Brže od pregledniku!Sličnosti između Kurdi i Mahmud Ahmadinežad
Kurdi i Mahmud Ahmadinežad imaju 55 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afganistan, Ajatolah, Šijizam, Židovi, Bagdad, Balkan, Barack Obama, Bliski istok, Bušeher, Damask, Džalal Talabani, Drugi svjetski rat, Egipat, Europa, Europska unija, Francuska, George W. Bush, Hrvatska, Indija, Irak, Iran, Josif Staljin, Kanada, Kurdistanska pokrajina, Libanon, Mašhad, Musliman, Nafta, Njemačka, Oružane snage Irana, ..., Pakistan, Perzijski jezik, Perzijski zaljev, Ruholah Homeini, Rusija, Saddam Hussein, Saveznici, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Teheran, Terorizam, Turska, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zapadni Azarbajdžan, Zapadni svijet, 1979., 1980-ih, 1980., 1986., 2003., 2005., 2006., 2008., 2009.. Proširite indeks (25 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Afganistan i Kurdi · Afganistan i Mahmud Ahmadinežad ·
Ajatolah
Ajatolah, (arap. آية الله, per. آیتالله "Božiji znak") je počasni naslov istaknutog islamskog vođe unutar šijatizma s religijskim i političkim značenjem.
Ajatolah i Kurdi · Ajatolah i Mahmud Ahmadinežad ·
Šijizam
Prikaz područja gdje žive šijiti obojena su različitim nijansama ljubičaste boje, ovisno o tome koliko pripadnika živi u kojoj zemlji. Šijizam (od arapskog: ši`a Ali - Alijeva stranka) je drugi po veličini ogranak islama.
Šijizam i Kurdi · Šijizam i Mahmud Ahmadinežad ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Kurdi i Židovi · Mahmud Ahmadinežad i Židovi ·
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Bagdad i Kurdi · Bagdad i Mahmud Ahmadinežad ·
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Balkan i Kurdi · Balkan i Mahmud Ahmadinežad ·
Barack Obama
Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20.
Barack Obama i Kurdi · Barack Obama i Mahmud Ahmadinežad ·
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Bliski istok i Kurdi · Bliski istok i Mahmud Ahmadinežad ·
Bušeher
Bušeher (perz. بوشهر; Būšeher/Bušehr) je grad u Iranu, sjedište Bušeherske pokrajine i važna luka na obali Perzijskog zaljeva.
Bušeher i Kurdi · Bušeher i Mahmud Ahmadinežad ·
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Damask i Kurdi · Damask i Mahmud Ahmadinežad ·
Džalal Talabani
'''Džalal Talabani''' Jalal Talabani (arapski جلال طلباني Dschalāl Talabānī, kurdski (جهلال تاڵهبانی(مامجهلال Celal Talebanî), (Kilkan, Irak, 1933. - Berlin, Njemačka, 3. listopada 2017.) je bivši predsjednik Iraka i vodeći kurdski političar. Talabani je osnivač i glavni tajnik Kurdistanskog patriotskog saveza od 1975. do svoje smrti 2017. godine. Bio je jedan od prvih članova prijelazne vlade nakon svrgavanja Sadama Huseina nakon američke invazije na Irak 2003. godine. Rođen je 1933. godine u kurdskom selu Kilkan, na sjeveru današnjeg Iraka. Potječe iz plemena Talabani koje je dalo mnoge ugledne političare i javne osobe. Po zanimanju je pravnik i borio se za prava Kurda više od 50 godina. Govori kurdski, arapski, perzijski, turski i engleski jezik. Za predsjednika Iraka izabran 6. travnja 2005. godine, a svečanu prisegu položio je već sutradan. Drugi mandat teče mu od 22. travnja 2006. godine i prvi je demokratski izabrani predsjednik te zemlje po novom ustavu. Dužnost predsjednika prestao je obnašati u srpnju 2014. godine. Preminuo je 3. listopada 2017. godine u dobi od 83 godine, u Berlinu, u Njemačkoj, zbog moždanog krvarenja kao komplikacija moždanog udara kojeg je pretrpio u 2012. godini. Kategorija:Predsjednici Kategorija:Povijest Iraka nakon Drugog svjetskog rata Kategorija:Kurdi Kategorija:Irački političari Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata Kategorija:Političari nakon 1989.
Džalal Talabani i Kurdi · Džalal Talabani i Mahmud Ahmadinežad ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Kurdi · Drugi svjetski rat i Mahmud Ahmadinežad ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Egipat i Kurdi · Egipat i Mahmud Ahmadinežad ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Kurdi · Europa i Mahmud Ahmadinežad ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Kurdi · Europska unija i Mahmud Ahmadinežad ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Kurdi · Francuska i Mahmud Ahmadinežad ·
George W. Bush
George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.
George W. Bush i Kurdi · George W. Bush i Mahmud Ahmadinežad ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Kurdi · Hrvatska i Mahmud Ahmadinežad ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Indija i Kurdi · Indija i Mahmud Ahmadinežad ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Irak i Kurdi · Irak i Mahmud Ahmadinežad ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Iran i Kurdi · Iran i Mahmud Ahmadinežad ·
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Josif Staljin i Kurdi · Josif Staljin i Mahmud Ahmadinežad ·
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Kanada i Kurdi · Kanada i Mahmud Ahmadinežad ·
Kurdistanska pokrajina
Kurdistanska pokrajina (perz. استان کردستان; Ostān-e Kurdistān/Kordestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Kurdi i Kurdistanska pokrajina · Kurdistanska pokrajina i Mahmud Ahmadinežad ·
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Kurdi i Libanon · Libanon i Mahmud Ahmadinežad ·
Mašhad
Mašhad je grad u Iranu, drugi po veličini u državi i jedan od svetih gradova šijita.
Kurdi i Mašhad · Mašhad i Mahmud Ahmadinežad ·
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Kurdi i Musliman · Mahmud Ahmadinežad i Musliman ·
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Kurdi i Nafta · Mahmud Ahmadinežad i Nafta ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Kurdi i Njemačka · Mahmud Ahmadinežad i Njemačka ·
Oružane snage Irana
Oružane snage Islamske Republike Irana sastoje se od regularne vojske Arteš (perzijski: ارتش جمهوری اسلامی ایران), Revolucionarne garde Pasdaran (perzijski: سپاه پاسداران انقلاب اسلامی), te policije (perzijski: نيروی انتظامی جمهوری اسلامی ایران).
Kurdi i Oružane snage Irana · Mahmud Ahmadinežad i Oružane snage Irana ·
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Kurdi i Pakistan · Mahmud Ahmadinežad i Pakistan ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Kurdi i Perzijski jezik · Mahmud Ahmadinežad i Perzijski jezik ·
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Kurdi i Perzijski zaljev · Mahmud Ahmadinežad i Perzijski zaljev ·
Ruholah Homeini
Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.
Kurdi i Ruholah Homeini · Mahmud Ahmadinežad i Ruholah Homeini ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Kurdi i Rusija · Mahmud Ahmadinežad i Rusija ·
Saddam Hussein
Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.
Kurdi i Saddam Hussein · Mahmud Ahmadinežad i Saddam Hussein ·
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Kurdi i Saveznici · Mahmud Ahmadinežad i Saveznici ·
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Kurdi i Sirija · Mahmud Ahmadinežad i Sirija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Kurdi i Sjedinjene Američke Države · Mahmud Ahmadinežad i Sjedinjene Američke Države ·
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Kurdi i Teheran · Mahmud Ahmadinežad i Teheran ·
Terorizam
Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.
Kurdi i Terorizam · Mahmud Ahmadinežad i Terorizam ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Kurdi i Turska · Mahmud Ahmadinežad i Turska ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Kurdi i Ujedinjeni narodi · Mahmud Ahmadinežad i Ujedinjeni narodi ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Kurdi i Ujedinjeno Kraljevstvo · Mahmud Ahmadinežad i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Zapadni Azarbajdžan
Zapadni Azarbajdžan (perz. آذربایجان غربی; Āzarbājdžān-e Garbī, punim imenom استان آذربایجان غربی; Ostān-e Āzarbājdžān-e Garbī) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Kurdi i Zapadni Azarbajdžan · Mahmud Ahmadinežad i Zapadni Azarbajdžan ·
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Kurdi i Zapadni svijet · Mahmud Ahmadinežad i Zapadni svijet ·
1979.
Bez opisa.
1979. i Kurdi · 1979. i Mahmud Ahmadinežad ·
1980-ih
250px.
1980-ih i Kurdi · 1980-ih i Mahmud Ahmadinežad ·
1980.
Bez opisa.
1980. i Kurdi · 1980. i Mahmud Ahmadinežad ·
1986.
Bez opisa.
1986. i Kurdi · 1986. i Mahmud Ahmadinežad ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Kurdi · 2003. i Mahmud Ahmadinežad ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Kurdi · 2005. i Mahmud Ahmadinežad ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Kurdi · 2006. i Mahmud Ahmadinežad ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Kurdi · 2008. i Mahmud Ahmadinežad ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kurdi i Mahmud Ahmadinežad imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kurdi i Mahmud Ahmadinežad
Usporedba između Kurdi i Mahmud Ahmadinežad
Kurdi ima 812 odnose, a Mahmud Ahmadinežad ima 153. Kao što im je zajedničko 55, Jaccard indeks 5.70% = 55 / (812 + 153).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kurdi i Mahmud Ahmadinežad. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
