Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Medicinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Medicinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu

Medicinski fakultet u Rijeci vs. Sveučilište u Zagrebu

Ulaz u zgradu Medicinskog fakulteta u Rijeci Medicinski fakultet u Rijeci (latinski Facultas medica Fluminensis), drugi je po starosti medicinski fakultet u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Sličnosti između Medicinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu

Medicinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija Štampar, Hrvatska, Latinski jezik, Medicinski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1958., 1960., 1962., 1964., 1966., 1968., 1970., 1972., 1987., 1990., 1995., 2003., 2008., 2014..

Andrija Štampar

Andrija Štampar (Brodski Drenovac, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije.

Andrija Štampar i Medicinski fakultet u Rijeci · Andrija Štampar i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Medicinski fakultet u Rijeci · Hrvatska i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Latinski jezik i Medicinski fakultet u Rijeci · Latinski jezik i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Medicinski fakultet u Zagrebu

Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.

Medicinski fakultet u Rijeci i Medicinski fakultet u Zagrebu · Medicinski fakultet u Zagrebu i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Medicinski fakultet u Rijeci i Zagreb · Sveučilište u Zagrebu i Zagreb · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

1958. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1958. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

1960. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1960. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

1962. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1962. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

1964. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1964. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

1966. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1966. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

1968. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1968. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

1970. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1970. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

1972. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1972. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

1987. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1987. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

1990. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1990. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

1995. i Medicinski fakultet u Rijeci · 1995. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

2003. i Medicinski fakultet u Rijeci · 2003. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

2008. i Medicinski fakultet u Rijeci · 2008. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

2014. i Medicinski fakultet u Rijeci · 2014. i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Medicinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu

Medicinski fakultet u Rijeci ima 42 odnose, a Sveučilište u Zagrebu ima 278. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 5.94% = 19 / (42 + 278).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Medicinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »