Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Kurdi i Srednja Azija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Kurdi i Srednja Azija

Kurdi vs. Srednja Azija

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji. Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.

Sličnosti između Kurdi i Srednja Azija

Kurdi i Srednja Azija imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afganistan, Amu-Darja, Arapski jezik, Azerbajdžan, Bliski istok, Euroazija, Europa, Indija, Iran, Iranski jezici, Iranski narodi, Islam, Mongoli, Musliman, Nomadi, Paštunski jezici, Pakistan, Perzijski jezik, Rusi, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Sunizam, Turkijski jezici, Turkijski narodi, Turkmenistan, Turska, Turski jezik.

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Afganistan i Kurdi · Afganistan i Srednja Azija · Vidi više »

Amu-Darja

Amu-Darja je jedna od najduljih rijeka u srednjoj Aziji.

Amu-Darja i Kurdi · Amu-Darja i Srednja Azija · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Arapski jezik i Kurdi · Arapski jezik i Srednja Azija · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Azerbajdžan i Kurdi · Azerbajdžan i Srednja Azija · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Bliski istok i Kurdi · Bliski istok i Srednja Azija · Vidi više »

Euroazija

zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.

Euroazija i Kurdi · Euroazija i Srednja Azija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Europa i Kurdi · Europa i Srednja Azija · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Indija i Kurdi · Indija i Srednja Azija · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Iran i Kurdi · Iran i Srednja Azija · Vidi više »

Iranski jezici

Rasprostranjenost iranskih jezika u povijesnim vremenima. Zemlje (tamnozeleno) u kojima su iranski jezici službeni. Iranski jezici, jedna od dvije glavne grane indoarijskih (ili arijskih) jezika kojima se služe Iranski narodi, poglavito na područjima Irana, Afganistana, Pakistana i Tadžikistana.

Iranski jezici i Kurdi · Iranski jezici i Srednja Azija · Vidi više »

Iranski narodi

Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.

Iranski narodi i Kurdi · Iranski narodi i Srednja Azija · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Islam i Kurdi · Islam i Srednja Azija · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Kurdi i Mongoli · Mongoli i Srednja Azija · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Kurdi i Musliman · Musliman i Srednja Azija · Vidi više »

Nomadi

Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.

Kurdi i Nomadi · Nomadi i Srednja Azija · Vidi više »

Paštunski jezici

Paštunski jezici (afganski jezici), podskupina jugoistočnih iranskih jezika koji se govore u Pakistanu i Afganistanu od etničkih Afganaca (Paštunaca).

Kurdi i Paštunski jezici · Paštunski jezici i Srednja Azija · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Kurdi i Pakistan · Pakistan i Srednja Azija · Vidi više »

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Kurdi i Perzijski jezik · Perzijski jezik i Srednja Azija · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Kurdi i Rusi · Rusi i Srednja Azija · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Kurdi i Rusija · Rusija i Srednja Azija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Kurdi i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Srednja Azija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Kurdi i Sovjetski Savez · Sovjetski Savez i Srednja Azija · Vidi više »

Sunizam

Karta rasprostranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %). Zeleno: sunitske zemlje, Ljubičasto: šijitske zemlje, Crno: Ibaditi (Oman) Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.

Kurdi i Sunizam · Srednja Azija i Sunizam · Vidi više »

Turkijski jezici

Turkijski jezici Turkijski jezici su skupina od 40 srodnih jezika altajske porodice kojima govore brojni narodi rasprostranjeni na širokom području od istočne Europe do Sibira i zapadne Kine.

Kurdi i Turkijski jezici · Srednja Azija i Turkijski jezici · Vidi više »

Turkijski narodi

Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.

Kurdi i Turkijski narodi · Srednja Azija i Turkijski narodi · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Kurdi i Turkmenistan · Srednja Azija i Turkmenistan · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Kurdi i Turska · Srednja Azija i Turska · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Kurdi i Turski jezik · Srednja Azija i Turski jezik · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Kurdi i Srednja Azija

Kurdi ima 812 odnose, a Srednja Azija ima 106. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 3.05% = 28 / (812 + 106).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Kurdi i Srednja Azija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »