Brže od pregledniku!
151 odnosi: Aleksije I. Komnen, Arpad, Časlav Klonimirović, Ćiril i Metod, Bar (grad), Barska nadbiskupija, Bazilije II., Belot, Benedikta Zelić Bućan, Beograd, Bijela Hrvatska, Biskupija (Biskupija), Bitka kod Bara, Bitka na Dravi 925., Bizant, Bodin, Bologna, Bugarska, Carigrad, Crna Gora, Crnogorska povijest, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crvena Hrvatska, Dalmacija (rimska provincija), Danilo Radojević, Džono Restić, Dinastija, Dmine Papalić, Dmitar Zvonimir, Dolazak Hrvata, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukljani, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, Duvanjsko polje, Ferdo Šišić, Franjo Rački, Gojslav I., Goti, Heraklije, Historia Salonitana, Hrvati, Hrvatska ćirilica, Hrvatska historiografija, Hrvatska povijest, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hrvatsko Kraljevstvo, ..., Humska zemlja, Isus, Ivan Črnčić, Ivan Lučić, Ivan Mužić, Ivan Supičić, Jakov Lukarević (povjesničar), Jeruzalem, Jezik, Južni Slaveni, Knin, Konavle, Konstantin VII. Porfirogenet, Kosara, Kralj, Kralj Tomislav, Kršćanstvo, Krešimir III., Križarski ratovi, Kronika, Latinica, Latinski jezik, Legenda, Marko Marulić, Mavro Orbini, Mihailo, Mihajlo Krešimir II., Mihajlo Višević, Miroslavljevo evanđelje, Nadbiskup, Neretvanska kneževina, Neven Budak, O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, O upravljanju Carstvom, Omiš, Panonija, Panslavizam, Pavlimir, Pismo, Pleonazam, Podrijetlo Hrvata, Pokrštenje Hrvata, Poljica, Pop Dukljanin, Povijest, Povjesničar, Prevalitana, Primorska Hrvatska (kneževina), Prva stoljeća Hrvatske, Prvi križarski rat, Raška, Radoslav, Radoslav Rotković, Rimska provincija, Samuilo, Slaveni, Slavenski jezici, Split, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srednji vijek, Srednjovjekovna bosanska država, Srednjovjekovna hrvatska država, Srednjovjekovna Srbija, Starohrvatska umjetnost, Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju, Stefan Nemanja, Stjepan Antoljak, Supetarski kartular, Sv. Ivan Vladimir, Svećenik, Sveti Ćiril, Talijanski jezik, Totila, Travunija, Trpimirovići, Urban II., Vatroslav Jagić, Vazal, Vinodol, Vjekoslav Klaić, Vlastimirovići, Vojislav D. Nikčević, Vojislavljevići, Vrhbosna, Zeta, 10. stoljeće, 1042., 1078., 11. stoljeće, 12. stoljeće, 1500., 1546., 1601., 1650., 1666., 17. stoljeće, 1874., 22. listopada, 5. stoljeće, 6. listopada, 7. listopada. Proširite indeks (101 više) »
Aleksije I. Komnen
Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Aleksije I. Komnen · Vidi više »
Arpad
Arpad (mađarski: Árpád, 845. — 907.) bio je, po navodima djela bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (945. – 959.) O upravljanju carstvom, prvi poglavar konfederacije mađarskih plemena, a vojnim zaposjednućem Panonske nizine, postao je mađarski vojni vođa (đula) (o. 895. - o. 907.). Međutim, tadašnji zapadnoeuropski izvori ga navode kao vrhovnog vjerskog vođu (kende), dok ga Konstantin VII.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Arpad · Vidi više »
Časlav Klonimirović
location.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Časlav Klonimirović · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Ćiril i Metod · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Bar (grad) · Vidi više »
Barska nadbiskupija
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Barska nadbiskupija · Vidi više »
Bazilije II.
Bazilije II.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Bazilije II. · Vidi više »
Belot
Karte mađarice za belu Belot (popularniji naziv bela) kartaška je igra vrlo popularna u nekim dijelovima Hrvatske posebno u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj te Slavoniji), Bugarskoj, Bosni, a igra se širom svijeta, posebice u krugovima armenske dijaspore. Belot se može kartati udvoje, utroje ili učetvero, premda se najčešće igra učetvero, dok se udvoje ili utroje igra u slučaju da nedostaju igrači.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Belot · Vidi više »
Benedikta Zelić Bućan
Benedikta Zelić Bućan (Mravince, 21. ožujka 1918. – Split, 10. listopada 2013.),Botica, Ivan.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Benedikta Zelić Bućan · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Beograd · Vidi više »
Bijela Hrvatska
Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Bijela Hrvatska · Vidi više »
Biskupija (Biskupija)
Biskupija je naselje na jugu Kosova polja u općini Biskupija, smješteno 5 km južno od Knina.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Biskupija (Biskupija) · Vidi više »
Bitka kod Bara
* Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Bitka kod Bara · Vidi više »
Bitka na Dravi 925.
Bitka na Dravi bila je oružani sukob vođen između Primorska Hrvatske pod vodstvom Tomislava i Kneževine Ugarske čiji je vladar u to vrijeme bio veliki knez Zoltán, najmlađi sin Arpada, osnivača dinastije Arpadovića.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Bitka na Dravi 925. · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Bizant · Vidi više »
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Bodin · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Bologna · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Bugarska · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Carigrad · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Crnogorska povijest · Vidi više »
Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Crvena Hrvatska · Vidi više »
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »
Danilo Radojević
Danilo Radojević (na crnogor. ćiril. Данило Радојевић, Mokro, Šavnik, Crna Gora 1932. godine), akademik DANU, crnogorski povjesničar i književnik.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Danilo Radojević · Vidi više »
Džono Restić
Džono Restić /Junije Rastić/ (Dubrovnik, 11. siječnja 1755. – Dubrovnik, 31. ožujka 1814.), hrvatski pjesnik, pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Restić (Rastić).
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Džono Restić · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dinastija · Vidi više »
Dmine Papalić
Dmine (Dominik) Papalić (Dominicus Papalis) (živio na prijelazu 15. u 16. st.) je bio hrvatski plemić i sakupljač kulturnog blaga iz obitelji Papalića.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dmine Papalić · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Dolazak Hrvata
Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dolazak Hrvata · Vidi više »
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dubrovačka biskupija · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dubrovnik · Vidi više »
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dukljani · Vidi više »
Dukljanska crkva
Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dukljanska crkva · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Duvanjsko polje
Duvanjsko polje Duvanjsko polje je krško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Duvanjsko polje · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Ferdo Šišić · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Franjo Rački · Vidi više »
Gojslav I.
Gojslav I. (Goislav, Gojislav, Goyslauus), hrvatski kralj (druga polovica 10. stoljeća – nakon 1019.). Sin je kralja Stjepana Držislava iz narodne dinastije Trpimirovića i brat Svetoslava Suronje i Krešimira III. Jedini dokument u kojem se Gojslav imenom spominje, a koji se ujedno drži temeljnim dokumentom za kronologiju hrvatskih vladara druge polovice X. stoljeća i prve polovice XI.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Gojslav I. · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Goti · Vidi više »
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Heraklije · Vidi više »
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Historia Salonitana · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatska historiografija
Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Hrvatska historiografija · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Humska zemlja · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Isus · Vidi više »
Ivan Črnčić
Ivan Črnčić (Ivan Crnčić) Proleksis enciklopedija (Polje (Dobrinj), 2. svibnja 1830. - Rim, 7. siječnja 1897.), otok-krk.org, (MK) Autor: Admin, 7.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Ivan Črnčić · Vidi više »
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Ivan Lučić · Vidi više »
Ivan Mužić
Ivan Mužić (Solin, 14. rujna 1934. – Split, 22. ožujka 2021.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, publicist i aktivan katolički laik.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Ivan Mužić · Vidi više »
Ivan Supičić
Ivan Supičić (Zagreb, 18. srpnja 1928.) je hrvatski akademik.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Ivan Supičić · Vidi više »
Jakov Lukarević (povjesničar)
Jakov Lukarević (Giacomo Di Pietro Luccari, Dubrovnik 1551. 22. svibnja 1615.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Jakov Lukarević (povjesničar) · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Jeruzalem · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Jezik · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Južni Slaveni · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Knin · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Konavle · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Kosara
Kosara ili Teodora Kosara (bug. Теодора Косарa), bugarska princeza i dukljanska kneginja.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Kosara · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Kralj · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Kralj Tomislav · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Kršćanstvo · Vidi više »
Krešimir III.
Krešimir III. (lat. Cresimirus) († oko 1030.), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića i osnivač poddinastije Krešimirovića.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Krešimir III. · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Križarski ratovi · Vidi više »
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Kronika · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Latinica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Latinski jezik · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Legenda · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Marko Marulić · Vidi više »
Mavro Orbini
Mavro Orbini (Dubrovnik, oko sredine 16.stoljeća - Dubrovnik, 1614.), hrvatski pisac, ideolog i povjesničar.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Mavro Orbini · Vidi više »
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Mihailo · Vidi više »
Mihajlo Krešimir II.
Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Mihajlo Krešimir II. · Vidi više »
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Mihajlo Višević · Vidi više »
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Nadbiskup · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Neretvanska kneževina · Vidi više »
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Neven Budak · Vidi više »
O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske
O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u šest knjiga (lat. De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex), povijesno djelo trogirskog povjesničara i oca hrvatske historiografije Ivana Lučića (1604. – 1679.), koje se smatra prvim znanstveno-kritičkim djelom hrvatske historiografije.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Omiš · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Panonija · Vidi više »
Panslavizam
Slavenske države u Europi: Južni, Zapadni i Istočni Slaveni) Panslavizam (panslavenski pokret) bio je oblik pan-pokreta.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Panslavizam · Vidi više »
Pavlimir
Pavlimir je najpoznatija drama Junija Palmotića prvi put prikazana pred Dvorom od družine isprazne 22. veljače 1632.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Pavlimir · Vidi više »
Pismo
logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Pismo · Vidi više »
Pleonazam
Pleonazam (grč., imati napretek, obilovati) nizanje je istoznačnih riječi u govoru.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Pleonazam · Vidi više »
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Pokrštenje Hrvata
Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Pokrštenje Hrvata · Vidi više »
Poljica
Poljica su kraj istočno od Splita.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Poljica · Vidi više »
Pop Dukljanin
Baru Ljetopis popa Dukljanina, u prijepisu ''Presbyter Diocleatis Regnum Slavorum'' hrvatskoga povjesnika Ivana Lučića iz 1666. godine Pop Dukljanin (Presbyter Diocleas, Presbyter Diocleates, Anonymus Dyocleates), povijesni pisac (?, oko 1100. – ?, druga pol. XII. st.). Tim su imenom pisci od Ludovika Crijevića Tuberona, Ivana Lučića i Danielea Farlatija nazivali, a poslije se to uobičajilo, anonimnog autora historiografskoga zapisa poznatog pod najčešćim imenom Ljetopis popa Dukljanina.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Pop Dukljanin · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Povjesničar · Vidi više »
Prevalitana
'''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''' Prevalis (lat. i Prevalitana), provincija Rimskog carstva, obuhvaćala je teritorij najvećeg dijela suvremene Crne Gore i dijela Albanije.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Prevalitana · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Prva stoljeća Hrvatske
Prva stoljeća Hrvatske su djelo Nevena Budaka, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Prva stoljeća Hrvatske · Vidi više »
Prvi križarski rat
Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Prvi križarski rat · Vidi više »
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Raška · Vidi više »
Radoslav
Radoslav je možda bio knez Primorske (Bijele) Hrvatske.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Radoslav · Vidi više »
Radoslav Rotković
Radoslav Rotković (na crnogor. ćiril. Радослав Ротковић, Mojdež kod Herceg Novog, 30. svibnja 1928. – Risan, 8. rujna 2013., Herceg Novi), bio je crnogorski povjesničar, filolog, povjesničar crnogorske književnosti, akademik DANU.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Radoslav Rotković · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Rimska provincija · Vidi više »
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Samuilo · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Slaveni · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Slavenski jezici · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Split · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Srednjovjekovna bosanska država · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Srednjovjekovna Srbija · Vidi više »
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Starohrvatska umjetnost · Vidi više »
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stjepan Antoljak
Stjepan Antoljak, (Doboj, 29. kolovoza 1909. – Zagreb, 14. svibnja 1997.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Stjepan Antoljak · Vidi više »
Supetarski kartular
Prva stranica Supetarskog kartulara Supetarski kartular ili Sumpetarski kartular ili Kartular Sv.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Supetarski kartular · Vidi više »
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Svećenik · Vidi više »
Sveti Ćiril
Sveti Ćiril može značiti.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Sveti Ćiril · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Talijanski jezik · Vidi više »
Totila
Totila, pravo ime Baduila ili Badvila (Treviso, ? – Italija, srpanj 552.), ostrogotski kralj od 541. godine do svoje smrti.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Totila · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Travunija · Vidi više »
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Trpimirovići · Vidi više »
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Urban II. · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Vatroslav Jagić · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Vazal · Vidi više »
Vinodol
Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir).
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Vinodol · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
Vlastimirovići
Vlastimirovići (srp. ćiril. Властимировићи) bili su prva poznata dinastija srednjovjekovne srpske države.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Vlastimirovići · Vidi više »
Vojislav D. Nikčević
Vojislav D. Nikčević (Kraljevo, 6. travnja 1946. – 1. veljače 2018.) je crnogorski povjesničar.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Vojislav D. Nikčević · Vidi više »
Vojislavljevići
''Grb Duklje'' Vojislavljevići (crnog. ćiril. Војислављевићи) su crnogorska narodna dinastija, vladari Dukljanskoga kraljevstva od sredine 10. st do konca 12. st.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Vojislavljevići · Vidi više »
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Vrhbosna · Vidi više »
Zeta
* Zeta (slovo), slovo grčkog alfabeta.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i Zeta · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 10. stoljeće · Vidi više »
1042.
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 1042. · Vidi više »
1078.
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 1078. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 12. stoljeće · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 1500. · Vidi više »
1546.
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 1546. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 1601. · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 1650. · Vidi više »
1666.
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 1666. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 17. stoljeće · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 1874. · Vidi više »
22. listopada
22.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 22. listopada · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 5. stoljeće · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 6. listopada · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Ljetopis popa Dukljanina i 7. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatska redakcija Ljetopisa popa Dukljanina.
