Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Matija, car Svetog Rimskog Carstva i Tridesetogodišnji rat

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Matija, car Svetog Rimskog Carstva i Tridesetogodišnji rat

Matija, car Svetog Rimskog Carstva vs. Tridesetogodišnji rat

'''Matija''' Matija (njemački Matthias) (Beč, 14. veljače 1557. – Beč, 20. ožujka 1619.), rimsko-njemački car (1612. – 1619.), ugarsko-hrvatski kralj kao Matija II. (1608. – 1619.) i češki kralj (1611. – 1619.) iz dinastije Habsburg. Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Sličnosti između Matija, car Svetog Rimskog Carstva i Tridesetogodišnji rat

Matija, car Svetog Rimskog Carstva i Tridesetogodišnji rat imaju 11 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Češka, Beč, Biskup, Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, Habsburg, Katoličanstvo, Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva, Protestantizam, Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, 1608., 1619..

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Matija, car Svetog Rimskog Carstva i Češka · Tridesetogodišnji rat i Češka · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Beč i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · Beč i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Biskup i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · Biskup i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. – Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. – 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. – 1637.) iz dinastije Habsburg.

Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Habsburg i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · Habsburg i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Katoličanstvo i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · Katoličanstvo i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan II. (Beč, 31. srpnja 1527. – Regensburg, 12. listopada 1576.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1564. – 1576.) iz dinastije Habsburg.

Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Matija, car Svetog Rimskog Carstva i Protestantizam · Protestantizam i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva

Rudolf II.

Matija, car Svetog Rimskog Carstva i Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva · Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

1608.

Bez opisa.

1608. i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · 1608. i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

1619.

Bez opisa.

1619. i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · 1619. i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Matija, car Svetog Rimskog Carstva i Tridesetogodišnji rat

Matija, car Svetog Rimskog Carstva ima 22 odnose, a Tridesetogodišnji rat ima 152. Kao što im je zajedničko 11, Jaccard indeks 6.32% = 11 / (22 + 152).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Matija, car Svetog Rimskog Carstva i Tridesetogodišnji rat. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: