Brže od pregledniku!Sličnosti između Kurdi i Povijest Irana
Kurdi i Povijest Irana imaju 117 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Abas I., Abasidi, Afganistan, Aleksandar Veliki, Anatolija, Antika, Arapi, Arapski jezik, Arapski poluotok, Arapsko pismo, Armenija, Asirska Crkva istoka, Azerbajdžan, Šahname, Širaz, Babilonija, Bagdad, Baktrija, Bizant, Bliski istok, Britansko Carstvo, Bujidsko Carstvo, Damask, Darije I. Veliki, Džingis-kan, Drugi svjetski rat, Egipat, Europa, Fars, Firdusi, ..., Grčka, Herat, Hozroje II. Parviz, Huzestan, Ilhanidsko Carstvo, Ind, Indija, Irak, Iran, Iranski Azerbajdžan, Iranski narodi, Iransko-irački rat, Isfahan, Islam, Ismail I., Judaizam, Kadžarsko Carstvo, Kalif, Kasta, Kavkaz, Kir Veliki, Križarski ratovi, Mahmud Ahmadinežad, Manihejstvo, Mezopotamija, Mohammed Reza Pahlavi, Mongoli, Monoteizam, Nader-šah Afšar, Nafta, Njemačka, Nomadi, Omejidi, Osmansko Carstvo, Parti, Partsko Carstvo, Perzepolis, Perzijski jezik, Prvi svjetski rat, Religija, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Ruholah Homeini, Rusija, Rusko Carstvo, Saddam Hussein, Safavidi, Samanidsko Carstvo, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satrap, Seldžuci, Seleukovići, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Skiti, Sovjetski Savez, Srednji vijek, Sufizam, Sultan, Sunizam, Tabriz, Teheran, Terminologija Irana i Perzije, Timur, Turci, Turkmenistan, Veliki Iran, Vezir, Zaljevski rat, Zandijsko Carstvo, Zoroastrizam, 1218., 1258., 1500., 1514., 1524., 1639., 1907., 1918., 1925., 1979., 1980., 1987., 1990., 1991., 1999., 2005.. Proširite indeks (87 više) »
Abas I.
Abas I. Abas I. Abas I. (27. siječnja 1571. – 19. siječnja 1629.), zvan Veliki bio je perzijski šah Safavidskog Carstva od 1587. do 1639. godine.
Abas I. i Kurdi · Abas I. i Povijest Irana ·
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Abasidi i Kurdi · Abasidi i Povijest Irana ·
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Afganistan i Kurdi · Afganistan i Povijest Irana ·
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Aleksandar Veliki i Kurdi · Aleksandar Veliki i Povijest Irana ·
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Anatolija i Kurdi · Anatolija i Povijest Irana ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Antika i Kurdi · Antika i Povijest Irana ·
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Arapi i Kurdi · Arapi i Povijest Irana ·
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Arapski jezik i Kurdi · Arapski jezik i Povijest Irana ·
Arapski poluotok
alt.
Arapski poluotok i Kurdi · Arapski poluotok i Povijest Irana ·
Arapsko pismo
Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.
Arapsko pismo i Kurdi · Arapsko pismo i Povijest Irana ·
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Armenija i Kurdi · Armenija i Povijest Irana ·
Asirska Crkva istoka
Asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܖ̈ܝܐ, romanizirano: ʿĒḏtā ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية) ili, punim imenom, Sveta apostolska katolička asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܩܕܝܫܬܐ ܘܫܠܝܚܝܬܐ ܩܬܘܠܝܩܝ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܪ̈ܝܐ, romanizirano: ʿĒḏtā Qaddīštā wa-Šlīḥāytā Qāṯōlīqī ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية الرسولية الجاثلقية المقدسة) kršćanska je Crkva koja vuče korijene iz babilonske crkve, a po predaji osnovao bi je sveti Toma, apostol.
Asirska Crkva istoka i Kurdi · Asirska Crkva istoka i Povijest Irana ·
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Azerbajdžan i Kurdi · Azerbajdžan i Povijest Irana ·
Šahname
Naslovnica Šahname Šahname ili Knjiga kraljeva (perz. شاهنامه) nacionalni je ep Irana čiji je autor Firdusi (940./941. – 1020.) Šahname se bavi poviješću i mitologijom drevne Perzije prije pojave i ekspanzije islama (7. stoljeće).
Šahname i Kurdi · Šahname i Povijest Irana ·
Širaz
Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.
Širaz i Kurdi · Širaz i Povijest Irana ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Babilonija i Kurdi · Babilonija i Povijest Irana ·
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Bagdad i Kurdi · Bagdad i Povijest Irana ·
Baktrija
Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.
Baktrija i Kurdi · Baktrija i Povijest Irana ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Kurdi · Bizant i Povijest Irana ·
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Bliski istok i Kurdi · Bliski istok i Povijest Irana ·
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Britansko Carstvo i Kurdi · Britansko Carstvo i Povijest Irana ·
Bujidsko Carstvo
Bujidsko Carstvo (perz. آل بویه; Āl-e Buye) je naziv za iransku državu koja se tijekom 10. i 11. stoljeća prostirala na području današnjeg Irana, Iraka, Azerbajdžana i Omana.
Bujidsko Carstvo i Kurdi · Bujidsko Carstvo i Povijest Irana ·
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Damask i Kurdi · Damask i Povijest Irana ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Darije I. Veliki i Kurdi · Darije I. Veliki i Povijest Irana ·
Džingis-kan
'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162. Bilješke sljedničkih naraštaja Bude (Lidai Fozu Tongzai) bilježi da je Džingis-kan umro u dobi od 60 godina. – 9. listopada, 1227.) (međunarodna fonetska abeceda:, mongolski: Чингис Хаан, kineski: 成吉思汗, turski: Chengez Khan ili Chinggis Khan, Chingis Khan, Jenghis Khan, Chinggis Qan, itd.) (ime je katkad pisano Čingiz ili Čingis; pravim imenom Temudžin) mongolski je osvajač i utemeljitelj Mongolskog Carstva (najvećeg kopnenog carstva u povijesti), koje je trajalo od 1206. do 1368. godine.
Džingis-kan i Kurdi · Džingis-kan i Povijest Irana ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Kurdi · Drugi svjetski rat i Povijest Irana ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Egipat i Kurdi · Egipat i Povijest Irana ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Kurdi · Europa i Povijest Irana ·
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Fars i Kurdi · Fars i Povijest Irana ·
Firdusi
Ferdusijeva grobnica u Tusu. Firdusi, pravog imena Hakīm Abu'l-Qāsim Firdawsī Tūsī (na perzijskom:حکیمابوالقاسمفردوسی توسی) je poznati perzijski pjesnik, autor epa Šahnama (u prijevodu Knjiga kraljeva), koji je nacionalni ep Irana i mnogih drugih zajednica koje govore perzijskim jezikom.
Firdusi i Kurdi · Firdusi i Povijest Irana ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Grčka i Kurdi · Grčka i Povijest Irana ·
Herat
Herāt je grad oaza i treći po veličini grad u Afganistanu.
Herat i Kurdi · Herat i Povijest Irana ·
Hozroje II. Parviz
Hozroje II. (خسرو Chosrou xosˈroʊ̯ ili Husrav; grčki Chosroes), zvan Parviz („Pobjednik“), je bio sin Hormizda IV. i unuk Hozroja I. Vladao je od 590. do 628. i bio posljednji značajni Veliki kralj sasanidske Perzije.
Hozroje II. Parviz i Kurdi · Hozroje II. Parviz i Povijest Irana ·
Huzestan
Huzestan (perz. خوزستان; Hūzestān, punim imenom استان خوزستان; Ostān-e Hūzestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Huzestan i Kurdi · Huzestan i Povijest Irana ·
Ilhanidsko Carstvo
Ilhanidsko Carstvo (perz. سلسله ایلخانی) naziv je za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom dinastije Ilhanida (ili Ilkanida) koja je u drugoj polovici 13. odnosno početkom 14. stoljeća obuhvaćala Iransku visoravan, istočnu Anatoliju i Mezopotamiju, Kavkaz i dijelove Središnje Azije.
Ilhanidsko Carstvo i Kurdi · Ilhanidsko Carstvo i Povijest Irana ·
Ind
Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.
Ind i Kurdi · Ind i Povijest Irana ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Indija i Kurdi · Indija i Povijest Irana ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Irak i Kurdi · Irak i Povijest Irana ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Iran i Kurdi · Iran i Povijest Irana ·
Iranski Azerbajdžan
Približna područja iranske geografske regije '''Azerbajdžan''' Iranski Azerbajdžan (perz.: آذربايجان, Āzarbāijān; azer.: آذربایجان, Azərbaycan) kao regija Irana odnosi se na sjeverozapadna područja zemlje u kojima je većinom naseljeno azersko stanovništvo.
Iranski Azerbajdžan i Kurdi · Iranski Azerbajdžan i Povijest Irana ·
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Iranski narodi i Kurdi · Iranski narodi i Povijest Irana ·
Iransko-irački rat
* Iransko-irački rat bio je rat koji se vodio između Iraka i Irana tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, od 1980.
Iransko-irački rat i Kurdi · Iransko-irački rat i Povijest Irana ·
Isfahan
Isfahan (perzijski: اصفهان), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine.
Isfahan i Kurdi · Isfahan i Povijest Irana ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Islam i Kurdi · Islam i Povijest Irana ·
Ismail I.
Ismail I. (perz. شاه اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. – Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj povijesti.
Ismail I. i Kurdi · Ismail I. i Povijest Irana ·
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Judaizam i Kurdi · Judaizam i Povijest Irana ·
Kadžarsko Carstvo
Kadžarsko Carstvo (perz. دولت علیّه ایران; Dovlat-e Elije-je Irân; Uzvišena država Iran) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod kadžarskom dinastijom.
Kadžarsko Carstvo i Kurdi · Kadžarsko Carstvo i Povijest Irana ·
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Kalif i Kurdi · Kalif i Povijest Irana ·
Kasta
Kasta (lat. castus: krjepostan, čist) je hijerarhijska društvena skupina endogenog i nasljednog karaktera božanskog i kozmičkog podrijetla.
Kasta i Kurdi · Kasta i Povijest Irana ·
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Kavkaz i Kurdi · Kavkaz i Povijest Irana ·
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Kir Veliki i Kurdi · Kir Veliki i Povijest Irana ·
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Križarski ratovi i Kurdi · Križarski ratovi i Povijest Irana ·
Mahmud Ahmadinežad
Mahmud Ahmadinežad (perzijski: محمود احمدینژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. listopada 1956.), bio je šesti predsjednik Islamske Republike Iran.
Kurdi i Mahmud Ahmadinežad · Mahmud Ahmadinežad i Povijest Irana ·
Manihejstvo
Maniheizam ili manihejstvo tradicionalna je iranska religija koja se definira kao sinteza tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, i elemenata ranoga kršćanstva.
Kurdi i Manihejstvo · Manihejstvo i Povijest Irana ·
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Kurdi i Mezopotamija · Mezopotamija i Povijest Irana ·
Mohammed Reza Pahlavi
Mohammed Reza Pahlavi (perzijski: محمد رضا پهلوی; Teheran, 26. listopada 1919. – Kairo, 27. srpnja 1980.), posljednji iranski šah.
Kurdi i Mohammed Reza Pahlavi · Mohammed Reza Pahlavi i Povijest Irana ·
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Kurdi i Mongoli · Mongoli i Povijest Irana ·
Monoteizam
Bog u ljudskom obličju na stropu Sikstinske kapele. Monoteizam ili jednoboštvo je vjerovanje u samo jedno, univerzalno i sveobuhvatno božanstvo, tj.
Kurdi i Monoteizam · Monoteizam i Povijest Irana ·
Nader-šah Afšar
Nader-šah Afšar (perz. نادر شاه افشار; Dargaz, studeni 1688. ili 6. kolovoza 1698. – Habušan, 19. lipnja 1747.), šah Irana i osnivač afšaridske dinastije.
Kurdi i Nader-šah Afšar · Nader-šah Afšar i Povijest Irana ·
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Kurdi i Nafta · Nafta i Povijest Irana ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Kurdi i Njemačka · Njemačka i Povijest Irana ·
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Kurdi i Nomadi · Nomadi i Povijest Irana ·
Omejidi
Omejidi (Omejadi, Omajadi ili Umajadi) su vladari iz dinastije Omejida, prve dinastije nakon vladavine četvorice vladara Pravednih kalifa, koji su vladali nakon smrti Muhameda.
Kurdi i Omejidi · Omejidi i Povijest Irana ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Kurdi i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Povijest Irana ·
Parti
Parti, iranski istočnoiranski narod koji se pod imenom Parni javlja kao jedno od tri plemena konfederacije Dahae.
Kurdi i Parti · Parti i Povijest Irana ·
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Kurdi i Partsko Carstvo · Partsko Carstvo i Povijest Irana ·
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Kurdi i Perzepolis · Perzepolis i Povijest Irana ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Kurdi i Perzijski jezik · Perzijski jezik i Povijest Irana ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Kurdi i Prvi svjetski rat · Povijest Irana i Prvi svjetski rat ·
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Kurdi i Religija · Povijest Irana i Religija ·
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Kurdi i Rimska Republika · Povijest Irana i Rimska Republika ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Kurdi i Rimsko Carstvo · Povijest Irana i Rimsko Carstvo ·
Ruholah Homeini
Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.
Kurdi i Ruholah Homeini · Povijest Irana i Ruholah Homeini ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Kurdi i Rusija · Povijest Irana i Rusija ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Kurdi i Rusko Carstvo · Povijest Irana i Rusko Carstvo ·
Saddam Hussein
Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.
Kurdi i Saddam Hussein · Povijest Irana i Saddam Hussein ·
Safavidi
Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.
Kurdi i Safavidi · Povijest Irana i Safavidi ·
Samanidsko Carstvo
Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije.
Kurdi i Samanidsko Carstvo · Povijest Irana i Samanidsko Carstvo ·
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Kurdi i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Povijest Irana i Sasanidsko Perzijsko Carstvo ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Kurdi i Satrap · Povijest Irana i Satrap ·
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Kurdi i Seldžuci · Povijest Irana i Seldžuci ·
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Kurdi i Seleukovići · Povijest Irana i Seleukovići ·
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Kurdi i Sirija · Povijest Irana i Sirija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Kurdi i Sjedinjene Američke Države · Povijest Irana i Sjedinjene Američke Države ·
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Kurdi i Skiti · Povijest Irana i Skiti ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Kurdi i Sovjetski Savez · Povijest Irana i Sovjetski Savez ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Kurdi i Srednji vijek · Povijest Irana i Srednji vijek ·
Sufizam
Sufizam (arapski تصوف, tasawwuf, perzijski عرفان, Erfan), ili dervišizam pripada mističkom učenju o islamu.
Kurdi i Sufizam · Povijest Irana i Sufizam ·
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Kurdi i Sultan · Povijest Irana i Sultan ·
Sunizam
Karta rasprostranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %). Zeleno: sunitske zemlje, Ljubičasto: šijitske zemlje, Crno: Ibaditi (Oman) Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.
Kurdi i Sunizam · Povijest Irana i Sunizam ·
Tabriz
Tabriz (perz. تبریز) je glavni grad iranske pokrajine Istočni Azarbajdžan koja se nalazi na sjeverozapadu zemlje.
Kurdi i Tabriz · Povijest Irana i Tabriz ·
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Kurdi i Teheran · Povijest Irana i Teheran ·
Terminologija Irana i Perzije
Karta moderne države '''Iran''' Terminologija „Irana“ i „Perzije“ nerijetko predstavlja spor oko imenovanja u zapadnom svijetu, odnosno problem prilikom razumijevanja političke, povijesne, geografske i kulturne terminologije koju karakteriziraju ti nazivi.
Kurdi i Terminologija Irana i Perzije · Povijest Irana i Terminologija Irana i Perzije ·
Timur
Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.
Kurdi i Timur · Povijest Irana i Timur ·
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Kurdi i Turci · Povijest Irana i Turci ·
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Kurdi i Turkmenistan · Povijest Irana i Turkmenistan ·
Veliki Iran
Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایرانزمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturološki kontinent je naziv za područje kojim prevladava iranska kultura.
Kurdi i Veliki Iran · Povijest Irana i Veliki Iran ·
Vezir
Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.
Kurdi i Vezir · Povijest Irana i Vezir ·
Zaljevski rat
Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.
Kurdi i Zaljevski rat · Povijest Irana i Zaljevski rat ·
Zandijsko Carstvo
Zandijsko Carstvo (perz. سلسله زندیه) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod zandijskom dinastijom.
Kurdi i Zandijsko Carstvo · Povijest Irana i Zandijsko Carstvo ·
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Kurdi i Zoroastrizam · Povijest Irana i Zoroastrizam ·
1218.
Bez opisa.
1218. i Kurdi · 1218. i Povijest Irana ·
1258.
Bez opisa.
1258. i Kurdi · 1258. i Povijest Irana ·
1500.
Bez opisa.
1500. i Kurdi · 1500. i Povijest Irana ·
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
1514. i Kurdi · 1514. i Povijest Irana ·
1524.
Bez opisa.
1524. i Kurdi · 1524. i Povijest Irana ·
1639.
Bez opisa.
1639. i Kurdi · 1639. i Povijest Irana ·
1907.
Bez opisa.
1907. i Kurdi · 1907. i Povijest Irana ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Kurdi · 1918. i Povijest Irana ·
1925.
Bez opisa.
1925. i Kurdi · 1925. i Povijest Irana ·
1979.
Bez opisa.
1979. i Kurdi · 1979. i Povijest Irana ·
1980.
Bez opisa.
1980. i Kurdi · 1980. i Povijest Irana ·
1987.
Bez opisa.
1987. i Kurdi · 1987. i Povijest Irana ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Kurdi · 1990. i Povijest Irana ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Kurdi · 1991. i Povijest Irana ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i Kurdi · 1999. i Povijest Irana ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kurdi i Povijest Irana imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kurdi i Povijest Irana
Usporedba između Kurdi i Povijest Irana
Kurdi ima 812 odnose, a Povijest Irana ima 270. Kao što im je zajedničko 117, Jaccard indeks 10.81% = 117 / (812 + 270).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kurdi i Povijest Irana. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
