Sličnosti između Križevci i Sveučilište u Zagrebu
Križevci i Sveučilište u Zagrebu imaju 25 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Drago Grdenić, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, Franjo Kuharić, Franjo Marković, Hrvatska, Marija Terezija Austrijska, Mijo Škvorc, Sisak, Varaždin, Zagreb, 1776., 1886., 1894., 1895., 1903., 1920., 1947., 1968., 1969., 1995., 1998., 2001., 2002., 2008., 2009..
Drago Grdenić
Drago Grdenić (Križevci, 31. kolovoza 1919. – Zagreb, 7. rujna 2018.), hrvatski akademik i kemičar.
Drago Grdenić i Križevci · Drago Grdenić i Sveučilište u Zagrebu ·
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu i Križevci · Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu i Sveučilište u Zagrebu ·
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Franjo Kuharić i Križevci · Franjo Kuharić i Sveučilište u Zagrebu ·
Franjo Marković
Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.
Franjo Marković i Križevci · Franjo Marković i Sveučilište u Zagrebu ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Križevci · Hrvatska i Sveučilište u Zagrebu ·
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Križevci i Marija Terezija Austrijska · Marija Terezija Austrijska i Sveučilište u Zagrebu ·
Mijo Škvorc
Mijo Škvorc (Ruševac (Križevci), 1. rujna 1919. ‒ Zagreb, 15. veljače 1989.), hrvatski katolički svećenik, pomoćni biskup zagrebački, teolog, filozof, pjesnik.
Križevci i Mijo Škvorc · Mijo Škvorc i Sveučilište u Zagrebu ·
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Križevci i Sisak · Sisak i Sveučilište u Zagrebu ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Križevci i Varaždin · Sveučilište u Zagrebu i Varaždin ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Križevci i Zagreb · Sveučilište u Zagrebu i Zagreb ·
1776.
Bez opisa.
1776. i Križevci · 1776. i Sveučilište u Zagrebu ·
1886.
Bez opisa.
1886. i Križevci · 1886. i Sveučilište u Zagrebu ·
1894.
Bez opisa.
1894. i Križevci · 1894. i Sveučilište u Zagrebu ·
1895.
Bez opisa.
1895. i Križevci · 1895. i Sveučilište u Zagrebu ·
1903.
Bez opisa.
1903. i Križevci · 1903. i Sveučilište u Zagrebu ·
1920.
Bez opisa.
1920. i Križevci · 1920. i Sveučilište u Zagrebu ·
1947.
Bez opisa.
1947. i Križevci · 1947. i Sveučilište u Zagrebu ·
1968.
Bez opisa.
1968. i Križevci · 1968. i Sveučilište u Zagrebu ·
1969.
Bez opisa.
1969. i Križevci · 1969. i Sveučilište u Zagrebu ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Križevci · 1995. i Sveučilište u Zagrebu ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Križevci · 1998. i Sveučilište u Zagrebu ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Križevci · 2001. i Sveučilište u Zagrebu ·
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
2002. i Križevci · 2002. i Sveučilište u Zagrebu ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Križevci · 2008. i Sveučilište u Zagrebu ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Križevci i Sveučilište u Zagrebu imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Križevci i Sveučilište u Zagrebu
Usporedba između Križevci i Sveučilište u Zagrebu
Križevci ima 435 odnose, a Sveučilište u Zagrebu ima 278. Kao što im je zajedničko 25, Jaccard indeks 3.51% = 25 / (435 + 278).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Križevci i Sveučilište u Zagrebu. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: