Brže od pregledniku!
87 odnosi: Anžuvinci, Avignon, Šubići, Žigmund Luksemburški, Ban, Benevento, Bosna, Bugarska, Dalmacija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Elizabeta Kotromanić, Hrvatska, Hrvatski herceg, Hrvatski jezik, Hrvatski vladari, Hrvatsko plemstvo, Ivaniš Nelipčić, Jadransko more, Jadviga Anžuvinska, Juraj I. Zrinski, Karlo I. Robert, Karlo II. Drački, Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva, Katoličanstvo, Kazimir III. Veliki, Knin, Kraljevina Ugarska, Kuga, Lišane Ostrovičke, Litva, Ludovik I. (razdvojba), Mađarska, Mađarski jezik, Manfredonia, Marija Anžuvinska, Mletačka Republika, Mletci, Napulj, Napuljsko Kraljevstvo, Nelipac II. Nelipčić, Papa, Pjastovići, Poljska, Poljski jezik, Popis čeških vladara, Prijestolje, Provansa, Rimsko-njemački car, Slavonija, ..., Slovački jezik, Srednji vijek, Stjepan Anžuvinac, Stjepan II. Kotromanić, Sveučilište, Trnava, Višegrad (Mađarska), Višegradski ugovor, Vladislav II. Jagelović, poljski kralj, Vladislava Kurjaković, Vojvoda, Zadar, Zadarski mir, Zlatna Horda, Zrin, 10. rujna, 1326., 1342., 1345., 1347., 1349., 1350., 1353., 1354., 1358., 1360., 1370., 1374., 1381., 1382., 1384., 1386., 15. siječnja, 17. studenoga, 21. srpnja, 3. studenoga, 5. ožujka. Proširite indeks (37 više) »
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Anžuvinci · Vidi više »
Avignon
Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Avignon · Vidi više »
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Šubići · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Ban · Vidi više »
Benevento
Benevento (latinski: Beneventum, napolitanski: Bënëvientë) je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Benevento u regiji Kampaniji, nekih 50 km od Napulja, a i raskrižje mnogih cesta na jugu Italije.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Benevento · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Bosna · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Bugarska · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Dalmacija · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Dubrovnik · Vidi više »
Elizabeta Kotromanić
Elizabeta Kotromanić (Srebrenik, oko 1339. – Novigrad kraj Zadra, siječanj 1387.), hrvatsko-ugarska kraljica, supruga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Elizabeta Kotromanić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko plemstvo
Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatsko plemstvo · Vidi više »
Ivaniš Nelipčić
Ivaniš Nelipčić Cetinski († 1434.), hrvatski velikaš, cetinski i omiški knez i hrvatsko-dalmatinski ban.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Ivaniš Nelipčić · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Jadransko more · Vidi više »
Jadviga Anžuvinska
Jadviga Anžuvinska (Hedviga; Budim, između 3. listopada 1373. i 18. veljače 1374. – Krakov, 17. srpnja 1399.), poljsko-litavska kraljica i katolička svetica.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Jadviga Anžuvinska · Vidi više »
Juraj I. Zrinski
Juraj I. Zrinski, poznat i kao Juraj III.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Juraj I. Zrinski · Vidi više »
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Karlo I. Robert · Vidi više »
Karlo II. Drački
Karlo II.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Karlo II. Drački · Vidi više »
Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva
Karlovog mosta u Pragu (1848.) Karlo IV.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Katoličanstvo · Vidi više »
Kazimir III. Veliki
Kazimir III.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Kazimir III. Veliki · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Knin · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Kuga · Vidi više »
Lišane Ostrovičke
Utvrda u Lišanima Lišane Ostrovičke su općina u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Lišane Ostrovičke · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Litva · Vidi više »
Ludovik I. (razdvojba)
* Ludovik I. Anžuvinac.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Ludovik I. (razdvojba) · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Mađarski jezik · Vidi više »
Manfredonia
Manfredonia je grad u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Manfredonia · Vidi više »
Marija Anžuvinska
location.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Marija Anžuvinska · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Mletačka Republika · Vidi više »
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Mletci · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Napulj · Vidi više »
Napuljsko Kraljevstvo
Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »
Nelipac II. Nelipčić
Nelipac II.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Nelipac II. Nelipčić · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Papa · Vidi više »
Pjastovići
Grb dinastije Pjastovića Pjastovići (polj. Piastowie), vladarska dinastija koja je vladala Poljskom od 960. do 1370. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Pjastovići · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Poljska · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Poljski jezik · Vidi više »
Popis čeških vladara
Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Popis čeških vladara · Vidi više »
Prijestolje
generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Prijestolje · Vidi više »
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Provansa · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Slavonija · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Slovački jezik · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Srednji vijek · Vidi više »
Stjepan Anžuvinac
Stjepan Anžuvinac (26. prosinca 1332. – 9. kolovoza 1354.), ugarski kraljević iz dinastije Anžuvinaca, koji je obnašao časti i dužnosti erdejskog vojvode (1350. – 1354.) i hrvatskog hercega (1351. – 1354.). Bio je sin napuljskog kraljevića i hrvatsko-ugarskog kralja Karla I. Roberta (1301. – 1342.) i njegove treće supruge, kraljica Elizabete Poljske.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Stjepan Anžuvinac · Vidi više »
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Sveučilište · Vidi više »
Trnava
Trnava može značiti: Hrvatska.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Trnava · Vidi više »
Višegrad (Mađarska)
Višegrad (mađarski: Visegrád, slovački: Vyšehrad, njemački: Plintenburg) je grad u Peštanskoj županiji u sjevernoj Mađarskoj.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Višegrad (Mađarska) · Vidi više »
Višegradski ugovor
Višegradski ugovor je privilegij hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca Dubrovniku (dubrovačkoj komuni), izdan u Višegradu 27. svibnja 1358. godine.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Višegradski ugovor · Vidi više »
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj Jagelo, kasnije Vladislav II.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Vladislav II. Jagelović, poljski kralj · Vidi više »
Vladislava Kurjaković
Vladislava Kurjaković Nelipčić, zvana i Vjekoslava (?, oko 1303. – ?, iza 1346.), hrvatska kneginja iz obitelji Kurjaković, kninska kneginja i supruga kneza Nelipca II. Nelipčića Cetinskog.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Vladislava Kurjaković · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Vojvoda · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Zadar · Vidi više »
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Zadarski mir · Vidi više »
Zlatna Horda
Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Zlatna Horda · Vidi više »
Zrin
Zrin je naselje u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija, općina Dvor.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i Zrin · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 10. rujna · Vidi više »
1326.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1326. · Vidi više »
1342.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1342. · Vidi više »
1345.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1345. · Vidi više »
1347.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1347. · Vidi više »
1349.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1349. · Vidi više »
1350.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1350. · Vidi više »
1353.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1353. · Vidi više »
1354.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1354. · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1358. · Vidi više »
1360.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1360. · Vidi više »
1370.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1370. · Vidi više »
1374.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1374. · Vidi više »
1381.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1381. · Vidi više »
1382.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1382. · Vidi više »
1384.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1384. · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 1386. · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 15. siječnja · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 17. studenoga · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 21. srpnja · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 3. studenoga · Vidi više »
5. ožujka
5.
Novi!!: Ludovik I. Anžuvinac i 5. ožujka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ludovik I., Ludovik I. Anžuvinski, Ludovik I. Veliki, Ludovik I. Veliki, kralj Mađarske, Ludovik Veliki.
