Sličnosti između Lučka kapetanija i Pomorsko dobro
Lučka kapetanija i Pomorsko dobro imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Brodica, Hrvatska, Koncesija, More, Pomorski promet, Rijeka, Teritorijalno more, Unutarnje morske vode, Vlada Republike Hrvatske, Voda.
Brodica
Brodice u Rovinju Brodica je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od 2,5 metara ili ukupne snage porivnih strojeva veća od 5 kW.
Brodica i Lučka kapetanija · Brodica i Pomorsko dobro ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Lučka kapetanija · Hrvatska i Pomorsko dobro ·
Koncesija
Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Koncesija i Lučka kapetanija · Koncesija i Pomorsko dobro ·
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Lučka kapetanija i More · More i Pomorsko dobro ·
Pomorski promet
Luka u Hamburgu Pomorski promet je najvažniji na Zemlji i prenosi 4/5 svjetske trgovine.
Lučka kapetanija i Pomorski promet · Pomorski promet i Pomorsko dobro ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Lučka kapetanija i Rijeka · Pomorsko dobro i Rijeka ·
Teritorijalno more
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Teritorijalno more ili teritorijalne vode je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru pučine.
Lučka kapetanija i Teritorijalno more · Pomorsko dobro i Teritorijalno more ·
Unutarnje morske vode
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Unutarnje morske vode obalne države su vode koje se nalaze od polazne crte teritorijalnog mora u smjeru kopna.
Lučka kapetanija i Unutarnje morske vode · Pomorsko dobro i Unutarnje morske vode ·
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Lučka kapetanija i Vlada Republike Hrvatske · Pomorsko dobro i Vlada Republike Hrvatske ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Lučka kapetanija i Pomorsko dobro imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Lučka kapetanija i Pomorsko dobro
Usporedba između Lučka kapetanija i Pomorsko dobro
Lučka kapetanija ima 52 odnose, a Pomorsko dobro ima 60. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 8.93% = 10 / (52 + 60).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Lučka kapetanija i Pomorsko dobro. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: