Brže od pregledniku!Sličnosti između Kurdi i Perzijski zaljev
Kurdi i Perzijski zaljev imaju 142 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Abas I., Abasidi, Afrika, Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Arapi, Arapska liga, Arapski jezik, Arapski poluotok, Australija, Šijizam, Širaz, Bagdad, Bizant, Bliski istok, Britanska Indija, Britansko Carstvo, Bušeher, CIA, Darije I. Veliki, Domaća ovca, Drugi svjetski rat, Elam, Elita, Etimologija, Europa, Fars, Francuska, Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu, Gospodarstvo Irana, ..., Hamadan, Herodot, Hrana, Hrvatska, Huzestan, Ind, Indija, Industrija, Irak, Iran, Iranska visoravan, Iranski narodi, Iransko-irački rat, Islam, Jesen, Jezik, Jugozapadna Azija, Karun, Klinopis, Književnost, Kolonijalizam, Kultura, Kuvajt, Latinski jezik, Levant, Ljeto, Mahmud Ahmadinežad, Mezopotamija, Migracija, Mogulsko Carstvo, Mongolsko Carstvo, More, Nader-šah Afšar, Nafta, Nizozemska, Oman, Oružane snage Irana, Osmansko Carstvo, Pariz, Partsko Carstvo, Perzijanci, Perzijski jezik, Pismo, Planina, Povjesničar, Prvi svjetski rat, Rat u Iraku, Rimsko Carstvo, Rimsko-perzijski ratovi, Rusija, Safavidi, Safavidsko Carstvo, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Seleukovići, Semiti, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Srednji vijek, Stara Grčka, Stari vijek, Stočarstvo, Strabon, Sumer, Sumerani, Sunizam, Taursko gorje, Teheran, Tigris, Turska, Turski jezik, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uzbeci, Zagros, Zaljevski rat, Zapadni svijet, Zima, 10. stoljeće, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 1501., 1532., 1570., 16. stoljeće, 1636., 17. stoljeće, 1707., 18. stoljeće, 1814., 1851., 1895., 19. stoljeće, 1930-ih, 1950-ih, 1960-ih, 1965., 1970-ih, 1970., 1971., 1975., 1980., 1988., 1990-ih, 1991., 1998., 2. tisućljeće pr. Kr., 20. stoljeće, 2003., 2010., 500. pr. Kr., 7. stoljeće. Proširite indeks (112 više) »
Abas I.
Abas I. Abas I. Abas I. (27. siječnja 1571. – 19. siječnja 1629.), zvan Veliki bio je perzijski šah Safavidskog Carstva od 1587. do 1639. godine.
Abas I. i Kurdi · Abas I. i Perzijski zaljev ·
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Abasidi i Kurdi · Abasidi i Perzijski zaljev ·
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Afrika i Kurdi · Afrika i Perzijski zaljev ·
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Ahemenidsko Carstvo i Kurdi · Ahemenidsko Carstvo i Perzijski zaljev ·
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Aleksandar Veliki i Kurdi · Aleksandar Veliki i Perzijski zaljev ·
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Arapi i Kurdi · Arapi i Perzijski zaljev ·
Arapska liga
Arapska Liga (arapski: جامعة الدول العربية) je naziv za savez arapskih država, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, formirana radi učvršćivanja međusobnih odnosa i jačanja suradnje na političkom, ekonomskom, vojnom i drugim područjima.
Arapska liga i Kurdi · Arapska liga i Perzijski zaljev ·
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Arapski jezik i Kurdi · Arapski jezik i Perzijski zaljev ·
Arapski poluotok
alt.
Arapski poluotok i Kurdi · Arapski poluotok i Perzijski zaljev ·
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Australija i Kurdi · Australija i Perzijski zaljev ·
Šijizam
Prikaz područja gdje žive šijiti obojena su različitim nijansama ljubičaste boje, ovisno o tome koliko pripadnika živi u kojoj zemlji. Šijizam (od arapskog: ši`a Ali - Alijeva stranka) je drugi po veličini ogranak islama.
Šijizam i Kurdi · Šijizam i Perzijski zaljev ·
Širaz
Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.
Širaz i Kurdi · Širaz i Perzijski zaljev ·
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Bagdad i Kurdi · Bagdad i Perzijski zaljev ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Kurdi · Bizant i Perzijski zaljev ·
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Bliski istok i Kurdi · Bliski istok i Perzijski zaljev ·
Britanska Indija
Zastava Britanske Indije Britanska Indija 1909. Britanska Indija (ili engl./sanskrt British Raj, a od 1876. Indijsko Carstvo) bio je od 1858.
Britanska Indija i Kurdi · Britanska Indija i Perzijski zaljev ·
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Britansko Carstvo i Kurdi · Britansko Carstvo i Perzijski zaljev ·
Bušeher
Bušeher (perz. بوشهر; Būšeher/Bušehr) je grad u Iranu, sjedište Bušeherske pokrajine i važna luka na obali Perzijskog zaljeva.
Bušeher i Kurdi · Bušeher i Perzijski zaljev ·
CIA
Središnja obavještajna agencija (eng.: Central Intelligence Agency, CIA) je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj se nadležnosti primarno nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podataka raznim drugim odjelima vlade.
CIA i Kurdi · CIA i Perzijski zaljev ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Darije I. Veliki i Kurdi · Darije I. Veliki i Perzijski zaljev ·
Domaća ovca
Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.
Domaća ovca i Kurdi · Domaća ovca i Perzijski zaljev ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Kurdi · Drugi svjetski rat i Perzijski zaljev ·
Elam
Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.
Elam i Kurdi · Elam i Perzijski zaljev ·
Elita
Studenti elitne institucije École Polytechnique u kojoj se školuju budući generali, znanstvenici, inženjeri, državni službenici, gospodarstvenici i političari u službi francuske države. Elita (lat. eligere.
Elita i Kurdi · Elita i Perzijski zaljev ·
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Etimologija i Kurdi · Etimologija i Perzijski zaljev ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Kurdi · Europa i Perzijski zaljev ·
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Fars i Kurdi · Fars i Perzijski zaljev ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Kurdi · Francuska i Perzijski zaljev ·
Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu
kartografskim konvencijama. Islamska geografija obuhvaća razvoj geografije, kartografije i geoznanosti u različitim islamskim zemljama.
Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu i Kurdi · Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu i Perzijski zaljev ·
Gospodarstvo Irana
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.
Gospodarstvo Irana i Kurdi · Gospodarstvo Irana i Perzijski zaljev ·
Hamadan
Hamadan (Hamedān ili Hamadān; perz. همدان; Hagmatana, grč. Ekbatana) je grad u Iranu, odnosno glavni grad Hamadanske pokrajine, smješten oko 375 km jugozapadno od Teherana.
Hamadan i Kurdi · Hamadan i Perzijski zaljev ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Herodot i Kurdi · Herodot i Perzijski zaljev ·
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Hrana i Kurdi · Hrana i Perzijski zaljev ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Kurdi · Hrvatska i Perzijski zaljev ·
Huzestan
Huzestan (perz. خوزستان; Hūzestān, punim imenom استان خوزستان; Ostān-e Hūzestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Huzestan i Kurdi · Huzestan i Perzijski zaljev ·
Ind
Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.
Ind i Kurdi · Ind i Perzijski zaljev ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Indija i Kurdi · Indija i Perzijski zaljev ·
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Industrija i Kurdi · Industrija i Perzijski zaljev ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Irak i Kurdi · Irak i Perzijski zaljev ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Iran i Kurdi · Iran i Perzijski zaljev ·
Iranska visoravan
Indijske ploče Iranska visoravan (poznata i kao Perzijska visoravan) je prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji.
Iranska visoravan i Kurdi · Iranska visoravan i Perzijski zaljev ·
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Iranski narodi i Kurdi · Iranski narodi i Perzijski zaljev ·
Iransko-irački rat
* Iransko-irački rat bio je rat koji se vodio između Iraka i Irana tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, od 1980.
Iransko-irački rat i Kurdi · Iransko-irački rat i Perzijski zaljev ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Islam i Kurdi · Islam i Perzijski zaljev ·
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Jesen i Kurdi · Jesen i Perzijski zaljev ·
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Jezik i Kurdi · Jezik i Perzijski zaljev ·
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Jugozapadna Azija i Kurdi · Jugozapadna Azija i Perzijski zaljev ·
Karun
Karun (perz. کارون) je najduža, vodom najbogatija i jedina plovna rijeka u Iranu.
Karun i Kurdi · Karun i Perzijski zaljev ·
Klinopis
Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.
Klinopis i Kurdi · Klinopis i Perzijski zaljev ·
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Književnost i Kurdi · Književnost i Perzijski zaljev ·
Kolonijalizam
Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.
Kolonijalizam i Kurdi · Kolonijalizam i Perzijski zaljev ·
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Kultura i Kurdi · Kultura i Perzijski zaljev ·
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Kurdi i Kuvajt · Kuvajt i Perzijski zaljev ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Kurdi i Latinski jezik · Latinski jezik i Perzijski zaljev ·
Levant
Levant Levant (Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u općem značenju Istok, istočne zemlje.
Kurdi i Levant · Levant i Perzijski zaljev ·
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Kurdi i Ljeto · Ljeto i Perzijski zaljev ·
Mahmud Ahmadinežad
Mahmud Ahmadinežad (perzijski: محمود احمدینژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. listopada 1956.), bio je šesti predsjednik Islamske Republike Iran.
Kurdi i Mahmud Ahmadinežad · Mahmud Ahmadinežad i Perzijski zaljev ·
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Kurdi i Mezopotamija · Mezopotamija i Perzijski zaljev ·
Migracija
Migracija (lat. migratio "seoba", "putovanje") ima više značenja.
Kurdi i Migracija · Migracija i Perzijski zaljev ·
Mogulsko Carstvo
Mogulsko Carstvo (perzijski: شاهان مغول, Shāhān-e Moġul; urdu: مغلیہ سلطنت; samoprozvani: گوركانى, Gūrkānī) ili Mughalsko Carstvo je bilo carstvo na Indijskom potkontinentu.
Kurdi i Mogulsko Carstvo · Mogulsko Carstvo i Perzijski zaljev ·
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Kurdi i Mongolsko Carstvo · Mongolsko Carstvo i Perzijski zaljev ·
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Kurdi i More · More i Perzijski zaljev ·
Nader-šah Afšar
Nader-šah Afšar (perz. نادر شاه افشار; Dargaz, studeni 1688. ili 6. kolovoza 1698. – Habušan, 19. lipnja 1747.), šah Irana i osnivač afšaridske dinastije.
Kurdi i Nader-šah Afšar · Nader-šah Afšar i Perzijski zaljev ·
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Kurdi i Nafta · Nafta i Perzijski zaljev ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Kurdi i Nizozemska · Nizozemska i Perzijski zaljev ·
Oman
Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji.
Kurdi i Oman · Oman i Perzijski zaljev ·
Oružane snage Irana
Oružane snage Islamske Republike Irana sastoje se od regularne vojske Arteš (perzijski: ارتش جمهوری اسلامی ایران), Revolucionarne garde Pasdaran (perzijski: سپاه پاسداران انقلاب اسلامی), te policije (perzijski: نيروی انتظامی جمهوری اسلامی ایران).
Kurdi i Oružane snage Irana · Oružane snage Irana i Perzijski zaljev ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Kurdi i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Perzijski zaljev ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Kurdi i Pariz · Pariz i Perzijski zaljev ·
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Kurdi i Partsko Carstvo · Partsko Carstvo i Perzijski zaljev ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Kurdi i Perzijanci · Perzijanci i Perzijski zaljev ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Kurdi i Perzijski jezik · Perzijski jezik i Perzijski zaljev ·
Pismo
logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.
Kurdi i Pismo · Perzijski zaljev i Pismo ·
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Kurdi i Planina · Perzijski zaljev i Planina ·
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Kurdi i Povjesničar · Perzijski zaljev i Povjesničar ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Kurdi i Prvi svjetski rat · Perzijski zaljev i Prvi svjetski rat ·
Rat u Iraku
Rat u Iraku, znan i kao Irački rat i Drugi Zaljevski rat, bio je oružani sukob koji je počeo 2003.
Kurdi i Rat u Iraku · Perzijski zaljev i Rat u Iraku ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Kurdi i Rimsko Carstvo · Perzijski zaljev i Rimsko Carstvo ·
Rimsko-perzijski ratovi
Rimsko-Perzijski ratovi bio je niz ratnih sukoba između dvaju moćnih carstava koji je trajao od 230.
Kurdi i Rimsko-perzijski ratovi · Perzijski zaljev i Rimsko-perzijski ratovi ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Kurdi i Rusija · Perzijski zaljev i Rusija ·
Safavidi
Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.
Kurdi i Safavidi · Perzijski zaljev i Safavidi ·
Safavidsko Carstvo
Safavidsko Carstvo (azerski: Səfəvilər Dövləti, صفوی ایمپیراتورلوغو, perzijski: سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih Perzijskih Carstava u islamskoj eri.
Kurdi i Safavidsko Carstvo · Perzijski zaljev i Safavidsko Carstvo ·
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Kurdi i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Perzijski zaljev i Sasanidsko Perzijsko Carstvo ·
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Kurdi i Seleukovići · Perzijski zaljev i Seleukovići ·
Semiti
Semitsko područje. Semitski narodi i jezici. Semiti je bivši termin za skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili Hamita.
Kurdi i Semiti · Perzijski zaljev i Semiti ·
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Kurdi i Sirija · Perzijski zaljev i Sirija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Kurdi i Sjedinjene Američke Države · Perzijski zaljev i Sjedinjene Američke Države ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Kurdi i Srednji vijek · Perzijski zaljev i Srednji vijek ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Kurdi i Stara Grčka · Perzijski zaljev i Stara Grčka ·
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Kurdi i Stari vijek · Perzijski zaljev i Stari vijek ·
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Kurdi i Stočarstvo · Perzijski zaljev i Stočarstvo ·
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Kurdi i Strabon · Perzijski zaljev i Strabon ·
Sumer
Lokacija drevne Sumerske države. klinastim pismom na glinenoj pločici iz Sumera, oko 2600 pr. Kr. Louvre, Pariz. Sumer, povijesna regija u južnoj Mezopotamiji i jedna od najstarijih civilizacija.
Kurdi i Sumer · Perzijski zaljev i Sumer ·
Sumerani
Ploča iz Ura Sumerani spadaju u prvu visokorazvijenu civilizaciju nastalu u četvrtom tisućljeću prije Krista na području južne Mezopotamije.
Kurdi i Sumerani · Perzijski zaljev i Sumerani ·
Sunizam
Karta rasprostranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %). Zeleno: sunitske zemlje, Ljubičasto: šijitske zemlje, Crno: Ibaditi (Oman) Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.
Kurdi i Sunizam · Perzijski zaljev i Sunizam ·
Taursko gorje
Direktaş, Yedi Göller (Sedam jezera), Ala Dağlar. provinciji Nigde Taursko gorje ili Taurus (turski: Toros Dağları) je planinski lanac u južnoj Turskoj, odakle se Eufrat i Tigris slijevaju u Siriju i Irak.
Kurdi i Taursko gorje · Perzijski zaljev i Taursko gorje ·
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Kurdi i Teheran · Perzijski zaljev i Teheran ·
Tigris
Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.
Kurdi i Tigris · Perzijski zaljev i Tigris ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Kurdi i Turska · Perzijski zaljev i Turska ·
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Kurdi i Turski jezik · Perzijski zaljev i Turski jezik ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Kurdi i Ujedinjeni narodi · Perzijski zaljev i Ujedinjeni narodi ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Kurdi i Ujedinjeno Kraljevstvo · Perzijski zaljev i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Uzbeci
Uzbeci (uzbečki:O‘zbek, turski:Özbekler) su Turkijski narod koji većinom živi u središnjoj Aziji, u svojoj matičnoj državi Uzbekistanu i ostalim državama Središnje Azije.
Kurdi i Uzbeci · Perzijski zaljev i Uzbeci ·
Zagros
Topografska karta Irana: '''Zagros''' se nalazi na zapadu zemlje Zagros (perz. رشته كوههاى زاگرس; akad. ܛܘܪ ܙܪܓܣ; kurd. زنجیرهچیاکانی زاگرۆس; lur. کو یه لی زاگروس; arap. زاجروس الجبال) je najveći planinski masiv u zapadnom Iranu.
Kurdi i Zagros · Perzijski zaljev i Zagros ·
Zaljevski rat
Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.
Kurdi i Zaljevski rat · Perzijski zaljev i Zaljevski rat ·
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Kurdi i Zapadni svijet · Perzijski zaljev i Zapadni svijet ·
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Kurdi i Zima · Perzijski zaljev i Zima ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Kurdi · 10. stoljeće i Perzijski zaljev ·
13. stoljeće
Bez opisa.
13. stoljeće i Kurdi · 13. stoljeće i Perzijski zaljev ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Kurdi · 14. stoljeće i Perzijski zaljev ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Kurdi · 15. stoljeće i Perzijski zaljev ·
1501.
1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
1501. i Kurdi · 1501. i Perzijski zaljev ·
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
1532. i Kurdi · 1532. i Perzijski zaljev ·
1570.
Bez opisa.
1570. i Kurdi · 1570. i Perzijski zaljev ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Kurdi · 16. stoljeće i Perzijski zaljev ·
1636.
Bez opisa.
1636. i Kurdi · 1636. i Perzijski zaljev ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Kurdi · 17. stoljeće i Perzijski zaljev ·
1707.
Bez opisa.
1707. i Kurdi · 1707. i Perzijski zaljev ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Kurdi · 18. stoljeće i Perzijski zaljev ·
1814.
Bez opisa.
1814. i Kurdi · 1814. i Perzijski zaljev ·
1851.
Bez opisa.
1851. i Kurdi · 1851. i Perzijski zaljev ·
1895.
Bez opisa.
1895. i Kurdi · 1895. i Perzijski zaljev ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Kurdi · 19. stoljeće i Perzijski zaljev ·
1930-ih
Bez opisa.
1930-ih i Kurdi · 1930-ih i Perzijski zaljev ·
1950-ih
Bez opisa.
1950-ih i Kurdi · 1950-ih i Perzijski zaljev ·
1960-ih
Bez opisa.
1960-ih i Kurdi · 1960-ih i Perzijski zaljev ·
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
1965. i Kurdi · 1965. i Perzijski zaljev ·
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
1970-ih i Kurdi · 1970-ih i Perzijski zaljev ·
1970.
Bez opisa.
1970. i Kurdi · 1970. i Perzijski zaljev ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Kurdi · 1971. i Perzijski zaljev ·
1975.
Bez opisa.
1975. i Kurdi · 1975. i Perzijski zaljev ·
1980.
Bez opisa.
1980. i Kurdi · 1980. i Perzijski zaljev ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Kurdi · 1988. i Perzijski zaljev ·
1990-ih
Bez opisa.
1990-ih i Kurdi · 1990-ih i Perzijski zaljev ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Kurdi · 1991. i Perzijski zaljev ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Kurdi · 1998. i Perzijski zaljev ·
2. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
2. tisućljeće pr. Kr. i Kurdi · 2. tisućljeće pr. Kr. i Perzijski zaljev ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Kurdi · 20. stoljeće i Perzijski zaljev ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Kurdi · 2003. i Perzijski zaljev ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i Kurdi · 2010. i Perzijski zaljev ·
500. pr. Kr.
Bez opisa.
500. pr. Kr. i Kurdi · 500. pr. Kr. i Perzijski zaljev ·
7. stoljeće
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kurdi i Perzijski zaljev imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kurdi i Perzijski zaljev
Usporedba između Kurdi i Perzijski zaljev
Kurdi ima 812 odnose, a Perzijski zaljev ima 707. Kao što im je zajedničko 142, Jaccard indeks 9.35% = 142 / (812 + 707).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kurdi i Perzijski zaljev. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
