Brže od pregledniku!
47 odnosi: Antologija, Žig (časopis), Bačka, Balint Vujkov, Bunjevci, Dani Balinta Vujkova, Esej, Geza Kikić, Glas ravnice, Hrvati, Hrvatska riječ (Subotica), Katarina Čeliković, Klasje naših ravni, Književna kritika, Književnost, Lazar Merković, Leksikografija, Matica hrvatska, Matija Molcer, Milovan Miković, Nagrada dr Ferenc Bodrogvári, Novinar, Poezija, Prevoditelj, Priznanje „Dr. Josip Andrić“, Pro urbe, Publicistika, Radio Subotica, Red Danice hrvatske, Roman, Rukovet, Sanja Vulić Vranković, Skupljena baština, Srbija, Stevan Mačković, Stijepo Mijović Kočan, Subotičke novine, Subotički književni krug, Subotica, Vojvodina, 14. lipnja, 1926., 1957., 1971., 1998., 2016., 30. listopada.
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Novi!!: Lazar Merković i Antologija · Vidi više »
Žig (časopis)
Žig je bio neovisni dvotjednik na hrvatskom jeziku iz Subotice.
Novi!!: Lazar Merković i Žig (časopis) · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Lazar Merković i Bačka · Vidi više »
Balint Vujkov
Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.
Novi!!: Lazar Merković i Balint Vujkov · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Lazar Merković i Bunjevci · Vidi više »
Dani Balinta Vujkova
250px Dani Balinta Vujkova: dani hrvatske knjige i riječi je književno-kulturna manifestacija bačkih Hrvata u Subotici.
Novi!!: Lazar Merković i Dani Balinta Vujkova · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Lazar Merković i Esej · Vidi više »
Geza Kikić
Geza Kikić (Subotica, 15. rujna 1925. – Dubrovnik, 22. ožujka 2002.) je bio bački hrvatski književni kritičar, književni povjesničar i antologičar iz Vojvodine, Republika Srbija.
Novi!!: Lazar Merković i Geza Kikić · Vidi više »
Glas ravnice
Glas ravnice je glasilo Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine.
Novi!!: Lazar Merković i Glas ravnice · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Lazar Merković i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska riječ (Subotica)
Hrvatska riječ su subotičke tjedne novine na hrvatskome jeziku.
Novi!!: Lazar Merković i Hrvatska riječ (Subotica) · Vidi više »
Katarina Čeliković
Katarina Čeliković (Varaždin, 1. ožujka 1960.) je kulturna djelatnica vojvođanskih Hrvata, bibliografkinja i publicistica.
Novi!!: Lazar Merković i Katarina Čeliković · Vidi više »
Klasje naših ravni
Klasje naših ravni, časopis za književnost, umjetnost i znanost bačkih Hrvata.
Novi!!: Lazar Merković i Klasje naših ravni · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Lazar Merković i Književna kritika · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Lazar Merković i Književnost · Vidi više »
Lazar Merković
Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.
Novi!!: Lazar Merković i Lazar Merković · Vidi više »
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Novi!!: Lazar Merković i Leksikografija · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Lazar Merković i Matica hrvatska · Vidi više »
Matija Molcer
Matija Molcer mađ. Molcer Mátyás, njem.
Novi!!: Lazar Merković i Matija Molcer · Vidi više »
Milovan Miković
Milovan Miković (Subotica, 17. srpnja 1947. - 2021.), bio je hrvatski književnik iz Vojvodine.
Novi!!: Lazar Merković i Milovan Miković · Vidi više »
Nagrada dr Ferenc Bodrogvári
Nagrada Doktor Ferenc Bodrogvári (mađarski: Bodrogvári Ferenc-dij) je nagrada koju jednom godišnje daje Kulturno–prosvjetna zajednica općine Subotica, stvarateljima koji su najviše doprinijeli kulturnom bogatstvu grada Subotice u prethodnoj godini.
Novi!!: Lazar Merković i Nagrada dr Ferenc Bodrogvári · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Lazar Merković i Novinar · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Lazar Merković i Poezija · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Lazar Merković i Prevoditelj · Vidi više »
Priznanje „Dr. Josip Andrić“
Priznanje „Dr.
Novi!!: Lazar Merković i Priznanje „Dr. Josip Andrić“ · Vidi više »
Pro urbe
Nagrada Pro urbe je nagrada koju dodjeljuje Skupština Grada Subotice.
Novi!!: Lazar Merković i Pro urbe · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Lazar Merković i Publicistika · Vidi više »
Radio Subotica
Radio Subotica je radijska postaja iz grada Subotice u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Lazar Merković i Radio Subotica · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Lazar Merković i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Lazar Merković i Roman · Vidi više »
Rukovet
Rukovet časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, čiji je pokretač i prvi urednik Lazar Merković, izlazi od svibnja 1955., kao glasilo Subotičkog književnog kruga.
Novi!!: Lazar Merković i Rukovet · Vidi više »
Sanja Vulić Vranković
Dr.
Novi!!: Lazar Merković i Sanja Vulić Vranković · Vidi više »
Skupljena baština
zastupljenih u antologiji hrvatskog pjesništva druge polovice dvadesetog stoljeća, priređivača prof.
Novi!!: Lazar Merković i Skupljena baština · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Lazar Merković i Srbija · Vidi više »
Stevan Mačković
Stevan Mačković (Subotica, 1959.) je povjesničar, vojvođanski Hrvat.
Novi!!: Lazar Merković i Stevan Mačković · Vidi više »
Stijepo Mijović Kočan
Stijepo Mijović Kočan (Đurinići u Konavlima, 14. travnja 1940.) hrvatski književnik, pjesnik, putopisac, scenarist i redatelj.
Novi!!: Lazar Merković i Stijepo Mijović Kočan · Vidi više »
Subotičke novine
Subotičke novine su tiskani medij iz grada Subotice.
Novi!!: Lazar Merković i Subotičke novine · Vidi više »
Subotički književni krug
Subotički književni krug Prvo književno društvo u Subotici utemeljili su, 18. rujna 1840. godine mladi subotički intelektualci, spisatelji, novinari i ljubitelji knjige: Josip Antunović, Ferenc Hoffmann, Zsigmond Kárvázy, Josip Meznerić, Božidar Prokopčanji, Đeno Sarić, Ambrozije Šarčević, Mihály Simonyi, Jánós Varga, Mátyas Vinkler i Đorđe Zarić.
Novi!!: Lazar Merković i Subotički književni krug · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Lazar Merković i Subotica · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Lazar Merković i Vojvodina · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Lazar Merković i 14. lipnja · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Lazar Merković i 1926. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Lazar Merković i 1957. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Lazar Merković i 1971. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Lazar Merković i 1998. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Lazar Merković i 2016. · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Lazar Merković i 30. listopada · Vidi više »
