmogonija · Količina gibanja i Sunčev sustav ·
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Komet i Kozmogonija · Komet i Sunčev sustav ·
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Konvekcija i Kozmogonija · Konvekcija i Sunčev sustav ·
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Kovine i Kozmogonija · Kovine i Sunčev sustav ·
Krater
Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.
Kozmogonija i Krater · Krater i Sunčev sustav ·
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Kozmogonija i Kugla · Kugla i Sunčev sustav ·
Kutna količina gibanja
Zamah ''L'' čestice mase ''m'' kojoj je linearna količina gibanja ''mv'' pri kruženju oko vertikalne osi na udaljenosti ''r''. Ovaj žiroskop ostaje uspravan dok se vrti zbog očuvanja kutne količine gibanja. Kutna količina gibanja, kutni impuls ili zamah (oznaka L) vektorska je fizikalna veličina koja opisuje vrtnju čestice ili fizikalnog tijela koja postoji kod kružnog gibanja.
Kozmogonija i Kutna količina gibanja · Kutna količina gibanja i Sunčev sustav ·
Maglica
zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.
Kozmogonija i Maglica · Maglica i Sunčev sustav ·
Magnetosfera
Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.
Kozmogonija i Magnetosfera · Magnetosfera i Sunčev sustav ·
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Kozmogonija i Magnetsko polje · Magnetsko polje i Sunčev sustav ·
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Kozmogonija i Mars · Mars i Sunčev sustav ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Kozmogonija i Masa · Masa i Sunčev sustav ·
Međuzvjezdana tvar
Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium; rus. межзвёздная среда) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.
Kozmogonija i Međuzvjezdana tvar · Međuzvjezdana tvar i Sunčev sustav ·
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Kozmogonija i Mehanika · Mehanika i Sunčev sustav ·
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Kozmogonija i Merkur · Merkur i Sunčev sustav ·
Messier 42
Messier 42 (M42 ili NGC 1976) također Orionova maglica je emisijska maglica u zviježđu Orion.
Kozmogonija i Messier 42 · Messier 42 i Sunčev sustav ·
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Kozmogonija i Metan · Metan i Sunčev sustav ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Kozmogonija i Metar · Metar i Sunčev sustav ·
Meteorit
željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D. C.: "A simple inorganic process for formation of carbonates, magnetite, and sulfides in Martian meteorite ALH84001", "American Mineralogist 86", str. 370–375, 2001. željezni meteorit. Meteorit Murnpeowie je željezni meteorit. hondrit (kameni meteorit), koji je pao u mjestu Marília, São Paulo, Brazil, 5. listopada 1971. polirani Meteorit Esquel, spada u skupinu kameno‑željeznih meteorita. Žuto-zeleni kristali olivina su okruženi željezo-nikal osnovom (matriks). spektrometra masa. Koplje napravljeno od narvalove kljove s oštricom od meteorskog željeza. Arizoni, SAD. udarnog kratera meteorita. Meteorit je komad stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Kozmogonija i Meteorit · Meteorit i Sunčev sustav ·
Meteoroid
Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.
Kozmogonija i Meteoroid · Meteoroid i Sunčev sustav ·
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Kozmogonija i Mjesec · Mjesec i Sunčev sustav ·
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Kozmogonija i Mliječni put · Mliječni put i Sunčev sustav ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Kozmogonija i Molekula · Molekula i Sunčev sustav ·
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Kozmogonija i Neptun · Neptun i Sunčev sustav ·
Nuklearna fuzija
Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.
Kozmogonija i Nuklearna fuzija · Nuklearna fuzija i Sunčev sustav ·
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Kozmogonija i Oblaci · Oblaci i Sunčev sustav ·
Oortov oblak
Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.
Kozmogonija i Oortov oblak · Oortov oblak i Sunčev sustav ·
Opruga
zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.
Kozmogonija i Opruga · Opruga i Sunčev sustav ·
Pierre-Simon Laplace
Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.
Kozmogonija i Pierre-Simon Laplace · Pierre-Simon Laplace i Sunčev sustav ·
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Kozmogonija i Planet · Planet i Sunčev sustav ·
Plimna sila
Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).
Kozmogonija i Plimna sila · Plimna sila i Sunčev sustav ·
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Kozmogonija i Plin · Plin i Sunčev sustav ·
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Kozmogonija i Prirodni satelit · Prirodni satelit i Sunčev sustav ·
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Kozmogonija i Radioaktivnost · Radioaktivnost i Sunčev sustav ·
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Kozmogonija i Retrogradno gibanje · Retrogradno gibanje i Sunčev sustav ·
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Kozmogonija i Saturn · Saturn i Sunčev sustav ·
Saturnovi prsteni
Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita. Saturnovi prsteni su veoma složeni i sastoje se od stotina tisuća prstenčića.
Kozmogonija i Saturnovi prsteni · Saturnovi prsteni i Sunčev sustav ·
Silicij
Silicij (lat. silex.
Kozmogonija i Silicij · Silicij i Sunčev sustav ·
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Kozmogonija i Silikati · Silikati i Sunčev sustav ·
Simetrija
Simetrija u biologiji... Simetrija (iz starogrčkog symmetria skladnost, ispravan odnos) je kada predmet u postupku transformacije koordinata ostaje ne promijenjen.
Kozmogonija i Simetrija · Simetrija i Sunčev sustav ·
Spirala
Spirala Spirala je, u matematici, krivulja koja se kružno udaljava (može se reći i: približava) od svog centra.
Kozmogonija i Spirala · Spirala i Sunčev sustav ·
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Kozmogonija i Sunčev sustav · Sunčev sustav i Sunčev sustav ·
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Kozmogonija i Sunčev vjetar · Sunčev sustav i Sunčev vjetar ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Kozmogonija i Sunčeva svjetlost · Sunčev sustav i Sunčeva svjetlost ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Kozmogonija i Sunce · Sunce i Sunčev sustav ·
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Kozmogonija i Supernova · Sunčev sustav i Supernova ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Kozmogonija i Svemir · Sunčev sustav i Svemir ·
Taloženje
Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). Naknadni taložnici najčešće imaju kružni tlocrt. Kružni taložnik u radu. bot.
Kozmogonija i Taloženje · Sunčev sustav i Taloženje ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Kozmogonija i Temperatura · Sunčev sustav i Temperatura ·
Terestrički planet
Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.
Kozmogonija i Terestrički planet · Sunčev sustav i Terestrički planet ·
Titan (mjesec)
Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.
Kozmogonija i Titan (mjesec) · Sunčev sustav i Titan (mjesec) ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Kozmogonija i Tlak · Sunčev sustav i Tlak ·
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Kozmogonija i Toplina · Sunčev sustav i Toplina ·
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Kozmogonija i Ugljikov(IV) oksid · Sunčev sustav i Ugljikov(IV) oksid ·
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Kozmogonija i Uran · Sunčev sustav i Uran ·
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Kozmogonija i Venera · Sunčev sustav i Venera ·
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Kozmogonija i Vladis Vujnović · Sunčev sustav i Vladis Vujnović ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Kozmogonija i Voda · Sunčev sustav i Voda ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Kozmogonija i Vodik · Sunčev sustav i Vodik ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Kozmogonija i Zemlja · Sunčev sustav i Zemlja ·
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Kozmogonija i Zemljina atmosfera · Sunčev sustav i Zemljina atmosfera ·
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kozmogonija i Sunčev sustav imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kozmogonija i Sunčev sustav
Usporedba između Kozmogonija i Sunčev sustav
Kozmogonija ima 126 odnose, a Sunčev sustav ima 304. Kao što im je zajedničko 99, Jaccard indeks 23.02% = 99 / (126 + 304).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kozmogonija i Sunčev sustav. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
