Brže od pregledniku!
228 odnosi: Abdikacija, Adolf Hitler, Ajaccio, Aleksandar I., ruski car, Alfred Adler, Amputacija, Anarhija, Anestetik, Arsen, Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona, Atlantski ocean, Auguste Marmont, Austrijanci, Austrijsko Carstvo, Španjolska, Švedska, Češka, Bautzen, Beč, Belgija, Biljar, Biljke, Bitka, Bitka kod Austerlitza, Bitka kod Lützena (1813.), Bitka kod Leipziga, Bitka kod Trafalgara, Bitka kod Waterlooa, Bojkot, Bonaparte, Bratislava, Britanci, Britanski otoci, Britansko Carstvo, Brno, Bronca, Budućnost, Burbonci, Car, Code Napoléon, Dalmacija, Datotečni sustav, Diktatura, Dinastija, Djeca, Dom invalida u Parizu, Državnik, Dresden, Druga Francuska Republika, Egipat, ..., Ekonomika, Elba, Embargo, Europa, Feudalizam, Flota, Francuska, Francuska revolucija, Francuski revolucionarni ratovi, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, General, Genova, Geografija, Gerilsko ratovanje, Giljotina, Godina, Grčka, Grenadir, Habsburška Monarhija, Hijeroglifi, Horatio Nelson, Hrabrost, Hrvatska, Ilirske pokrajine, Indija, Inferiornost, Italija, Jérôme Bonaparte, Jean Auguste Dominique Ingres, Jean-François Champollion, Jena, Joachim Murat, Joséphine de Beauharnais, Joseph Bonaparte, Jug, Kairo, Kapitalizam, Katastrofa, Katoličanstvo, Kolonija, Konzul, Korzika, Kralj, Kraljevina, Kraljevina Pruska, Kraljevina Saska, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Kravata, Kultura, Leipzig, Luj Filip, kralj Francuza, Luj XVI., kralj Francuske, Luj XVII., Luj XVIII., kralj Francuske, Manevar, Marija Lujza, vojvotkinja od Parme, Martinik, Maslina, Memoari, Mihail Kutuzov, Milano, Mir u Amiensu, Mir u Campo Formiju, Mletačka Republika, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Napoleon II. Bonaparte, car Francuske, Napulj, Narod, Nasilje, Nil, Nizozemska, Njemačka, Obrazovanje, Palac (jedinica), Pamuk, Papa, Pariz, Parlament, Parma, Piacenza, Piramida (arhitektura), Pobjeda, Pohod bušara, Političar, Politika, Popis francuskih vladara, Porođaj, Portugal, Prijepor, Prijestolje, Problem, Pruska, Prvo Francusko Carstvo, Puč, Rajnska konfederacija, Rak (bolest), Rakija, Rat, Reforma, Republika, Revolucija, Rim, Rum, Rusko Carstvo, Satnik, Sava, Schönbrunn, Sjeverna Italija, Slovenija, Smrt, Sovjetsk, Stipendija, Sto dana, Stožer, Sveta Helena (otok), Sveto Rimsko Carstvo, Tiranin, Tirol, Toulon, Treći Reich, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ulm, Um, Ustav, Venecija, Vestfalija, Vjenčanje, Vjeroispovijed, Vlast, Vojna akademija, Vojna diktatura, Vojnik, Vojskovođa, Waterloo, Zakonik, Zaraza, 11. travnja, 12. prosinca, 13. stoljeće, 15. kolovoza, 15. prosinca, 16. stoljeće, 1650., 17. ožujka, 1769., 1793., 1796., 1797., 1798., 1799., 18. lipnja, 18. svibnja, 1802., 1803., 1804., 1805., 1806., 1807., 1808., 1809., 1810., 1812., 1813., 1814., 1815., 1816., 1821., 1824., 1832., 1840., 1847., 2. prosinca, 20. ožujka, 20. stoljeće, 26. prosinca, 26. svibnja, 5. svibnja. Proširite indeks (178 više) »
Abdikacija
Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Abdikacija · Vidi više »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Adolf Hitler · Vidi više »
Ajaccio
Ajaccio (francuski: Ajaccio; korzički: Aiacciu), je grad (općina) u Francuskoj.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ajaccio · Vidi više »
Aleksandar I., ruski car
Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. – 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801. godine, kralj Poljske od 1815. i veliki vojvoda Finske od 1809. godine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Aleksandar I., ruski car · Vidi više »
Alfred Adler
Alfred Adler (Rudolfsheim-Fünfhaus, 7. veljače 1870. – Aberdeen, Škotska, 28. svibnja 1937.), austrijski psiholog Po zvanju je bio liječnik.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Alfred Adler · Vidi više »
Amputacija
Alat za amputiranje 18. stoljeća Friderika III. Habsburškog, 1493. Amputacija (lat. amputatio.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Amputacija · Vidi više »
Anarhija
Simbol anarhije Anarhija (grč. αναρχία (anarchia), što znači bez vlasti (prefiks an- znači bez, korijen arch- se prevodi kao vlada ili vlast)) je oblik društva u kojem bi se nastojalo poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u čovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Anarhija · Vidi više »
Anestetik
Anestetik je lijek koji dovodi do anestezije - reverzibilnog stanja amnezije, analgezije, gubitka svijesti, gubitka mišićnih refleksa i smanjene reakcije na stres.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Anestetik · Vidi više »
Arsen
Arsen je polumetal, element 15.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Arsen · Vidi više »
Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona
Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona Feldmaršal Arthur Wellesley, 1.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Atlantski ocean · Vidi više »
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Auguste Marmont · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Austrijanci · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Švedska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Češka · Vidi više »
Bautzen
Panorama Bautzena (gornjolužičkosrpski: Budyšin) (do 3. lipnja 1868. službeno Budissin) grad je u Gornjoj Lužici u Njemačkoj.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bautzen · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Beč · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Belgija · Vidi više »
Biljar
Početno razbijanje kugli u osmici. Biljar ili bilijar opsežan je pojam koji označava širok spektar igara za čije je odigravanje potreban stol prekriven posebnim platnom, štap (ke) i određen broj kugli.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Biljar · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Biljke · Vidi više »
Bitka
William Sadler, Bitka kod Waterlooa Bitka je oružani sukob jakih vojnih snaga ili oružanih snaga u cjelini čiji ishod presudno utječe na ishod rata ili jedne njegove etape.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka · Vidi više »
Bitka kod Austerlitza
Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »
Bitka kod Lützena (1813.)
Bitka kod Lützena se odigrala za vrijeme Šestog koalicijskog rata u periodu napoleonskih ratova, između Francuske i prusko-ruske koalicije.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Lützena (1813.) · Vidi više »
Bitka kod Leipziga
Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Leipziga · Vidi više »
Bitka kod Trafalgara
Bitka kod Trafalgara je pomorska bitka koja se vodila 21. listopada 1805. tijekom Napoleonskih ratova, u kojoj su se sukobili francuska i britanska mornarica.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Trafalgara · Vidi više »
Bitka kod Waterlooa
Bitka kod Waterlooa počela je nedjelju 18. lipnja 1815. kod Waterlooa u današnjoj Belgiji.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Waterlooa · Vidi više »
Bojkot
Bojkot je organizirani gospodarski, društveni ili politički pritisak ili prisila prema kojoj je osoba, poduzeće ili zemlja isključena iz redovnog poslovanja.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bojkot · Vidi više »
Bonaparte
Bonaparte (izvorno Buonaparte) je europska vladarska kuća talijanskih korijena, koju je činila obitelj Napoleona I. Bonapartea, Korzikanca koji je 10. studenog 1799. godine izabran za prvog konzula Francuske, uz pomoć svoga brata, Luciena Bonapartea, predsjednika Vijeća petstotina u Saint-Cloudu (predgrađe Pariza).
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bonaparte · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bratislava · Vidi više »
Britanci
Britanci, ime kojim se označavaju narodi čije je podrijetlo anglosaksonsko, odnosno stanovnici Britanskog otočja, otoka Man, Kanalskih otoka i britanskih prekomorskih teritorija.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Britanci · Vidi više »
Britanski otoci
Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Britanski otoci · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Britansko Carstvo · Vidi više »
Brno
Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Brno · Vidi više »
Bronca
Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bronca · Vidi više »
Budućnost
Budućnost je vrijeme koje subjektivno gledano slijedi sadašnjosti.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Budućnost · Vidi više »
Burbonci
Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Burbonci · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Car · Vidi više »
Code Napoléon
Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Code Napoléon · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Dalmacija · Vidi više »
Datotečni sustav
Datotečni sustav tip je pohranjivanja i organiziranja računalnih datoteka na medij za pohranu podataka.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Datotečni sustav · Vidi više »
Diktatura
Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Diktatura · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Dinastija · Vidi više »
Djeca
Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Djeca · Vidi više »
Dom invalida u Parizu
Dom invalida (fra. Hôtel des Invalides), poznat i kao Les Invalides, je kompleks baroknih zgrada u 7.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Dom invalida u Parizu · Vidi više »
Državnik
Državnik je pojam koji označuje političara (živog ili mrtvog), za koga se može reći da je učinio (ili da čini) nešto korisno (ili značajno) za državu kojoj je na čelu, bilo u funkciji predsjednika, premijera ili nekoj drugoj odgovarajućoj ulozi.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Državnik · Vidi više »
Dresden
Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Dresden · Vidi više »
Druga Francuska Republika
Druga Francuska Republika ili jednostavno Druga Republika bila je republikanska vlada u Francuskoj između revolucije 1848. i državnog udara Luja Napoléona III. Bonapartea koji je osnovao Drugo Francusko Carstvo.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Druga Francuska Republika · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Egipat · Vidi više »
Ekonomika
Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ekonomika · Vidi više »
Elba
Elba talijanski je otok u Toskani, a nalazi se 20 km od obale.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Elba · Vidi više »
Embargo
Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Embargo · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Europa · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Feudalizam · Vidi više »
Flota
Omanskom zaljevu za vrijeme Operacije ''Enduring Freedom''Flota je ukupnost ratnih brodova jedne države, odnosno trgovačkih, putničkih ili riječnih brodova u vlasništvu neke kompanije (brodara) ili države.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Flota · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuski revolucionarni ratovi
Francuski revolucionarni ratovi je naziv koji se koristi za seriju oružanih sukoba koje je revolucionarna Francuska vodila s raznim europskim državama u razdoblju od 1792. do 1802. godine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Francuski revolucionarni ratovi · Vidi više »
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i General · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Genova · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Geografija · Vidi više »
Gerilsko ratovanje
Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Gerilsko ratovanje · Vidi više »
Giljotina
'''Njemački model giljotine''' Giljotina je mehanička sprava na kojoj su se izvršavala pogubljenja odsijecanjem glave osuđenika.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Giljotina · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Godina · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Grčka · Vidi više »
Grenadir
francuski grenadir Grenadir ili bombaš je bio vojnik određen za bacanje ručnih bombi.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Grenadir · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hijeroglifi
Hijeroglifi Hijeroglifi su ideografsko pismo čiji je dio nađen uklesan u kamenu.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Hijeroglifi · Vidi više »
Horatio Nelson
Horatio Nelson (Burnham Thorpe, 29. rujna 1758. – Trafalgar, 21. listopada 1805.) bio je britanski pomorac i admiral.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Horatio Nelson · Vidi više »
Hrabrost
"Fortitudo" Sandra Botticellija Hrabrost, neustrašivost ili junaštvo je jedna od četiri osnovne vrline.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Hrabrost · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Hrvatska · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Indija · Vidi više »
Inferiornost
Inferiornost ili kompleks inferiornost ili kompleks niže vrijednosti (eng. inferiority complex), u polju psihologije i psihoanalize je osjećaj da je osoba manje vrijedna nego neka druga osoba u nekom smislu.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Inferiornost · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Italija · Vidi više »
Jérôme Bonaparte
Jérôme Bonaparte (tal. Girolamo Buonaparte), (Ajaccio, Korzika, 15. veljače 1784. – Villegenis, Francuska, 24. lipnja 1860.), najmlađi brat Napoleona I.; vestfalski kralj od 1807. do 1813. godine kao Jerome I. i francuski maršal.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Jérôme Bonaparte · Vidi više »
Jean Auguste Dominique Ingres
Jean Auguste Dominique Ingres (Montauban, 29. kolovoza 1780. – Pariz, 14. siječnja 1867.), francuski slikar, predstavnik neoklasicizma, sljedbenik J.-L. Davida i izvrstan portretist.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Jean Auguste Dominique Ingres · Vidi više »
Jean-François Champollion
'''Jean-François Champollion''' Jean-Francois Champollion (Figeac, 23. prosinca 1790. – Pariz, 4. ožujka 1832.). francuski znanstvenik, filolog i orijentalist, i smatra se ocem moderne egiptologije.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Jean-François Champollion · Vidi više »
Jena
Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20 000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Jena · Vidi više »
Joachim Murat
Joachim Murat Joachim Murat (Labastide-Fortunière, 25. ožujka 1767. – Pizzo, 13. listopada 1815.), francuski maršal.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Joachim Murat · Vidi više »
Joséphine de Beauharnais
Joséphine de Beauharnais, rođena kao: Marie Josèphe Rose de Tascher de la Pagerie, (Martinik, Antili, 23. lipnja 1763. – Pariz, 29. svibnja 1814.), bila je francuska carica i prva supruga cara Napoleona I. Bonaparte.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Joséphine de Beauharnais · Vidi više »
Joseph Bonaparte
Joseph Bonaparte (španjolski José I., puno ime Joseph Napoleon Bonaparte) (Corte, Korzika, 7. siječnja 1768. – Firenca, Toskana, 28. srpnja 1844.), kralj Napulja i kralj Španjolske.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Joseph Bonaparte · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Jug · Vidi više »
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kairo · Vidi više »
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kapitalizam · Vidi više »
Katastrofa
svibnju 2014. Katastrofa u smislu Zakona o sustavu civilne zaštite je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Katastrofa · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Katoličanstvo · Vidi više »
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kolonija · Vidi više »
Konzul
* Rimski konzul, u starom Rimu, naziv dvojice najviših državnih službenika.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Konzul · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Korzika · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kralj · Vidi više »
Kraljevina
Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kraljevina · Vidi više »
Kraljevina Pruska
Kraljevina Pruska (njem. Königreich Preußen) je bilo njemačko kraljevstvo od 1701. do 1918. Od ujedinjenja Njemačke 1871. do poraza u Prvom svjetskom ratu, Pruska je činila gotovo dvije trećine teritorija Njemačkog Carstva.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kraljevina Pruska · Vidi više »
Kraljevina Saska
Kraljevina Saska unutar Njemačkog Carstva Kraljevina Saska (njemački: Königreich Sachsen), trajala je između 1806.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kraljevina Saska · Vidi više »
Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)
Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Vidi više »
Kravata
Kravata Kravata je vrpčasti ukrasni odjevni predmet koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekoga drugoga platna.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kravata · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kultura · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Leipzig · Vidi više »
Luj Filip, kralj Francuza
'''Kralj Louis-Philippe''' Luj Filip (Pariz, 6. listopada 1773. – Clermont, 26. kolovoza 1850.), francuski kralj od 1830. – 1848. godine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Luj Filip, kralj Francuza · Vidi više »
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XVII.
Luj XVII. Luj XVII. (Versailles, 27. ožujka 1785. – Pariz, 8. lipnja 1795.) bio je sin Luja XVI. i Marije Antoanete koji nikad nije stupio na francusko prijestolje.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Luj XVII. · Vidi više »
Luj XVIII., kralj Francuske
Luj XVIII. (Versailles, 17. studenoga 1755. – Pariz,16. rujna 1824.), kralj Francuske od 1814. – 1824. godine. Luj XVIII., francuski kralj Ovaj kralj pravog imena Luj-Stanislav-Ksavier je bio unuk Luja XV. i brat giljotiniranog Luja XVI. Na čelo dinastije Bourbon dolazi 1795.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Luj XVIII., kralj Francuske · Vidi više »
Manevar
Manevar (njem. Manöver, od fra. manœuvre, od lat. manu operare: raditi rukama) može značiti.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Manevar · Vidi više »
Marija Lujza, vojvotkinja od Parme
Marija Lujza Austrijska (Beč, 12. prosinca 1791. – Parma, 17. prosinca 1847.), punog imena: Maria Ludovica Leopoldina Franziska Therese Josepha Lucia von Habsburg-Lothringen, rođena kao austrijska nadvojvotkinja, francuska carica (1810. – 1814.), vojvotkinja od Parme (1814. – 1847.) Marija Lujza rodila se u Beču 12. prosinca 1791. kao najstarije dijete Franje II. (1792. – 1835.), cara Svetog Rimskog Carstva i njegove druge žene, Marije Terezije Bourbon, od Napulja i Sicilije (1772. – 1807.). Cijelo njeno djetinjstvo proteklo je u stalnim prijetnjama Austriji zbog sukoba s revolucionarnom Francuskom.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Marija Lujza, vojvotkinja od Parme · Vidi više »
Martinik
Martinik je otok u Antilima, smješten u Karipskom moru, Nalazi se južno od Dominike i sjeverno od Svete Lucije.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Martinik · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Maslina · Vidi više »
Memoari
Memoari (prema franc. mémoires - uspomene; lat. memoria - sjećanje), književna vrsta u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Memoari · Vidi više »
Mihail Kutuzov
Mihail Kutuzov Mihail Ilarionovič Kutuzov (rus.: Михаил Илларионович Голенищев-Кутузов) (16. rujna 1745. – 28. travnja 1813.) bio je ruski vojskovođa i strateg, fürst Smolenska 1812., prvenstveno poznat po bitkama kod Austerlitza 1805.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Mihail Kutuzov · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Milano · Vidi više »
Mir u Amiensu
Završnica stranica mira u Amiensu Mir u Amiensu, zaključen je 25. ožujka 1802. između Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske i Prve Francuske Republike po završetku francuskih revolucionarnih ratova.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Mir u Amiensu · Vidi više »
Mir u Campo Formiju
Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Mir u Campo Formiju · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Mletačka Republika · Vidi više »
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »
Napoleon II. Bonaparte, car Francuske
Napoleon II.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Napoleon II. Bonaparte, car Francuske · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Napulj · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Narod · Vidi više »
Nasilje
Antisemitski neredi 1819. u Frankfurtu Nasilje (dolazi od "sila"), označava odnos između dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Nasilje · Vidi više »
Nil
Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Nil · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Njemačka · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Obrazovanje · Vidi više »
Palac (jedinica)
°C). Palac ili inč (engl. inch: palac, sitnica; oznake in ili podignuta dvocrtica uz brojku) je angloamerička mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Palac (jedinica) · Vidi više »
Pamuk
pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Pamuk · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Papa · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Pariz · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Parlament · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Parma · Vidi više »
Piacenza
Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Piacenza · Vidi više »
Piramida (arhitektura)
Piramide u arhitekturi označavaju poveće građevine oblika geometrijskog tijela piramide.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Piramida (arhitektura) · Vidi više »
Pobjeda
'''Konstantinov slavoluk''' najveći je rimski spomenik pobjedi. Pobjeda je uspjeh, povoljan ishod u ratu.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Pobjeda · Vidi više »
Pohod bušara
Pohod bušara ili pohod buša (mađ. Busójárás) je pokladni godišnji festival u gradu Mohaču (Mađarska Baranja) kojom se obilježava kraj zime.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Pohod bušara · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Političar · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Politika · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Porođaj
Majka i novorođenče Presijecanje pupčane vrpce ili porod je završetak trudnoće tj.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Porođaj · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Portugal · Vidi više »
Prijepor
Prijepor ili latinizam Kontroverza (lat: contra protiv ili obrnuto; versus usmjereno, ili "okrenuo u suprotnom smjeru") označava duže trajući spor odnosno raspravu koja se često vodi u javnosti.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Prijepor · Vidi više »
Prijestolje
generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Prijestolje · Vidi više »
Problem
Problem je riječ starogrčkog podrijetla - - (- -) i znači: znanstvena zadaća ili sporno pitanje.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Problem · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Pruska · Vidi više »
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Puč · Vidi više »
Rajnska konfederacija
Rajnska konfederacija ili Rajnski savez (njem. Rheinbund, fra. États confédérés du Rhin) bila je tvorevina njemačkih marionetskih država Prvog Francuskog Carstva.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rajnska konfederacija · Vidi više »
Rak (bolest)
Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rak (bolest) · Vidi više »
Rakija
Međimurju Na ovoj skici prikazan je tradicijski način destilacije (pečenja) rakije Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača Rakija ili prirodna rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rakija · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rat · Vidi više »
Reforma
Reforma (iz latinskog re.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Reforma · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Republika · Vidi više »
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Revolucija · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rim · Vidi više »
Rum
Rum je žestoko alkoholno piće proizvedeno destilacijom iz melase šećerne trske.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rum · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rusko Carstvo · Vidi više »
Satnik
Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik ili stotnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan (i u JNA).
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Satnik · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sava · Vidi više »
Schönbrunn
Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču jedan je od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Schönbrunn · Vidi više »
Sjeverna Italija
Sjeverna Italija (talijanski: Italia Settentrionale, Italia del Nord ili jednostavno il Nord) spaja dva područja koja pripadaju Italiji.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sjeverna Italija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Slovenija · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Smrt · Vidi više »
Sovjetsk
Sovjetsk (ruski: Советск, njemački: Tilsit, litvanski: Tilžė) je grad na obalama rijeke Njemena u Kalinjingradskoj oblasti, u Rusiji.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sovjetsk · Vidi više »
Stipendija
Stipendija (lat. stipendium: vojnička plaća) jest novčana potpora za bilo koji vid obrazovanja ili usavršavanja, najčešće za otplatu školarine.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Stipendija · Vidi više »
Sto dana
William Sadler: Bitka kod Waterlooa Sto dana (fra. les Cent-Jours), također poznatо kao Rat Sedme koalicije, obilježilo je razdoblje između Napoleonovog povratka iz progonstva s otoka Elbe u Pariz, 20. ožujka 1815. i drugog vraćanja kralja Luja XVIII., 8. srpnja 1815.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sto dana · Vidi više »
Stožer
Vojni stožer je formalno ustrojena cjelina (stalna ili privremena) sastavljena od časnika i dočasnika koja omogućuje dvosmjernu razmjenu informacija između zapovjednika i podređenih postrojba.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Stožer · Vidi više »
Sveta Helena (otok)
Sveta Helena je otok i administrativnu jedinicu u južnom Atlantskom oceanu, 2800 km zapadno od obale Angole koji administrativno pripada britanskom prekomorskom području Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sveta Helena (otok) · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Tiranin
Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Tiranin · Vidi više »
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Tirol · Vidi više »
Toulon
Toulon je grad i mediteranska luka na jugu Francuske, oko 80 kilometara jugoistočno od Marseillea.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Toulon · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Treći Reich · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Turska · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ulm
Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ulm · Vidi više »
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Um · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ustav · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Venecija · Vidi više »
Vestfalija
Položaj Vestfalije u Njemačkoj Zastava Vestfalije Grb Vestfalije Vestfalija (njemački: Westfalen) njemačka je povijesna pokrajina.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vestfalija · Vidi više »
Vjenčanje
Edmund Blair Leighton: Potpis Vjenčanje ili sklapanje braka je ujedno svečani čin i obred, gdje žena i muškarac postaju supružnici: suprug i supruga (kolokvijalno: muž i žena) te pred zakonom uživaju prava kao bračni par.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vjenčanje · Vidi više »
Vjeroispovijed
Vjeroispovijed ili vjeroispovijest, također konfesija i vjerska denominacija, je zasebna vjerska zajednica.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vjeroispovijed · Vidi više »
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vlast · Vidi više »
Vojna akademija
Vojna akademija je obrazovno-znanstvena visokoškolska ustanova namijenjena školovanju časnika, dočasnika, vojnika i ostalih pripadnika u sustavu obrane za službu u vojsci, koji na vojnoj akademiji stječu visoko obrazovanje.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vojna akademija · Vidi više »
Vojna diktatura
Kongu. Vojna diktatura je oblik vladavine u kojem pripadnik vojske ima apsolutnu kontrolu.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vojna diktatura · Vidi više »
Vojnik
Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vojnik · Vidi više »
Vojskovođa
Oznaka čina vojskovođe u kopnenoj vojsci Vojskovođa je bio najviši čin u Domobranstvu Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vojskovođa · Vidi više »
Waterloo
Waterloo (Valonski: Waterlô) je grad u Belgiji u provinciji Walloon Barbant.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Waterloo · Vidi više »
Zakonik
'''Napoleonov zakonik iz 1804. godine''' Zakonik ili kodeks je zbirka zakona, kojima se na jednom mjestu odnosno u jednom dokumentu kodificira cjelokupno pravo ili grana prava neke države.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Zakonik · Vidi više »
Zaraza
Zaraza ili infekcija (iz latinskog infectio) pojam je koji označava aktivni ili pasivni upad patogenih mikroorganizama u tijelo makro-organizma.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i Zaraza · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 11. travnja · Vidi više »
12. prosinca
12.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 12. prosinca · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 13. stoljeće · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 15. kolovoza · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 15. prosinca · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 16. stoljeće · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1650. · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 17. ožujka · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1769. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1793. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1796. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1797. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1798. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1799. · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 18. lipnja · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 18. svibnja · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1802. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1803. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1804. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1805. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1806. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1807. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1808. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1809. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1810. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1812. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1813. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1815. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1816. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1821. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1824. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1832. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1840. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1847. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 2. prosinca · Vidi više »
20. ožujka
20.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 20. ožujka · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 20. stoljeće · Vidi više »
26. prosinca
26.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 26. prosinca · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 26. svibnja · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Napoleon Bonaparte i 5. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Napoleon, Napoleon I., Napoleon I. Bonaparte, Napoléon Bonaparte.
