Brže od pregledniku!
33 odnosi: Albert II. Habsburgovac, Češka, Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Janko Hunjadi, Komárno, Kostur, Kralj, Krunidba, Ladislav Hunjadi, Leukemija, Mađarski jezik, Matija Korvin, Otrov, Prag, Primas, Regent, Stolni Biograd, Vladislav I., 1424., 1440., 1444., 1453., 1456., 1457., 1458., 1471., 1490., 1987., 1988., 22. veljače, 23. studenoga, 28. listopada.
Albert II. Habsburgovac
Albert II. Habsburgovac (anonimna slika iz 16. stoljeća) Albert II.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Albert II. Habsburgovac · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Češka · Vidi više »
Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik III. (Innsbruck, 21. rujna 1415. – Linz, 19. kolovoza 1493.), car Svetog Rimskog Carstva (1452. – 1493.), austrijski nadvojvoda (kao Fridrik V., 1424. – 1493.) i kralj Njemačke (kao Fridrik IV., 1440. – 1493.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Janko Hunjadi
Janko Hunjadi, drvorez iz „Ugarskog ljetopisa“ (''Chronica Hungarorum''), Brno, 1488. husita, crtež iz Ljetopisa Johannesa Thurocza Bitka kod Varne (1444.), prikaz u ''Poljskoj kronici'' iz 1564. godine. Hunjadi u ljetopisu Johanna Thurocza (drvorez) Grb Janka Hunjadija s gavranima i lavovima Kamen u Kalemegdanskom parku u Beogradu, na mjestu gde su kršćanske snage pobijedile Turke Bitka kod Beograda. Janko Hunjadi, grof Bistrički (mađ. Hunyadi János; rum. Iancu/Ioan de Hunedoara; lat. Ioannes Corvinus; 1387. – Zemun, 11. kolovoza 1456.), bio je tamiški župan, severinski ban, vojvoda Erdelja (od 1441.), kapetan Beograda (1444. – 1446.) i regent (1446. – 1453.) Hrvatsko-ugarskog kraljevstva.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Janko Hunjadi · Vidi više »
Komárno
Komárno (mađ. Komárom, njem. Komorn) je grad u Nitranskom kraju u jugozapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Komárno · Vidi više »
Kostur
Kostur, ponekad i skelet (gr. skeletos.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Kostur · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Kralj · Vidi više »
Krunidba
Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Krunidba · Vidi više »
Ladislav Hunjadi
Ladislav Hunjadi Ladislav Hunjadi (mađ. Hunyadi László) (1431. – Budim, 16. ožujka 1457.), ugarski velikaš i državnik rumunjskog podrijetla.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Ladislav Hunjadi · Vidi više »
Leukemija
Leukemija ili leukoza je zloćudna bolest krvotvornih organa, uglavnom koštane srži.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Leukemija · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Mađarski jezik · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Matija Korvin · Vidi više »
Otrov
Piktogram mrtvačke glave s kostima, tradicionalno se koristi kao simbol za otrove. Označavanje otrova prema GHS-u Označavanje otrova u prijevozu opasnih tvari (ADR) Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okoliš.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Otrov · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Prag · Vidi više »
Primas
Primas (lat. primas od primus; prvi, prvak) je počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Primas · Vidi više »
Regent
Regent (lat. regens.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Regent · Vidi više »
Stolni Biograd
Katedrala Kapela sv. Ane Biskupska palača Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Stolni Biograd · Vidi više »
Vladislav I.
* Vladislav I. Jagelović, poljski kralj od 1434. i hrvatsko-ugarski kralj od 1440., do svoje smrti u Bitci kod Varne.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i Vladislav I. · Vidi više »
1424.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1424. · Vidi više »
1440.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1440. · Vidi više »
1444.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1444. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1453. · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1456. · Vidi više »
1457.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1457. · Vidi više »
1458.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1458. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1471. · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1490. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 1988. · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 22. veljače · Vidi više »
23. studenoga
23.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 23. studenoga · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Ladislav V. Posmrtni i 28. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ladislav V Posmrtni, Ladislav V. Postum.
