Brže od pregledniku!
150 odnosi: Američki nogomet, Anja Zavadlav, Arhitektura, Atena (grad), Austrija, Austro-Ugarska, Šiška, Željeznica, Beč, Beograd, Bosna i Hercegovina, Bratislava, Chemnitz, Chengdu, Codellijev kanonikat, Djela Jože Plečnika, Dravska banovina, Drugi svjetski rat, Duhan, Elektrane i elektroenergetske mreže, Etnografija, Film, Francuska, Glavni grad, Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani, Gmazovi, Gorenjska, Gradonačelnik, Gradska općina, Gradska općina Ljubljana, Grčka, Gruzija, Habsburg, HDD Olimpija Ljubljana, Hektar, Herbarij, HK Slavija Ljubljana, Hokej na ledu, Hrvatska, HS Olimpija Ljubljana, Ilirske pokrajine, Italija, Jože Plečnik, Kazalište, KD Slovan Ljubljana, Kina, KK Cedevita Olimpija, KK Olimpija Ljubljana, Košarka, Kralježnjaci, ..., Kraljevina Jugoslavija, Kranjska, Kukci, Laibach, Latinski jezik, Leverkusen, LGBT, Ljubljanica (rijeka), Ljubljanska nadbiskupija, Lokomotiva, Magistrat (Ljubljana), Mekušci, Metar, Minerali, Moskva, ND Slovan Ljubljana, Neoklasicizam, Nezaposlenost, Njemačka, Njemački jezik, NK Bravo Ljubljana, NK Interblock, NK Ljubljana, NK Olimpija Ljubljana, NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.), NK Svoboda Ljubljana, Nogomet, Odbojka, Palača Auersperg u Ljubljani, Pariz, Parma, Pesaro, Plaća, Potres, Potres u Ljubljani 1895., Prvi svjetski rat, Ptice, Ragbi, Ragbi klub Ljubljana, Registracijske oznake za cestovna vozila u Sloveniji, Renesansa, Ribe, Rijeka, Rijeka (vodotok), Rimsko Carstvo, Rugby Football klub Bežigrad, Rukomet, Rusija, Sarajevo, Sava, Sečuan, Secesija, Slovačka, Slovenci, Slovenija, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Slovenski tolar, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Slovenija, Srbija, Srednji vijek, Srednjoeuropsko vrijeme, Stanovništvo, Stari grad (Ljubljana), Starije kameno doba, Statističke regije Slovenije, Stiška palača, Susa, Tunis, Sveti Juraj, Sveučilište u Ljubljani, Talijanski jezik, Tbilisi, Tivoli, Tunis, Wiesbaden, Zagreb, Zoološki vrt Ljubljana, Zoran Janković (političar), 1144., 1146., 1220., 1335., 1461., 15., 1511., 1693., 1701., 1809., 1810., 1813., 1821., 1914., 1918., 1919., 1929., 1937., 1991., 2003., 2021., 23. travnja. Proširite indeks (100 više) »
Američki nogomet
Lopta u američkom nogometu Američki nogomet (engl. American football) je natjecateljski timski šport izrazito popularan u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Ljubljana i Američki nogomet · Vidi više »
Anja Zavadlav
Anja Zavadlav (Ljubljana, 11. svibnja 1960.), slovenska bivša alpska skijašica.
Novi!!: Ljubljana i Anja Zavadlav · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Ljubljana i Arhitektura · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Ljubljana i Atena (grad) · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ljubljana i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Ljubljana i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šiška
lat. ''Diplolepis quercus-folii''). tinte (u sredini). Šiška ili cecidija je izraslina na biljnom tkivu okrugla ili kuglasta oblika, različitih veličina.
Novi!!: Ljubljana i Šiška · Vidi više »
Željeznica
ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.
Novi!!: Ljubljana i Željeznica · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ljubljana i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ljubljana i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ljubljana i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Ljubljana i Bratislava · Vidi više »
Chemnitz
Chemnitz (lužičkosrpski: Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj.
Novi!!: Ljubljana i Chemnitz · Vidi više »
Chengdu
Ulica Qintai Chengdu (kin. 成都; Hanyu pinyin: Chéngdū; wade–giles: Ch'eng-tu; Hokkien POJ: Sêng-to) je kineski grad na jugozapadu zemlje te glavni grad provincije Sečuan.
Novi!!: Ljubljana i Chengdu · Vidi više »
Codellijev kanonikat
Codellijev kanonikat je zgrada na Ciril-Metodovu trg br.
Novi!!: Ljubljana i Codellijev kanonikat · Vidi više »
Djela Jože Plečnika
Djela Jože Plečnika naziv je za sedam arhitektonskih djela u Ljubljani koje je konstruirao slovenski arhitekt Jože Plečnik, a koje je UNESCO 2021.
Novi!!: Ljubljana i Djela Jože Plečnika · Vidi više »
Dravska banovina
Dravska banovina Dravska banovina je bila banovina (provincija, reglija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Ljubljana i Dravska banovina · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ljubljana i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Ljubljana i Duhan · Vidi više »
Elektrane i elektroenergetske mreže
Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. date.
Novi!!: Ljubljana i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Ljubljana i Etnografija · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Ljubljana i Film · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ljubljana i Francuska · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Ljubljana i Glavni grad · Vidi više »
Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani
Sjedište ljubljanske Glazbene akademije Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani – Akademija za glasbo) je visokoškolska glazbena ustanova i jedina glazbena akademija u Sloveniji.
Novi!!: Ljubljana i Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani · Vidi više »
Gmazovi
Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.
Novi!!: Ljubljana i Gmazovi · Vidi više »
Gorenjska
Gorenjska Gorenjska je planinsko alpsko područje uz gornji tok rijeke Save u Sloveniji, sjeverno i sjeverozapadno od Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i Gorenjska · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Ljubljana i Gradonačelnik · Vidi više »
Gradska općina
Gradska općina je oblik lokalne samouprave reguliran slovenskim Zakonom o lokalnoj samoupravi.
Novi!!: Ljubljana i Gradska općina · Vidi više »
Gradska općina Ljubljana
Gradska općina Ljubljana (slo.:Mestna občina Ljubljana) je općina u središnjoj Sloveniji u pokrajini Gorenjskoj i statističkoj regiji Središnja Slovenija.
Novi!!: Ljubljana i Gradska općina Ljubljana · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Ljubljana i Grčka · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Ljubljana i Gruzija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Ljubljana i Habsburg · Vidi više »
HDD Olimpija Ljubljana
HDD Olimpija Ljubljana, ili HDD Tilia Olimpija (Hokejsko drsalno društvo Zavarovalnica Tilia Olimpija) je slovenski klub u hokeju na ledu iz Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i HDD Olimpija Ljubljana · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Ljubljana i Hektar · Vidi više »
Herbarij
Herbarijski arak, ''Vitellaria paradoxa'' zapadnoafrička biljka Herbarij (lat. herbarium) je zbirka prešanoga sušenog bilja.
Novi!!: Ljubljana i Herbarij · Vidi više »
HK Slavija Ljubljana
HK Slavija je slovenski klub hokeja na ledu iz Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i HK Slavija Ljubljana · Vidi više »
Hokej na ledu
Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.
Novi!!: Ljubljana i Hokej na ledu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ljubljana i Hrvatska · Vidi više »
HS Olimpija Ljubljana
HS Olimpija je slovenski klub hokeja na ledu iz Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i HS Olimpija Ljubljana · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Ljubljana i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ljubljana i Italija · Vidi više »
Jože Plečnik
Jože Plečnik 1943. Jože Plečnik (Ljubljana, 23. siječnja 1872. – Ljubljana, 7. siječnja 1957.), najveći slovenski arhitekt i sveučilišni profesor.
Novi!!: Ljubljana i Jože Plečnik · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Ljubljana i Kazalište · Vidi više »
KD Slovan Ljubljana
KD Slovan ili KK Geoplin Slovan je slovenski košarkaški klub iz Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i KD Slovan Ljubljana · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Ljubljana i Kina · Vidi više »
KK Cedevita Olimpija
Košarkaški klub Cedevita Olimpija, poznat i kao samo Cedevita Olimpija, slovenski je profesionalni muški košarkaški klub, koji se natječe u ABA ligi i ULEB Eurokupu.
Novi!!: Ljubljana i KK Cedevita Olimpija · Vidi više »
KK Olimpija Ljubljana
KK Petrol Olimpija slovenski je košarkaški klub iz Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i KK Olimpija Ljubljana · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Ljubljana i Košarka · Vidi više »
Kralježnjaci
Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.
Novi!!: Ljubljana i Kralježnjaci · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Ljubljana i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Ljubljana i Kranjska · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Ljubljana i Kukci · Vidi više »
Laibach
Laibach je slovenski glazbeni sastav i jedan od najuspješnijih sastava s prostora bivše SFR Jugoslavije.
Novi!!: Ljubljana i Laibach · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ljubljana i Latinski jezik · Vidi više »
Leverkusen
Leverkusen je grad na jugu njemačke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Ljubljana i Leverkusen · Vidi više »
LGBT
Zastava duginih boja – danas najčešće korišten simbol LGBT-zajednice LGBT ili LGBTQIA+ jest engleska pokrata za lesbian, gay, bisexual, trans, questioning, queer, intersex, androgynous/agender/asexual/aromantic.
Novi!!: Ljubljana i LGBT · Vidi više »
Ljubljanica (rijeka)
Ljubljanica je rijeka koja teče kroz glavni grad Slovenije - Ljubljanu.
Novi!!: Ljubljana i Ljubljanica (rijeka) · Vidi više »
Ljubljanska nadbiskupija
Ljubljanska nadbiskupija (slov. Nadškofija Ljubljana, lat. Archiodioecesis Labacensis) katolička je nadbiskupija sa središtem u Ljubljani.
Novi!!: Ljubljana i Ljubljanska nadbiskupija · Vidi više »
Lokomotiva
Lokomotiva je vučno željezničko vozilo namijenjeno vuči ili guranju vučenih vozila (vagona).
Novi!!: Ljubljana i Lokomotiva · Vidi više »
Magistrat (Ljubljana)
Ljubljanska gradska vijećnica Magistrat (slov. Rotovž) je naziv za staru gradsku vijećnicu u Ljubljani.
Novi!!: Ljubljana i Magistrat (Ljubljana) · Vidi više »
Mekušci
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Novi!!: Ljubljana i Mekušci · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Ljubljana i Metar · Vidi više »
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Novi!!: Ljubljana i Minerali · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Ljubljana i Moskva · Vidi više »
ND Slovan Ljubljana
Nogometno društvo Slovan Ljubljana (ND "Slovan" Ljubljana; "Slovan Ljubljana"; "Slovan") je nogometni klub iz Ljubljane, regija Središnja Slovenija, Republika Slovenija.
Novi!!: Ljubljana i ND Slovan Ljubljana · Vidi više »
Neoklasicizam
Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.
Novi!!: Ljubljana i Neoklasicizam · Vidi više »
Nezaposlenost
Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.
Novi!!: Ljubljana i Nezaposlenost · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Ljubljana i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ljubljana i Njemački jezik · Vidi više »
NK Bravo Ljubljana
Nogometni klub Bravo (NK Bravo; Bravo Ljubljana; Bravo) je nogometni klub iz Ljubljane, regija Središnja Slovenija, Republika Slovenija.
Novi!!: Ljubljana i NK Bravo Ljubljana · Vidi više »
NK Interblock
Interblock Ljubljana je slovenski nogometni klub iz Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i NK Interblock · Vidi više »
NK Ljubljana
Nogometni klub Ljubljana (NK Ljubljana; Ljubljana) je bio nogometni klub iz Ljubljane, regija Središnja Slovenija, Republika Slovenija.
Novi!!: Ljubljana i NK Ljubljana · Vidi više »
NK Olimpija Ljubljana
NK Olimpija Ljubljana slovenski je nogometni klub iz Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i NK Olimpija Ljubljana · Vidi više »
NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)
Nogometni klub Olimpija (NK Olimpija; Olimpija Ljubljana; Olimpija) je bio nogometni klub iz Ljubljane, regija Središnja Slovenija, Republika Slovenija.
Novi!!: Ljubljana i NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.) · Vidi više »
NK Svoboda Ljubljana
Nogometni klub Svoboda Ljubljana (NK "Svoboda" Ljubljana; "Svoboda Ljubljana"; "Svoboda") je nogometni klub iz Ljubljane, regija Središnja Slovenija, Republika Slovenija.
Novi!!: Ljubljana i NK Svoboda Ljubljana · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Ljubljana i Nogomet · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: Ljubljana i Odbojka · Vidi više »
Palača Auersperg u Ljubljani
Auerspergova palača Palača Auersperg ili Turjaška palača smještena je u Gosposkoj ulici br.
Novi!!: Ljubljana i Palača Auersperg u Ljubljani · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ljubljana i Pariz · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Ljubljana i Parma · Vidi više »
Pesaro
Pesaro je grad u središnjoj Italiji.
Novi!!: Ljubljana i Pesaro · Vidi više »
Plaća
Plaća je iznos novca, koji poslodavac plaća zaposleniku, obično mjesečno, za njegov rad na temelju sklopljenog ugovora o radu.
Novi!!: Ljubljana i Plaća · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Ljubljana i Potres · Vidi više »
Potres u Ljubljani 1895.
Potres u Ljubljani 1895. (slovenski: Ljubljanski potres 1895) ili Uskrsni potres (slovenski: Velikonočni potres) bio je potres koji je pogodio Ljubljanu na Uskrs, 14.
Novi!!: Ljubljana i Potres u Ljubljani 1895. · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Ljubljana i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Ljubljana i Ptice · Vidi više »
Ragbi
Ragbi (izvorno rugby) se razvio u školi Rugby u Engleskoj.
Novi!!: Ljubljana i Ragbi · Vidi više »
Ragbi klub Ljubljana
Ragbi klub Ljubljana je ragbijski klub iz Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i Ragbi klub Ljubljana · Vidi više »
Registracijske oznake za cestovna vozila u Sloveniji
Na registracijskim pločicama za cestovna vozila (samovoze, kamione, autobuse, radna vozila i strojeve, motorkotače) iz Slovenije postoje ove oznake: Registracijske oznake za cestovna vozila Slovenija.
Novi!!: Ljubljana i Registracijske oznake za cestovna vozila u Sloveniji · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Ljubljana i Renesansa · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Ljubljana i Ribe · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ljubljana i Rijeka · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Ljubljana i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Ljubljana i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rugby Football klub Bežigrad
Ragbi klub Ljubljana je ragbijski klub iz Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i Rugby Football klub Bežigrad · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Ljubljana i Rukomet · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Ljubljana i Rusija · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ljubljana i Sarajevo · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljubljana i Sava · Vidi više »
Sečuan
Sečuan (kineski: 四川, pinyin: Sìchuān), na zapadu poznat i kao Szechwan ili Szechuan, je pokrajina na jugozapadu Kine, čiji je glavni grad Chengdu.
Novi!!: Ljubljana i Sečuan · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Ljubljana i Secesija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Ljubljana i Slovačka · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Ljubljana i Slovenci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Ljubljana i Slovenija · Vidi više »
Slovenska akademija znanosti i umjetnosti
Zgrada SAZU u Ljubljani Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (SAZU; slo. Slovenska akademija znanosti in umetnosti), najviša je znanstvena ustanova za znanost i umjetnost u Republici Sloveniji.
Novi!!: Ljubljana i Slovenska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Slovenski tolar
Slovenski tolar (SIT), koji sastavlja 100 stotina je bio valuta u Republici Sloveniji od 1991. do 2007. Njegova oznaka po standardu ISO 4217 je bila SIT.
Novi!!: Ljubljana i Slovenski tolar · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ljubljana i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Slovenija
Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Ljubljana i Socijalistička Republika Slovenija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ljubljana i Srbija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Ljubljana i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjoeuropsko vrijeme
Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.
Novi!!: Ljubljana i Srednjoeuropsko vrijeme · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Ljubljana i Stanovništvo · Vidi više »
Stari grad (Ljubljana)
Ljubljanski stari grad noću Ljubljanski stari grad je bivša tvrđava smještena na brijegu usred Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i Stari grad (Ljubljana) · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Ljubljana i Starije kameno doba · Vidi više »
Statističke regije Slovenije
Statističke regije Slovenije (slovenski: Statistične regije Slovenije) su oblik teritorijalne podjele koji koristi Statistički ured Republike Slovenije (SURS) za potrebe skupljanja i iskazivanja statističkih podataka.
Novi!!: Ljubljana i Statističke regije Slovenije · Vidi više »
Stiška palača
Stiška palača Stiška palača (slov. Stiški dvorec) je zgrada na Starom trgu br.
Novi!!: Ljubljana i Stiška palača · Vidi više »
Susa, Tunis
Susa (arapski سوسة Susa; francuski: Sousse), je grad u Tunisu, oko 140 km južno od glavnoga grada Tunisa na obalama Sredozemenog mora.
Novi!!: Ljubljana i Susa, Tunis · Vidi više »
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Novi!!: Ljubljana i Sveti Juraj · Vidi više »
Sveučilište u Ljubljani
Sjedište (rektorat) Sveučilišta Sveučilište u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani, lat. Universitas Labacensis) nalazi se u Ljubljani i najstarije je i najveće slovensko sveučilište.
Novi!!: Ljubljana i Sveučilište u Ljubljani · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Ljubljana i Talijanski jezik · Vidi više »
Tbilisi
Tbilisi je glavni grad Gruzije.
Novi!!: Ljubljana i Tbilisi · Vidi više »
Tivoli
Panorama Tivolija Tivoli (latinski: Tibur) je drevni grad u talijanskoj administrativnoj regiji Laciju; središte dijeceze i istoimene općine u pokrajini Rimu, oko 30 km od samog Rima.
Novi!!: Ljubljana i Tivoli · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Ljubljana i Tunis · Vidi više »
Wiesbaden
Wiesbaden je glavni grad njemačke pokrajine Hessena.
Novi!!: Ljubljana i Wiesbaden · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ljubljana i Zagreb · Vidi više »
Zoološki vrt Ljubljana
Zoološki vrt LjubljanaZoološki vrt Ljubljana (Živalski vrt Ljubljana) je jedini ZOO u Sloveniji.
Novi!!: Ljubljana i Zoološki vrt Ljubljana · Vidi više »
Zoran Janković (političar)
Zoran Janković (Saraorci kod Smedereva u Srbiji, 1. siječnja 1953.), slovenski poslovni čovjek i gradonačelnik Ljubljane.
Novi!!: Ljubljana i Zoran Janković (političar) · Vidi više »
1144.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1144. · Vidi više »
1146.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1146. · Vidi više »
1220.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1220. · Vidi više »
1335.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1335. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1461. · Vidi više »
15.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 15. · Vidi više »
1511.
1511. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ljubljana i 1511. · Vidi više »
1693.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1693. · Vidi više »
1701.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1701. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1809. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1810. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1813. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1821. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Ljubljana i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1919. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1929. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1937. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubljana i 1991. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ljubljana i 2003. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Ljubljana i 2021. · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Ljubljana i 23. travnja · Vidi više »
