Brže od pregledniku!Sličnosti između Marija Terezija Austrijska i Povijest Europe
Marija Terezija Austrijska i Povijest Europe imaju 62 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aachenski mir (1748.), Apsolutizam, Austrija, Austrijski nasljedni rat, Šleska, Češka, Beč, Boginje, Burbonci, Elizabeta, ruska carica, Filip V., španjolski kralj, Francuska revolucija, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Fridrik II. Veliki, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvatska, Italija, Jakobinci, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Katarina II. Velika, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Marija Antoaneta, Osmansko Carstvo, Petar III., ruski car, Poljsko-Litavska Unija, ..., Prag, Prosvijećeni apsolutizam, Prosvjetiteljstvo, Pruska, Rokoko, Rusko Carstvo, Sveto Rimsko Carstvo, Wolfgang Amadeus Mozart, 1713., 1723., 1740., 1748., 1750., 1751., 1756., 1762., 1763., 1765., 1772., 1776., 1780., 1789., 1790., 1791., 1792., 1793., 18. stoljeće, 1801., 1804., 1806., 1808., 1814.. Proširite indeks (32 više) »
Aachenski mir (1748.)
Europa nakon Aachenskog mira iz 1748. godine Aachenski mir 1748. godine, sklopljen je poslije Austrijskog nasljednog rata između Austrije, Engleske, Nizozemske i Sardinije s jedne, a Francuske i Španjolske s druge strane.
Aachenski mir (1748.) i Marija Terezija Austrijska · Aachenski mir (1748.) i Povijest Europe ·
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Apsolutizam i Marija Terezija Austrijska · Apsolutizam i Povijest Europe ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Marija Terezija Austrijska · Austrija i Povijest Europe ·
Austrijski nasljedni rat
Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.
Austrijski nasljedni rat i Marija Terezija Austrijska · Austrijski nasljedni rat i Povijest Europe ·
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Šleska i Marija Terezija Austrijska · Šleska i Povijest Europe ·
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Marija Terezija Austrijska i Češka · Povijest Europe i Češka ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Marija Terezija Austrijska · Beč i Povijest Europe ·
Boginje
Dijete zaraženo boginjama Boginje (poznate pod latinskim nazivom variola ili variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije inačice virusa variole zvane Variola vera major i Variola vera minor.
Boginje i Marija Terezija Austrijska · Boginje i Povijest Europe ·
Burbonci
Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.
Burbonci i Marija Terezija Austrijska · Burbonci i Povijest Europe ·
Elizabeta, ruska carica
'''Elizabeta''', carica cijele Rusije Elizabeta Petrovna (Moskva, 29. prosinca 1709. – Sankt-Peterburg, 5. siječnja 1762.), ruska carica od 1741. godine.
Elizabeta, ruska carica i Marija Terezija Austrijska · Elizabeta, ruska carica i Povijest Europe ·
Filip V., španjolski kralj
Filip V. (španjolski Felipe V), vojvoda od Anjoua, kasnije kralj Španjolske, poznat i kao Smioni, rodio se 19. prosinca 1683. u Versaillesu.
Filip V., španjolski kralj i Marija Terezija Austrijska · Filip V., španjolski kralj i Povijest Europe ·
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Francuska revolucija i Marija Terezija Austrijska · Francuska revolucija i Povijest Europe ·
Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva
'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. – Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.
Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska · Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Europe ·
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska · Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Europe ·
Fridrik II. Veliki
Fridrik II.
Fridrik II. Veliki i Marija Terezija Austrijska · Fridrik II. Veliki i Povijest Europe ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Marija Terezija Austrijska · Habsburška Monarhija i Povijest Europe ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Habsburg i Marija Terezija Austrijska · Habsburg i Povijest Europe ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Marija Terezija Austrijska · Hrvatska i Povijest Europe ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Italija i Marija Terezija Austrijska · Italija i Povijest Europe ·
Jakobinci
Ulaz u društvo Jakobinaca Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792. i obično poznat kao Jakobinski klub (Club des Jacobins) ili jednostavno Jakobinci, bio je najutjecajniji politički klub tijekom Francuske revolucije 1789. Razdoblje njegovog političkog uspona uključuje vladavinu terora, tijekom kojeg je više od deset tisuća ljudi bilo suđeno i pogubljeno u Francuskoj, mnogi zbog političkih zločina.
Jakobinci i Marija Terezija Austrijska · Jakobinci i Povijest Europe ·
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska · Josip II., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Europe ·
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska · Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Europe ·
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Katarina II. Velika i Marija Terezija Austrijska · Katarina II. Velika i Povijest Europe ·
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. – 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska · Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Europe ·
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Luj XV., kralj Francuske i Marija Terezija Austrijska · Luj XV., kralj Francuske i Povijest Europe ·
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Luj XVI., kralj Francuske i Marija Terezija Austrijska · Luj XVI., kralj Francuske i Povijest Europe ·
Marija Antoaneta
Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.
Marija Antoaneta i Marija Terezija Austrijska · Marija Antoaneta i Povijest Europe ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Marija Terezija Austrijska i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Povijest Europe ·
Petar III., ruski car
Car Petar III. Fjodorovič Ruski car Petar III.
Marija Terezija Austrijska i Petar III., ruski car · Petar III., ruski car i Povijest Europe ·
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Marija Terezija Austrijska i Poljsko-Litavska Unija · Poljsko-Litavska Unija i Povijest Europe ·
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Marija Terezija Austrijska i Prag · Povijest Europe i Prag ·
Prosvijećeni apsolutizam
18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.
Marija Terezija Austrijska i Prosvijećeni apsolutizam · Povijest Europe i Prosvijećeni apsolutizam ·
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.
Marija Terezija Austrijska i Prosvjetiteljstvo · Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo ·
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Marija Terezija Austrijska i Pruska · Povijest Europe i Pruska ·
Rokoko
nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.
Marija Terezija Austrijska i Rokoko · Povijest Europe i Rokoko ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Marija Terezija Austrijska i Rusko Carstvo · Povijest Europe i Rusko Carstvo ·
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Marija Terezija Austrijska i Sveto Rimsko Carstvo · Povijest Europe i Sveto Rimsko Carstvo ·
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Marija Terezija Austrijska i Wolfgang Amadeus Mozart · Povijest Europe i Wolfgang Amadeus Mozart ·
1713.
Bez opisa.
1713. i Marija Terezija Austrijska · 1713. i Povijest Europe ·
1723.
Bez opisa.
1723. i Marija Terezija Austrijska · 1723. i Povijest Europe ·
1740.
Bez opisa.
1740. i Marija Terezija Austrijska · 1740. i Povijest Europe ·
1748.
Bez opisa.
1748. i Marija Terezija Austrijska · 1748. i Povijest Europe ·
1750.
Bez opisa.
1750. i Marija Terezija Austrijska · 1750. i Povijest Europe ·
1751.
Bez opisa.
1751. i Marija Terezija Austrijska · 1751. i Povijest Europe ·
1756.
Bez opisa.
1756. i Marija Terezija Austrijska · 1756. i Povijest Europe ·
1762.
Bez opisa.
1762. i Marija Terezija Austrijska · 1762. i Povijest Europe ·
1763.
Bez opisa.
1763. i Marija Terezija Austrijska · 1763. i Povijest Europe ·
1765.
Bez opisa.
1765. i Marija Terezija Austrijska · 1765. i Povijest Europe ·
1772.
Bez opisa.
1772. i Marija Terezija Austrijska · 1772. i Povijest Europe ·
1776.
Bez opisa.
1776. i Marija Terezija Austrijska · 1776. i Povijest Europe ·
1780.
Bez opisa.
1780. i Marija Terezija Austrijska · 1780. i Povijest Europe ·
1789.
Bez opisa.
1789. i Marija Terezija Austrijska · 1789. i Povijest Europe ·
1790.
Bez opisa.
1790. i Marija Terezija Austrijska · 1790. i Povijest Europe ·
1791.
Bez opisa.
1791. i Marija Terezija Austrijska · 1791. i Povijest Europe ·
1792.
Bez opisa.
1792. i Marija Terezija Austrijska · 1792. i Povijest Europe ·
1793.
Bez opisa.
1793. i Marija Terezija Austrijska · 1793. i Povijest Europe ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Marija Terezija Austrijska · 18. stoljeće i Povijest Europe ·
1801.
Bez opisa.
1801. i Marija Terezija Austrijska · 1801. i Povijest Europe ·
1804.
Bez opisa.
1804. i Marija Terezija Austrijska · 1804. i Povijest Europe ·
1806.
Bez opisa.
1806. i Marija Terezija Austrijska · 1806. i Povijest Europe ·
1808.
Bez opisa.
1808. i Marija Terezija Austrijska · 1808. i Povijest Europe ·
1814.
Bez opisa.
1814. i Marija Terezija Austrijska · 1814. i Povijest Europe ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Marija Terezija Austrijska i Povijest Europe imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Marija Terezija Austrijska i Povijest Europe
Usporedba između Marija Terezija Austrijska i Povijest Europe
Marija Terezija Austrijska ima 162 odnose, a Povijest Europe ima 816. Kao što im je zajedničko 62, Jaccard indeks 6.34% = 62 / (162 + 816).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Marija Terezija Austrijska i Povijest Europe. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
