Laponski jezici i Norveška

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Laponski jezici i Norveška

Laponski jezici vs. Norveška

Laponski jezici (saamski, samski jezici), naziv za nekadašnju jezičnu skupinu finsko-laponskih jezika kojima govore Laponci ili Saami (Sami) na sjeveru Skandinavije u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te na poluotoku Koli u Rusiji. Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Švedska i Laponski jezici · Švedska i Norveška · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Finska i Laponski jezici · Finska i Norveška · Vidi više »

Južnolaponski jezik

Južnolaponski jezik (ISO 639-3: sma), laponski jezik kojim govori 600 ljudi, od toga 300 u švedskoj Laponiji (Krauss, 1995.): općina Vilhelmina; okruzi Dalarna (Idre), Jämtland (općina Härjedalen); 300 u Norveškoj, općina Hattfjelldal i Wefsen.

Južnolaponski jezik i Laponski jezici · Južnolaponski jezik i Norveška · Vidi više »

Lulejskolaponski jezik

Lulejskolaponski jezik (lulejskosaamski; ISO 639-3: smj), jedan od 11 laponskih jezika kojim govori oko 2 000 ljudi u Švedskoj i Norveškoj.

Laponski jezici i Lulejskolaponski jezik · Lulejskolaponski jezik i Norveška · Vidi više »

Pitejskolaponski jezik

Pitejskolaponski jezik (izvorno bidumsámegiella, ISO 639-3: sje), jedan od 11 laponskih jezika kojim govore 2 000 pitejskih Laponaca (Krauss, 1995.) na području Švedske u Arjeplogu u Arvidsjauru, duž rijeke Piteja, govori svega 20 ljudi (T. Salminen, 2000.). U Norveškoj žive između Saltenfjorda i Ranenfjorda, ali njime tamo više nitko ne govori (T. Salminen, 2000.). Svoj jezik nazivaju bihtánsápmi ili biđonsámegiella.

Laponski jezici i Pitejskolaponski jezik · Norveška i Pitejskolaponski jezik · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Laponski jezici i Rusija · Norveška i Rusija · Vidi više »

Saami

Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.

Laponski jezici i Saami · Norveška i Saami · Vidi više »

Sjevernolaponski jezik

Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15 000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1 700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4 000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.

Laponski jezici i Sjevernolaponski jezik · Norveška i Sjevernolaponski jezik · Vidi više »