Brže od pregledniku!
40 odnosi: Aberacija, Aproksimacija, Žarište, Carl Friedrich Gauss, Dalekozor, Devijacija, Dioptar, Dioptrija, Dioptrijska ploha, Duljina, Indeks loma, Kamera, Kugla, Kut, Kvarc, Materijal, Mikroskop, Mjerna jedinica, Naočale, Objekt (razdvojba), Optička os, Plastika, Ploha, Povećalo, Pravac, Prizma (optika), Projektor, Promjer, Računalni monitor, Refrakcija, Sfera, Slika, Staklo, Sunčeva svjetlost, Svjetlost, Tangenta, Umjetni izvori svjetla, Zrak, Zraka, Zrcalo.
Aberacija
* aberacija (lat. aberratio: skretanje s puta) je kretanje, odstupanje od smjera, od općih svojstava, od uobičajenog reda ili norme; zastranjenje.
Novi!!: Leća (optika) i Aberacija · Vidi više »
Aproksimacija
Aproksimacija je matematički pojam koji obilježava postupak pronalaženja funkcije koja približno opisuje (aproksimira) zadani konačan skup točaka ili neku drugu funkciju.
Novi!!: Leća (optika) i Aproksimacija · Vidi više »
Žarište
udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Žarište ili fokus (oznaka F) u geometrijskoj optici je točka kroz koju prolaze sve zrake svjetlosti što padaju na neki optički sustav paralelno s optičkom osi toga sustava.
Novi!!: Leća (optika) i Žarište · Vidi više »
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Leća (optika) i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »
Dalekozor
Dalekozor. Presjek kroz dalekozor koji koristi Schmidt-Pechanovu prizmu: '''1''' - objektiv '''2''' - Schmidt-Pechanova prizma '''3''' - okular. reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. rastresna (konkavna) leća.http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/17/Galileantelescope_2.png Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Dalekozor je optički instrument za promatranje udaljenih predmeta, koji se kroz njega vide pod većim vidnim kutom, a to stvara dojam da se udaljenost predmeta smanjila.
Novi!!: Leća (optika) i Dalekozor · Vidi više »
Devijacija
* devijacija (kasnolat. deviatio: skretanje s puta) je otklon, odstupanje, skretanje, zastrana, zastranjenje.
Novi!!: Leća (optika) i Devijacija · Vidi više »
Dioptar
Dioptar je uređaj za viziranje. Dioptar (grč. δίοπτρον: zrcalo) je uređaj za viziranje.
Novi!!: Leća (optika) i Dioptar · Vidi više »
Dioptrija
Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Rastresna, udubljena, konkavna ili divergentna optička leća. Dioptrija (prema grč. δίοπτρον: zrcalo; oznaka dpt) je zastarjela mjerna jedinica jakosti optičkih leća.
Novi!!: Leća (optika) i Dioptrija · Vidi više »
Dioptrijska ploha
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Dioptrijska ploha ili dioptar je granična ploha između dvaju optičkih sredstava, na primjer zraka i stakla, na kojoj se događaju refleksija ili refrakcija svjetlosti.
Novi!!: Leća (optika) i Dioptrijska ploha · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Leća (optika) i Duljina · Vidi više »
Indeks loma
Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.
Novi!!: Leća (optika) i Indeks loma · Vidi više »
Kamera
Kamera (lat. camera, od grč. ϰαμάρα: svod; sobica, izba) je uređaj za dobivanje slikovnih zapisa.
Novi!!: Leća (optika) i Kamera · Vidi više »
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Novi!!: Leća (optika) i Kugla · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Leća (optika) i Kut · Vidi više »
Kvarc
Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.
Novi!!: Leća (optika) i Kvarc · Vidi više »
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Novi!!: Leća (optika) i Materijal · Vidi više »
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Novi!!: Leća (optika) i Mikroskop · Vidi više »
Mjerna jedinica
platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.
Novi!!: Leća (optika) i Mjerna jedinica · Vidi više »
Naočale
Naočale za vid. svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. žarišta) ispred leće. Shematski prikaz dalekovidnosti. rastresnim ili konkavnim lećama (minus-leće). Naočale (razgovorno očale; prema tal. occhiali) su pomagalo za ispravljanje nepravilnosti vida ili za zaštitu očiju.
Novi!!: Leća (optika) i Naočale · Vidi više »
Objekt (razdvojba)
Objekt (srednjovj. lat. obiectum, poimeničeni srednji rod participa perfekta od klas. lat. obicere: staviti ispred, izložiti) može značiti.
Novi!!: Leća (optika) i Objekt (razdvojba) · Vidi više »
Optička os
Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. Birefringencija (dvolom) kod kalcita. Optička os leće je pravac koji se podudara s osi simetrije leće i prolazi kroz središte zakrivljenosti.
Novi!!: Leća (optika) i Optička os · Vidi više »
Plastika
Kućanski predmeti izrađeni iz plastike Plastika je naziv za različite umjetne ili poluumjetne polimerske materijale.
Novi!!: Leća (optika) i Plastika · Vidi više »
Ploha
* Ploha (geometrija).
Novi!!: Leća (optika) i Ploha · Vidi više »
Povećalo
Žarišna daljina povećala iznosi od 10 do 100 milimetara. Konstrukcija slike kod povećala. Povećalo ili lupa je sabirna leća ili sustav optičkih leća za promatranje malih predmeta ili njihovih pojedinosti iz manje udaljenosti nego što je najmanja udaljenost na koju se ljudsko oko može akomodirati.
Novi!!: Leća (optika) i Povećalo · Vidi više »
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Novi!!: Leća (optika) i Pravac · Vidi više »
Prizma (optika)
Plastična prizma. Prolaz zrake svjetlosti kroz prizmu s kutom prizme ''α''. Područja 0, 1 i 2 imaju indekse loma ''n0'', ''n1'' i ''n2''. Kut ''θ’'' označuje kut nakon loma svjetlosti. Lom svjetlosti u prizmi. dugine boje. Prizma ili optička prizma, u optici, je obično trostrana prizma, od stakla ili nekoga drugoga prozirnog materijala.
Novi!!: Leća (optika) i Prizma (optika) · Vidi više »
Projektor
Projektor s tekućim kristalima ili projektor LCD tvrtke ''Acer'' iz 2012. Dijaprojektor iz 1960-ih. Mali episkop za kućnu upotrebu. Grafoskop tokom rada. Kinoprojektor u radu. Projektor je uređaj za prikaz slika projekcijom na neku podlogu (zaslon, ekran, platno, zid ili slično).
Novi!!: Leća (optika) i Projektor · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Leća (optika) i Promjer · Vidi više »
Računalni monitor
Računalni monitor je uređaj koji služi za prikaz slike stvorene računalom.Glavni dio monitora je zaslon ("ekran"), pa se u svakodnevnom govoru ti nazivi često koriste i za cijeli uređaj.
Novi!!: Leća (optika) i Računalni monitor · Vidi više »
Refrakcija
svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Novi!!: Leća (optika) i Refrakcija · Vidi više »
Sfera
right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).
Novi!!: Leća (optika) i Sfera · Vidi više »
Slika
Slika može biti.
Novi!!: Leća (optika) i Slika · Vidi više »
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Novi!!: Leća (optika) i Staklo · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Leća (optika) i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Leća (optika) i Svjetlost · Vidi više »
Tangenta
Tangenta ili dodirnica je pravac koji dodiruje krivulju u jednoj točki.
Novi!!: Leća (optika) i Tangenta · Vidi više »
Umjetni izvori svjetla
Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.
Novi!!: Leća (optika) i Umjetni izvori svjetla · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Leća (optika) i Zrak · Vidi više »
Zraka
* zraka (matematika), dio pravca ograničen nekom točkom,.
Novi!!: Leća (optika) i Zraka · Vidi više »
Zrcalo
Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Zrcalo ili ogledalo je ploha koja pravilno odbija svjetlost.
Novi!!: Leća (optika) i Zrcalo · Vidi više »
