Brže od pregledniku!Sličnosti između Kraljevina Dalmacija i Stranka prava
Kraljevina Dalmacija i Stranka prava imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrijsko Carstvo, Austrijsko-pruski rat, Austro-Ugarska, Austro-ugarska nagodba, Časopis za suvremenu povijest, Beč, Dalmacija, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Franjo Josip I., Frano Supilo, Hrvati, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ivo Prodan, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Kraljevina Ugarska, Mihovil Pavlinović, Narodna stranka (Dalmacija), Politika novoga kursa, Rijeka, Srbi, Stranka prava (Dalmacija), Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Zadarska rezolucija, Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878., 1860., 1861., 1867., ..., 1869., 1870., 1878., 1881., 1882., 1883., 1910., 1911., 1917., 1918., 29. listopada. Proširite indeks (11 više) »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Austrijsko Carstvo i Kraljevina Dalmacija · Austrijsko Carstvo i Stranka prava ·
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Austrijsko-pruski rat i Kraljevina Dalmacija · Austrijsko-pruski rat i Stranka prava ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Kraljevina Dalmacija · Austro-Ugarska i Stranka prava ·
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Austro-ugarska nagodba i Kraljevina Dalmacija · Austro-ugarska nagodba i Stranka prava ·
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Kraljevina Dalmacija i Časopis za suvremenu povijest · Stranka prava i Časopis za suvremenu povijest ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Kraljevina Dalmacija · Beč i Stranka prava ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Kraljevina Dalmacija · Dalmacija i Stranka prava ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Dalmacija · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stranka prava ·
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Franjo Josip I. i Kraljevina Dalmacija · Franjo Josip I. i Stranka prava ·
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Frano Supilo i Kraljevina Dalmacija · Frano Supilo i Stranka prava ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Kraljevina Dalmacija · Hrvati i Stranka prava ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Kraljevina Dalmacija · Hrvatski jezik i Stranka prava ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Kraljevina Dalmacija · Hrvatski sabor i Stranka prava ·
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Hrvatsko-ugarska nagodba i Kraljevina Dalmacija · Hrvatsko-ugarska nagodba i Stranka prava ·
Ivo Prodan
Ivo Prodan Ivo Prodan (Janjina, Pelješac, 31. prosinca 1852. – Zadar, 11. ožujka 1933.), rimokatolički prezbiter, hrvatski pravaški političar, književnik i novinar, rodio se u Janjini 10.
Ivo Prodan i Kraljevina Dalmacija · Ivo Prodan i Stranka prava ·
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Josip Jelačić i Kraljevina Dalmacija · Josip Jelačić i Stranka prava ·
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Josip Juraj Strossmayer i Kraljevina Dalmacija · Josip Juraj Strossmayer i Stranka prava ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Kraljevina Dalmacija i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Stranka prava ·
Mihovil Pavlinović
Kip Mihovila Pavlinovića u Zadru Don Mihovil Pavlinović (Podgora, 28. siječnja 1831. – Podgora, 18. svibnja 1887.), hrvatski političar i književnik.
Kraljevina Dalmacija i Mihovil Pavlinović · Mihovil Pavlinović i Stranka prava ·
Narodna stranka (Dalmacija)
Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.
Kraljevina Dalmacija i Narodna stranka (Dalmacija) · Narodna stranka (Dalmacija) i Stranka prava ·
Politika novoga kursa
Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.
Kraljevina Dalmacija i Politika novoga kursa · Politika novoga kursa i Stranka prava ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Kraljevina Dalmacija i Rijeka · Rijeka i Stranka prava ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Kraljevina Dalmacija i Srbi · Srbi i Stranka prava ·
Stranka prava (Dalmacija)
Početkom 1890-ih pravaška politika naišla je na pozitivan odjek u Dalmaciji.
Kraljevina Dalmacija i Stranka prava (Dalmacija) · Stranka prava i Stranka prava (Dalmacija) ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Kraljevina Dalmacija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Stranka prava i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Zadarska rezolucija
Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).
Kraljevina Dalmacija i Zadarska rezolucija · Stranka prava i Zadarska rezolucija ·
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.
Kraljevina Dalmacija i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878. · Stranka prava i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878. ·
1860.
Bez opisa.
1860. i Kraljevina Dalmacija · 1860. i Stranka prava ·
1861.
Bez opisa.
1861. i Kraljevina Dalmacija · 1861. i Stranka prava ·
1867.
Bez opisa.
1867. i Kraljevina Dalmacija · 1867. i Stranka prava ·
1869.
Bez opisa.
1869. i Kraljevina Dalmacija · 1869. i Stranka prava ·
1870.
Bez opisa.
1870. i Kraljevina Dalmacija · 1870. i Stranka prava ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Kraljevina Dalmacija · 1878. i Stranka prava ·
1881.
Bez opisa.
1881. i Kraljevina Dalmacija · 1881. i Stranka prava ·
1882.
Bez opisa.
1882. i Kraljevina Dalmacija · 1882. i Stranka prava ·
1883.
Bez opisa.
1883. i Kraljevina Dalmacija · 1883. i Stranka prava ·
1910.
Bez opisa.
1910. i Kraljevina Dalmacija · 1910. i Stranka prava ·
1911.
Bez opisa.
1911. i Kraljevina Dalmacija · 1911. i Stranka prava ·
1917.
Bez opisa.
1917. i Kraljevina Dalmacija · 1917. i Stranka prava ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Kraljevina Dalmacija · 1918. i Stranka prava ·
29. listopada
29.
29. listopada i Kraljevina Dalmacija · 29. listopada i Stranka prava ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kraljevina Dalmacija i Stranka prava imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kraljevina Dalmacija i Stranka prava
Usporedba između Kraljevina Dalmacija i Stranka prava
Kraljevina Dalmacija ima 243 odnose, a Stranka prava ima 215. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 8.95% = 41 / (243 + 215).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kraljevina Dalmacija i Stranka prava. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
