Brže od pregledniku!Sličnosti između Krunica i Marija (majka Isusova)
Krunica i Marija (majka Isusova) imaju 64 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Anđeo, Anđeo Gospodnji, Apostol, Betlehem, Biblija, Blagovijest, Bog Otac, Crkva, Dominikanci, Domovinski rat, Duh Sveti, Euharistija, Europa, Evanđelje, Evanđelje po Luki, Fátima, Gospa Fatimska, Henrik Suzo, Informativna katolička agencija, Ispovijed, Isus, Isusov križni put, Ivan Evanđelist, Ivan Krstitelj, Ivan Pavao II., Jeruzalem, Katedrala, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kralj David, ..., Kršćanstvo, Križ, Križni put, Listopad, Lucia dos Santos, Marija (majka Isusova), Mariologija, Molitva, Noć, Novi zavjet, Oče naš, Opća i nacionalna enciklopedija, Osmansko Carstvo, Otkrivenje, Papa, Pavao VI., Pobožnost, Rijeka, Salve Regina, Slava Ocu, Stari zavjet, Sveti Dominik, Sveti Luka, Svibanj, Trojstvo, Uskrsnuće Isusa Krista, Uzašašće, Velika Gospa, Vino, Zagreb, Zdravo Marijo, 1. studenoga, 12. stoljeće, 15. stoljeće. Proširite indeks (34 više) »
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Anđeo i Krunica · Anđeo i Marija (majka Isusova) ·
Anđeo Gospodnji
Jean-Françoisa Milleta na kojoj vjernici prekidaju posao u polju i mole Anđeo Gospodnji u podne. Papa Benedikt XVI. tijekom molitve Angelusa Anđeo Gospodnji (lat. "Angelus".
Anđeo Gospodnji i Krunica · Anđeo Gospodnji i Marija (majka Isusova) ·
Apostol
Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).
Apostol i Krunica · Apostol i Marija (majka Isusova) ·
Betlehem
Betlehem (također Bethlehem, arapski: بيت لحم, Beit Lahm, "Kuća mesa"; hebrejski: בית לחם, Beit Lehem, "Kuća kruha") grad je na području Palestinske samouprave s više od 25.000 stanovnika.
Betlehem i Krunica · Betlehem i Marija (majka Isusova) ·
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Biblija i Krunica · Biblija i Marija (majka Isusova) ·
Blagovijest
Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Blagovijest i Krunica · Blagovijest i Marija (majka Isusova) ·
Bog Otac
Sikstinske kapele Bog Otac, pravim imenom Jahve (Ja sam onaj koji jesam), u kršćanstvu je prva osoba Presvetog Trojstva, stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - Isusa Krista.
Bog Otac i Krunica · Bog Otac i Marija (majka Isusova) ·
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Crkva i Krunica · Crkva i Marija (majka Isusova) ·
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Dominikanci i Krunica · Dominikanci i Marija (majka Isusova) ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Domovinski rat i Krunica · Domovinski rat i Marija (majka Isusova) ·
Duh Sveti
Bazilici sv. Petra u Vatikanu, Bernini. Duh Sveti je treća božanska osoba u kršćanstvu, a koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo.
Duh Sveti i Krunica · Duh Sveti i Marija (majka Isusova) ·
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Euharistija i Krunica · Euharistija i Marija (majka Isusova) ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Krunica · Europa i Marija (majka Isusova) ·
Evanđelje
Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.
Evanđelje i Krunica · Evanđelje i Marija (majka Isusova) ·
Evanđelje po Luki
Evanđelje po Luki, religijska je knjiga, dio Novoga zavjeta.
Evanđelje po Luki i Krunica · Evanđelje po Luki i Marija (majka Isusova) ·
Fátima
Fátima je gradić smješten na sjeverozapadu općine Ourém i nalazi se u Portugalu.
Fátima i Krunica · Fátima i Marija (majka Isusova) ·
Gospa Fatimska
Gospa Fatimska je naziv, koji su katolici dali Blaženoj Djevici Mariji.
Gospa Fatimska i Krunica · Gospa Fatimska i Marija (majka Isusova) ·
Henrik Suzo
200px Blaženi Henrik Suzo (Suzon) (lat. Henricus Suso, njem. Heinrich Suso ili Heinrich Seuse, eng. Henry Suso, slov. Hénrik Súzon Splošni religijski leksikon: A-Ž, Ljubljana: Modrijan, 2007.; Konstanz, 21. ožujka 1295. – Ulm, 25. siječnja 1366.), pridjevka »slatki« (zbog sklonosti pjesničkomu izrazu) ccel.org.
Henrik Suzo i Krunica · Henrik Suzo i Marija (majka Isusova) ·
Informativna katolička agencija
Informativna katolička agencija (IKA) hrvatska je katolička novinska agencija.
Informativna katolička agencija i Krunica · Informativna katolička agencija i Marija (majka Isusova) ·
Ispovijed
Giuseppe Molteni: Ispovijed, 1838. Ispovijed ili pomirenje jedan je od sedam svetih sakramenata kod katolika i pravoslavaca.
Ispovijed i Krunica · Ispovijed i Marija (majka Isusova) ·
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Isus i Krunica · Isus i Marija (majka Isusova) ·
Isusov križni put
Simone Martini, ''Isus nosi križ'', 1333., tempera na drvu, 28 x 16 cm, Louvre, Pariz Isusov križni put, također i Isusove muke, Kristova patnja ili pasija (latinski passio od grčkog paschō, što znači „patiti”), je događaj iz Isusova života opisan u Novome zavjetu.
Isusov križni put i Krunica · Isusov križni put i Marija (majka Isusova) ·
Ivan Evanđelist
Sveti Ivan Evanđelist (grč. Εὐαγγελιστής Ἰωάννης, heb. יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"; Betsaida, oko 15. – Patmos, oko 100.), apostol i evanđelist, svetac, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve Ivanove poslanice, Druge Ivanove poslanice, Treće Ivanove poslanice i ''Knjige Otkrivenja''.
Ivan Evanđelist i Krunica · Ivan Evanđelist i Marija (majka Isusova) ·
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Ivan Krstitelj i Krunica · Ivan Krstitelj i Marija (majka Isusova) ·
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Ivan Pavao II. i Krunica · Ivan Pavao II. i Marija (majka Isusova) ·
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Jeruzalem i Krunica · Jeruzalem i Marija (majka Isusova) ·
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Katedrala i Krunica · Katedrala i Marija (majka Isusova) ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Katoličanstvo i Krunica · Katoličanstvo i Marija (majka Isusova) ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Katolička Crkva i Krunica · Katolička Crkva i Marija (majka Isusova) ·
Kralj David
Mladi David i kralj Šaul David i Golijat, slikar Caravaggio Kralj David bio je drugi kralj Kraljevstva Izraela i nasljednik kralja Šaula, vladao je od 1005.
Kralj David i Krunica · Kralj David i Marija (majka Isusova) ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Kršćanstvo i Krunica · Kršćanstvo i Marija (majka Isusova) ·
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Križ i Krunica · Križ i Marija (majka Isusova) ·
Križni put
Njemačkoj. Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do polaganja Isusova tijela u grob.
Križni put i Krunica · Križni put i Marija (majka Isusova) ·
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Krunica i Listopad · Listopad i Marija (majka Isusova) ·
Lucia dos Santos
Lucia dos Santos (Aljustrel, Portugal, 22. ožujka 1907. – 13. veljače 2005.) - portugalska redovnica, karmelićanka, prema njenim riječima ukazala joj se Blažena Djevica Marija u Fatimi.
Krunica i Lucia dos Santos · Lucia dos Santos i Marija (majka Isusova) ·
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Krunica i Marija (majka Isusova) · Marija (majka Isusova) i Marija (majka Isusova) ·
Mariologija
Mariologija je grana bogoslovlja koja proučava život Blažene Djevice Marije i djela o njoj.
Krunica i Mariologija · Marija (majka Isusova) i Mariologija ·
Molitva
Isus moli na Maslinskoj gori, 1664. Molitva je religiozni čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu.
Krunica i Molitva · Marija (majka Isusova) i Molitva ·
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Krunica i Noć · Marija (majka Isusova) i Noć ·
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Krunica i Novi zavjet · Marija (majka Isusova) i Novi zavjet ·
Oče naš
Veneciji 1527. godine u svojoj tiskari tiskao Andrea Torresani. Oče naš (lat. Pater noster) kršćanska je molitva dana od samog Isusa Krista i zapisana u Bibliji.
Krunica i Oče naš · Marija (majka Isusova) i Oče naš ·
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Krunica i Opća i nacionalna enciklopedija · Marija (majka Isusova) i Opća i nacionalna enciklopedija ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Krunica i Osmansko Carstvo · Marija (majka Isusova) i Osmansko Carstvo ·
Otkrivenje
Otkrivenje (grč.) posljednja je knjiga Biblije i Novoga zavjeta.
Krunica i Otkrivenje · Marija (majka Isusova) i Otkrivenje ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Krunica i Papa · Marija (majka Isusova) i Papa ·
Pavao VI.
Sveti Pavao VI. lat. Sanctus Paulus PP.
Krunica i Pavao VI. · Marija (majka Isusova) i Pavao VI. ·
Pobožnost
Pobožnost Pobožnost je način života, kojeg odlikuju religioznost i vjerske vrline kao što su poniznost i mir - duboko osoban odnos s Bogom i iskustvo Boga.
Krunica i Pobožnost · Marija (majka Isusova) i Pobožnost ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Krunica i Rijeka · Marija (majka Isusova) i Rijeka ·
Salve Regina
Salve Regina, (latinski "Zdravo Kraljice") je jedna od četiri marijanske antifone (pjesme posvećene Djevici Mariji).
Krunica i Salve Regina · Marija (majka Isusova) i Salve Regina ·
Slava Ocu
Slava Ocu je jedna od najpoznatijih molitvi u Katoličkoj, Pravoslavnoj i u mnogim Protestantskim Crkvama.
Krunica i Slava Ocu · Marija (majka Isusova) i Slava Ocu ·
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Krunica i Stari zavjet · Marija (majka Isusova) i Stari zavjet ·
Sveti Dominik
Sveti Dominik Guzman (špa. Domingo de Guzman Garcés) (Caleruega, oko 1170. – Bologna, 6. kolovoza 1221.) bio je katolički svetac, osnivač dominikanskog reda (ordo praedicatorum).
Krunica i Sveti Dominik · Marija (majka Isusova) i Sveti Dominik ·
Sveti Luka
Sveti Luka (Antiohija, ? - Beocija, oko 84.), evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te po predaji autor prve ikone.
Krunica i Sveti Luka · Marija (majka Isusova) i Sveti Luka ·
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Krunica i Svibanj · Marija (majka Isusova) i Svibanj ·
Trojstvo
Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.
Krunica i Trojstvo · Marija (majka Isusova) i Trojstvo ·
Uskrsnuće Isusa Krista
Grünewald)'''Uskrsnuće Isusovo'''Piero della Francesca Uskrsnuće Isusa Krista, u kršćanstvu, temeljna je vjerska istina, da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih odnosno da je Isus umro i uskrsnuo (1 Sol 4,14).
Krunica i Uskrsnuće Isusa Krista · Marija (majka Isusova) i Uskrsnuće Isusa Krista ·
Uzašašće
Andrea Mantegna: Uzašašće Uzašašće ili Spasovo je kršćanska svetkovina.
Krunica i Uzašašće · Marija (majka Isusova) i Uzašašće ·
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Krunica i Velika Gospa · Marija (majka Isusova) i Velika Gospa ·
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Krunica i Vino · Marija (majka Isusova) i Vino ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Krunica i Zagreb · Marija (majka Isusova) i Zagreb ·
Zdravo Marijo
Zdravo, Marijo ili Ave Maria je katolička molitva majci Božjoj, čije najranije dokaze nalazimo u 1050. godini.
Krunica i Zdravo Marijo · Marija (majka Isusova) i Zdravo Marijo ·
1. studenoga
1.
1. studenoga i Krunica · 1. studenoga i Marija (majka Isusova) ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Krunica · 12. stoljeće i Marija (majka Isusova) ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Krunica · 15. stoljeće i Marija (majka Isusova) ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Krunica i Marija (majka Isusova) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Krunica i Marija (majka Isusova)
Usporedba između Krunica i Marija (majka Isusova)
Krunica ima 213 odnose, a Marija (majka Isusova) ima 413. Kao što im je zajedničko 64, Jaccard indeks 10.22% = 64 / (213 + 413).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Krunica i Marija (majka Isusova). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
