Sadržaj
127 odnosi: Afrika, Alžir, Alžir (grad), Albanija, Aleksandrija, Almería, Andora, Arapski poluotok, Atena (grad), Azija, Španjolska, İzmir, Barcelona, Bari, Beirut, Boris Ljubičić, Bosna i Hercegovina, Casablanca, Cipar, Crna Gora, Država, Egipat, Europa, Francuska, Francuski jezik, Grad, Grčka, Grci, Hrvatska, I. Mediteranske igre – Aleksandrija 1951., II. Mediteranske igre – Barcelona 1955., III. Mediteranske igre – Beirut 1959., Italija, IV. Mediteranske igre – Napulj 1963., IX. Mediteranske igre – Casablanca 1983., Izrael, Košarka 3 na 3, Košarka 3 na 3 na Mediteranskim igrama, Košarka na Mediteranskim igrama, Kontinent, Kosovo, Krug, Languedoc-Roussillon, Latakija, Libanon, Libija, Listopad, Malta, Maroko, Mediteranske igre na pijesku, ... Proširite indeks (77 više) »
- Višešportska natjecanja
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Pogledaj Mediteranske igre i Afrika
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Pogledaj Mediteranske igre i Alžir
Alžir (grad)
Alžir, Alger  ili Algir (ar. ولاية الجزائر, Medinat al-Džaz'ir, ili skraćeno دزاير Al-Džaz'ir; fr. Alger) je luka i glavni grad Alžira.
Pogledaj Mediteranske igre i Alžir (grad)
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Mediteranske igre i Albanija
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Pogledaj Mediteranske igre i Aleksandrija
Almería
pogled na grad Almería je grad u Španjolskoj.
Pogledaj Mediteranske igre i Almería
Andora
Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja.
Pogledaj Mediteranske igre i Andora
Arapski poluotok
alt.
Pogledaj Mediteranske igre i Arapski poluotok
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Pogledaj Mediteranske igre i Atena (grad)
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Mediteranske igre i Azija
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Mediteranske igre i Španjolska
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Pogledaj Mediteranske igre i İzmir
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Pogledaj Mediteranske igre i Barcelona
Bari
Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.
Pogledaj Mediteranske igre i Bari
Beirut
Beirut (arapski: بيروت, Bayrūt) je glavni, najveći grad i najveća luka Libanona.
Pogledaj Mediteranske igre i Beirut
Boris Ljubičić
Boris Ljubičić (Sinj, 1945.) hrvatski dizajner, višestruko nagrađivan, poznat po upornom zalaganju za promicanje hrvatskog identiteta temeljenog na "kockicama"; također autor izmjenično postavljenih kvadrata ili popularno zvanih "kockica"; poznat i po umjetničkom djelovanju koje kombinira grafički dizajn i performans.
Pogledaj Mediteranske igre i Boris Ljubičić
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Mediteranske igre i Bosna i Hercegovina
Casablanca
Casablanca je najveći grad Maroka (3,1 milijun stanovnika, tj. 3,85 u širem području grada, po popisu iz rujna 2005.), te glavna marokanska luka na Atlantskom oceanu.
Pogledaj Mediteranske igre i Casablanca
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Mediteranske igre i Cipar
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Mediteranske igre i Crna Gora
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Mediteranske igre i Država
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Mediteranske igre i Egipat
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Mediteranske igre i Europa
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Mediteranske igre i Francuska
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Mediteranske igre i Francuski jezik
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Pogledaj Mediteranske igre i Grad
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Mediteranske igre i Grčka
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Pogledaj Mediteranske igre i Grci
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Mediteranske igre i Hrvatska
I. Mediteranske igre – Aleksandrija 1951.
I.
Pogledaj Mediteranske igre i I. Mediteranske igre – Aleksandrija 1951.
II. Mediteranske igre – Barcelona 1955.
II.
Pogledaj Mediteranske igre i II. Mediteranske igre – Barcelona 1955.
III. Mediteranske igre – Beirut 1959.
III.
Pogledaj Mediteranske igre i III. Mediteranske igre – Beirut 1959.
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Mediteranske igre i Italija
IV. Mediteranske igre – Napulj 1963.
4.
Pogledaj Mediteranske igre i IV. Mediteranske igre – Napulj 1963.
IX. Mediteranske igre – Casablanca 1983.
9.
Pogledaj Mediteranske igre i IX. Mediteranske igre – Casablanca 1983.
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Pogledaj Mediteranske igre i Izrael
Košarka 3 na 3
Košarka 3 na 3 (en.: 3×3, FIBA 33) ili košarka 3×3, oblik košarke koji se razvio na gradskomu asfaltu SAD-a. Ima preko 250 000 000 registriranih igrača i glavni je pokretač rasta i razvoja košarke.
Pogledaj Mediteranske igre i Košarka 3 na 3
Košarka 3 na 3 na Mediteranskim igrama
Košarka 3 na 3 u programu je Mediteranskih igara od 2018. godine.
Pogledaj Mediteranske igre i Košarka 3 na 3 na Mediteranskim igrama
Košarka na Mediteranskim igrama
Košarka je bila u programu Mediteranskih igara od 1951. do 2013. godine.
Pogledaj Mediteranske igre i Košarka na Mediteranskim igrama
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Pogledaj Mediteranske igre i Kontinent
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue.
Pogledaj Mediteranske igre i Kosovo
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Pogledaj Mediteranske igre i Krug
Languedoc-Roussillon
Languedoc-Roussillon (oks. Lengadòc-Rosselhon; kat. Llenguadoc-Rosselló) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Mediteranske igre i Languedoc-Roussillon
Latakija
Pogled na krovove i luku u Latakiji 1979. godine Latakija (arapski: اللاذقية Al-Ladhiqiyah; grčki: Λαοδικεία, transliterirano kao Laodicea, Laodikeia ili Laodiceia; turski: Lazkiye; francuski: Lattaquié; latinski: Laodicea ad Mare) je glavni lučki grad u Siriji, te glavno mjesto istoimene pokrajine.
Pogledaj Mediteranske igre i Latakija
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Pogledaj Mediteranske igre i Libanon
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Pogledaj Mediteranske igre i Libija
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Mediteranske igre i Listopad
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje.
Pogledaj Mediteranske igre i Malta
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Pogledaj Mediteranske igre i Maroko
Mediteranske igre na pijesku
Mediteranske igre na pijesku (engl.: Mediterranean Beach Games) međunarodno su višešportsko natjecanje država Sredozemlja čije će se prvo izdanje održati u Pescari u Italiji 2015. godine.
Pogledaj Mediteranske igre i Mediteranske igre na pijesku
Mersin
Mersin zvan i İƈel nekadašnja Mersina, grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar provincije Mersin u Sredozemnoj regiji.
Pogledaj Mediteranske igre i Mersin
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi.
Pogledaj Mediteranske igre i Monako
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Pogledaj Mediteranske igre i More
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Pogledaj Mediteranske igre i Napulj
Nogomet na Mediteranskim igrama
Nogomet je u programu Mediteranskih igara od 1951. (oduvijek).
Pogledaj Mediteranske igre i Nogomet na Mediteranskim igrama
Odbojka na Mediteranskim igrama
Odbojka je u programu Mediteranskih igara od trećeg izdanja 1959. Najuspješnija je reprezentacija Italije.
Pogledaj Mediteranske igre i Odbojka na Mediteranskim igrama
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Pogledaj Mediteranske igre i Olimpijske igre
Oran
Pogled na grad. Grb grada Orana (kolonijalne vladavine) Oran (arapski: وهران, latinično: Wahran) (oko 700.000 stanovnika) je grad u sjeverozapadnom Alžiru, na obali Sredozemnog mora.
Pogledaj Mediteranske igre i Oran
Palestina
Palestina može značiti.
Pogledaj Mediteranske igre i Palestina
Pescara
Pescara, grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Abruzzo; 122.363 stanovnika (2007).
Pogledaj Mediteranske igre i Pescara
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Pogledaj Mediteranske igre i Portugal
Rukomet na Mediteranskim igrama
Rukometna natjecanja za muškarce na Mediteranskim igrama održavaju se od Mediteranskih igara 1967. godine.
Pogledaj Mediteranske igre i Rukomet na Mediteranskim igrama
San Marino
San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.
Pogledaj Mediteranske igre i San Marino
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Pogledaj Mediteranske igre i Sirija
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Pogledaj Mediteranske igre i Sjeverna Makedonija
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Mediteranske igre i Slovenija
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Mediteranske igre i Split
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Mediteranske igre i Srbija
Taranto
Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").
Pogledaj Mediteranske igre i Taranto
Tarragona
Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije.
Pogledaj Mediteranske igre i Tarragona
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje.
Pogledaj Mediteranske igre i Tunis
Tunis (grad)
Tunis, Toûnis (arapski: تونس, Tūnis) je glavni grad i luka istoimenog tuniškog vilajeta i Republike Tunis.
Pogledaj Mediteranske igre i Tunis (grad)
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Mediteranske igre i Turska
V. Mediteranske igre – Tunis 1967.
V.
Pogledaj Mediteranske igre i V. Mediteranske igre – Tunis 1967.
V. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1948.
V.
Pogledaj Mediteranske igre i V. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1948.
Vaterpolo na Mediteranskim igrama
Vaterpolo je u programu Mediteranskih igara od 1951. (oduvijek).
Pogledaj Mediteranske igre i Vaterpolo na Mediteranskim igrama
VI. Mediteranske igre – Izmir 1971.
VI.
Pogledaj Mediteranske igre i VI. Mediteranske igre – Izmir 1971.
VII. Mediteranske igre – Alžir 1975.
VII.
Pogledaj Mediteranske igre i VII. Mediteranske igre – Alžir 1975.
VIII. Mediteranske igre – Split 1979.
VIII.
Pogledaj Mediteranske igre i VIII. Mediteranske igre – Split 1979.
X. Mediteranske igre – Latakija 1987.
10.
Pogledaj Mediteranske igre i X. Mediteranske igre – Latakija 1987.
XI. Mediteranske igre – Atena 1991.
11.
Pogledaj Mediteranske igre i XI. Mediteranske igre – Atena 1991.
XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993.
12.
Pogledaj Mediteranske igre i XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993.
XIII. Mediteranske igre – Bari 1997.
13.
Pogledaj Mediteranske igre i XIII. Mediteranske igre – Bari 1997.
XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001.
14.
Pogledaj Mediteranske igre i XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001.
XIX. Mediteranske igre – Oran 2022.
XIX.
Pogledaj Mediteranske igre i XIX. Mediteranske igre – Oran 2022.
XV. Mediteranske igre – Almería 2005.
15.
Pogledaj Mediteranske igre i XV. Mediteranske igre – Almería 2005.
XVI. Mediteranske igre – Pescara 2009.
16.
Pogledaj Mediteranske igre i XVI. Mediteranske igre – Pescara 2009.
XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013.
17.
Pogledaj Mediteranske igre i XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013.
XVIII. Mediteranske igre – Tarragona 2018.
18.
Pogledaj Mediteranske igre i XVIII. Mediteranske igre – Tarragona 2018.
1. srpnja
1.
Pogledaj Mediteranske igre i 1. srpnja
11. listopada
11.
Pogledaj Mediteranske igre i 11. listopada
11. rujna
11.
Pogledaj Mediteranske igre i 11. rujna
13. lipnja
13.
Pogledaj Mediteranske igre i 13. lipnja
15. rujna
15.
Pogledaj Mediteranske igre i 15. rujna
16. lipnja
16.
Pogledaj Mediteranske igre i 16. lipnja
16. srpnja
16.
Pogledaj Mediteranske igre i 16. srpnja
17. listopada
17.
Pogledaj Mediteranske igre i 17. listopada
17. rujna
17.
Pogledaj Mediteranske igre i 17. rujna
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Mediteranske igre i 1997.
20. lipnja
20.
Pogledaj Mediteranske igre i 20. lipnja
20. listopada
20.
Pogledaj Mediteranske igre i 20. listopada
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Mediteranske igre i 2001.
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Mediteranske igre i 2005.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Mediteranske igre i 2009.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Mediteranske igre i 2015.
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Mediteranske igre i 2018.
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Mediteranske igre i 2022.
21. rujna
21.
Pogledaj Mediteranske igre i 21. rujna
22. lipnja
22.
Pogledaj Mediteranske igre i 22. lipnja
22. srpnja
22.
Pogledaj Mediteranske igre i 22. srpnja
23. kolovoza
23.
Pogledaj Mediteranske igre i 23. kolovoza
23. listopada
23.
Pogledaj Mediteranske igre i 23. listopada
24. lipnja
24.
Pogledaj Mediteranske igre i 24. lipnja
25. lipnja
25.
Pogledaj Mediteranske igre i 25. lipnja
25. rujna
25.
Pogledaj Mediteranske igre i 25. rujna
25. srpnja
25.
Pogledaj Mediteranske igre i 25. srpnja
26. lipnja
26.
Pogledaj Mediteranske igre i 26. lipnja
27. srpnja
27.
Pogledaj Mediteranske igre i 27. srpnja
29. rujna
29.
Pogledaj Mediteranske igre i 29. rujna
3. rujna
3.
Pogledaj Mediteranske igre i 3. rujna
3. srpnja
3.
Pogledaj Mediteranske igre i 3. srpnja
30. lipnja
30.
Pogledaj Mediteranske igre i 30. lipnja
5. listopada
5.
Pogledaj Mediteranske igre i 5. listopada
5. srpnja
5.
Pogledaj Mediteranske igre i 5. srpnja
6. listopada
6.
Pogledaj Mediteranske igre i 6. listopada
6. rujna
6.
Pogledaj Mediteranske igre i 6. rujna
8. rujna
8.
Pogledaj Mediteranske igre i 8. rujna
Vidi također
Višešportska natjecanja
- Frankofonske igre
- Gay Games
- Igre Commonwealtha
- Mediteranske igre
- Međunarodne dječje igre
- Olimpijske igre
- Otočke igre
- Svjetske igre
- Svjetske nomadske igre
- Univerzijada