Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ktesibije Aleksandrijski

Indeks Ktesibije Aleksandrijski

vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vodene orgulje ili ''hidraulis''. Ktesibije Aleksandrijski, Ktezibije ili Ctesibius (grčki: Κτησίβιος; Aleksandrija, 285. – Aleksandrija, 222. pr. Kr.) je bio starogrčki izumitelj i matematičar iz Aleksandrije.

36 odnosi: Aleksandrija, Aleksandrijska knjižnica, Brijanje, Christiaan Huygens, Cijev, Elastičnost, Filon Aleksandrijski, Fizika, Glazbala, Grčki jezik, Heron, Hidraulika, Izum, Izumitelj, Katapult, Matematičar, Mehanički sat, Mehanika, Mehanizam, Njihalo, Olovo (element), Orgulje, Pneumatika, Sifon, Sisaljka, Stara Grčka, Stlačeni zrak, Top, Uteg, Vitruvije, Vodeni sat, Zdenac, Zrak, Zrcalo, Zvuk, 285. pr. Kr..

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Aleksandrija · Vidi više »

Aleksandrijska knjižnica

Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Aleksandrijska knjižnica · Vidi više »

Brijanje

Brijanje Brijanje je proces uklanjanja dlaka, najčešće s brade, odnosno lica, ali i drugih dijelova tijela, britvicom, nožićem, žiletom, (brijačem) ili aparatom.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Brijanje · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Christiaan Huygens · Vidi više »

Cijev

Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura. Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil). Plastične PVC cijevi. Cijevi i prirubnice od nehrđajućeg čelika. Cijev je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno cilindrično tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog promjera.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Cijev · Vidi više »

Elastičnost

Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Elastičnost · Vidi više »

Filon Aleksandrijski

'''Filon Aleksandrijski''' Filon Aleksandrijski (Filon Židov, latinizirano Philo Iudaeus ili Philo Alexandrinus; Aleksandrija, oko 25. pr. Kr. - oko 40.), židovski helenistički filozof.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Filon Aleksandrijski · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Fizika · Vidi više »

Glazbala

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Glazbala · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Grčki jezik · Vidi više »

Heron

Heron. parnoga stroja. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Heronov vodoskok. Skica Heronove pumpe. Heron, Heron aleksandrijski ili Heron iz Aleksandrije (grč. Ἥρων, Hḗrōn; Aleksandrija, oko 10. – ?, oko 75.) je starogrčki matematičar i izumitelj.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Heron · Vidi više »

Hidraulika

hidrostatici iz ''Cyclopaedije''. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Hidraulika (grč. αὐλός: cijev) je dio hidromehanike (mehanika fluida), koji se bavi proučavanjem stanja ravnoteže i strujanja realne tekućine, ponajprije vode, kroz cijevi, kanale i otvore, te pojavâ koje nastaju kada takva tekućina struji oko nekoga tijela uronjenoga u nju.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Hidraulika · Vidi više »

Izum

Po službenoj definiciji izum je novo rješenje tehničkog problema, čija je novost definirana i potvrđena službenim dokumentom (tzv. patentom) nekog od nacionalnih ili međunarodnih ureda za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Izum · Vidi više »

Izumitelj

Izumitelj je osoba koja je inventivnim pristupom stvorila nove predmete uporabe, uređaje ili tehnološke postupke (proizvodnje, kontrole i dr.), tj.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Izumitelj · Vidi više »

Katapult

Replika katapulta. Katapult 1 Mercato San Severino. Replika balista. nosača zrakoplova Katapult (njem. katapult lat. catapulta, grč. ϰαταπέλτης: bacalo, bacač), u vojnoj tehnici, je naziv kojim su stari Grci tijekom antike označavali sve svoje ratne bacačke sprave koje su se upotrebljavale na kopnu i na brodovima.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Katapult · Vidi više »

Matematičar

Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Matematičar · Vidi više »

Mehanički sat

vrijeme. Sat s njihalom (klatnom) ili ura njihalica iz 1904., vrlo pouzdana vrsta mehaničkog sata. Zupčasti prekidač koju je konstruirao John Harrison oko 1722. Mehanički sat je mjerni instrument ili uređaj koji koristi mehanički mehanizam koji mjeri protok vremena.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Mehanički sat · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Mehanika · Vidi više »

Mehanizam

podvozja zrakoplova. Jedan od najjednostavnijih mehanizama je zglobni četverokut. http://en.wikisource.org/wiki/The_Kinematics_of_Machinery Kinematics of Machinery, 1876. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). mehanizma iz Antikitere. Wattovih mehanizama. Wattovog planetarnog prijenosnika. Mehanizam sa zupčastom letvom. Mehanizam (engl. mechanism, prema grč. μηχανή: stroj) je mehanička naprava ili njezin dio koji se sastoji od pokretnih dijelova, međusobno tako povezanih da se pokretanjem jednoga uzrokuje gibanje ostalih; služi za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu vrstu gibanja.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Mehanizam · Vidi više »

Njihalo

gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Foucaultovo njihalo. mehaničkog sata. Zemlji. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Njihalo je fizikalno tijelo koje se njiše oko ravnotežnoga položaja.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Njihalo · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Olovo (element) · Vidi više »

Orgulje

Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Orgulje · Vidi više »

Pneumatika

pneumatskim (mehaničkim) čekićem. Stranica o pneumatici iz ''Cyclopaedije''. Sačuvana Porterova lokomotiva na pneumatski pogon iz 1856. Vijčani kompresor zraka. stlačenog zraka. Shema dobivanja i razvoda komprimiranog zraka. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Dvostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Filtar zraka sa zaprljanje strane. Tlačna posuda: 1) ulazni priključak, 2) izlazni priključak, 3) sigurnosni ventil, 4) tlakomjer ili manometar, 5) slavina za ispuštanje kondenzata, 6) otvor za čišćenje, 7) slavina (protočni ventil), 8) tlačna sklopka ili prekidač. Skica načina rada prstenaste razvodne mreže stlačenog zraka. Način rada automatskog odvajača kondenzata s plovkom: 1. kondenzat, 2. plovak, 3. pilot-ventil, 4. membrana, 5. ventil za ispuštanje, 6. prigušnica, 7. opruga. Simbol jedinice za pripremu zraka: fini filtar za zrak (lijevo), regulator tlaka (u sredini), mazalica ili zauljivač (desno). filtar za zrak: 1. sabirna posuda (prozirna), 2. tanjurasti štitnik, 3. uložak filtra, 4. slavina, 5. krilca, 6. kondenzat. atmosferski zrak, 8. vreteno ventila. Mazalica ili zauljivač. moment ključ za stezanje vijaka. Shema pneumatskog razvodnika i cilindra. oprugom u zatvorenom položaju. Simbol jednosmjernog prigušnog ventila. pneumatskog cilindra. Prikaz rada dvoradnog pneumatskog cilindra. Pneumatika (prema grčkom πνευματιϰός (pneumatikos): koji se odnosi na vjetar, zrak, dah) je tehnička grana koja se bavi iskorištenjem energije stlačenoga (komprimiranog) zraka uz pomoć mehaničkih uređaja.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Pneumatika · Vidi više »

Sifon

Voda se unutar sifona uvijek nalazi do linije "A", tako da sprječava širenje plinova iz odvoda. Sifon (grčki σίφων: cijev) je zakrivljen ili posebno oblikovan dio cijevi, kanala, sanitarnoga uređaja ili slično, kojemu je jedan dio uvijek potopljen u vodu.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Sifon · Vidi više »

Sisaljka

Ručna stapna sisaljka. električni pogon. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Prikaz tipičnog modernog injektora. Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu. Lamelna sisaljka. Zupčasta sisaljka. Vijčana sisaljka. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje. Sisaljka, crpka ili pumpa (njem. Pumpe  pumpa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Sisaljka · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Stara Grčka · Vidi više »

Stlačeni zrak

Bušenje velikih rupa s pneumatskim (mehaničkim) čekićem. moment ključ za stezanje vijaka. Skica dobivanja i razvoda stlačenog zraka. Stlačeni zrak ili komprimirani zrak je atmosferski zrak stlačen na viši tlak od atmosferskog tlaka koji se upotrebljava kao sredstvo (medij) za prijenos energije.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Stlačeni zrak · Vidi više »

Top

250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Top · Vidi više »

Uteg

vagu. Međunarodnom uredu za mjere i utege. krakova. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Uteg · Vidi više »

Vitruvije

Crtež iz 1684. na kojem je prikazan Vitruvije (desno) kako pokazuje svoje djelo De Architectura, caru Augustu Marcus Vitruvius Pollio (rođen oko 80. – 70. pr. Kr., umro oko 15. pr. Kr.) bio je rimski pisac, arhitekt i vojni inženjer.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Vitruvije · Vidi više »

Vodeni sat

Dva vodena sata iz stare Grčke. Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Ateni. Koreje. Vodeni sat ili klepsidra (grč. ϰλεψύδρα, prema ϰλέπτεıν: krasti i ὕδωρ: voda) je antička naprava za mjerenje vremena s pomoću vode ili ulja, poznata već u drevnom Egiptu u 2.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Vodeni sat · Vidi više »

Zdenac

Bunar u dvorcu Trakošćan. Njemačkoj. Đeram u mjestu Markowa (Poljska). valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Dominikanskom samostanu u Dubrovniku. Zdenac, hladenac, kladenac, studenac ili bunar je iskopana duboka i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Zdenac · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Zrak · Vidi više »

Zrcalo

Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Zrcalo ili ogledalo je ploha koja pravilno odbija svjetlost.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Zrcalo · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i Zvuk · Vidi više »

285. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Ktesibije Aleksandrijski i 285. pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ktezibije.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »