Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Milanska katedrala

Indeks Milanska katedrala

Milanska katedrala Milanska katedrala (tal. "Duomo di Milano") katedrala je u Milanu u sjevernoj Italiji.

29 odnosi: Apsida, Španjolska, Bazilika sv. Petra, Brod (arhitektura), Crkva, Dužina, Fasada, Francuska, Gotika, Italija, Katedrala, Katedrala u Sevilli, Krov, Kupola, Latinski križ, Milano, Mramor, Opeka, Površina, Rim, Sjeverna Italija, Skulptura, Stup, Talijanski jezik, Toranj, Turizam, 14. stoljeće, 1650., 19. stoljeće.

Apsida

6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.

Novi!!: Milanska katedrala i Apsida · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Milanska katedrala i Španjolska · Vidi više »

Bazilika sv. Petra

'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.

Novi!!: Milanska katedrala i Bazilika sv. Petra · Vidi više »

Brod (arhitektura)

Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu (Francuska) ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda Šematski prikaz tlocrta katedrale. Obojeno područje označava '''brod''' Brod ili lađa (od srednjovjekovnog latinskog navis) je središnji prilaz glavnom oltaru u crkvenoj arhitekturi.

Novi!!: Milanska katedrala i Brod (arhitektura) · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Milanska katedrala i Crkva · Vidi više »

Dužina

Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca Dužina je dio pravca omeđen dvjema različitim točkama.

Novi!!: Milanska katedrala i Dužina · Vidi više »

Fasada

Fasada (od francuskog: façade, iz talijanskog: facciata, koja je pak derivat od latinskog facies.

Novi!!: Milanska katedrala i Fasada · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Milanska katedrala i Francuska · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Milanska katedrala i Gotika · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Milanska katedrala i Italija · Vidi više »

Katedrala

Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.

Novi!!: Milanska katedrala i Katedrala · Vidi više »

Katedrala u Sevilli

Gospina katedrala u Sevilli (španjolski: Catedral de Santa María de la Sede) je rimokatolička katedrala u Sevilli, Andaluzija, ujedno i najveća gotička katedrala, te treća po veličini u svijetu.

Novi!!: Milanska katedrala i Katedrala u Sevilli · Vidi više »

Krov

Krov s crijepom iz Dubrovnika. Kini. Krov je gornji, završni dio građevine, koji je štiti od atmosferskih utjecaja; arhitekturi je jedan od elemenata konstrukcije koji spada u terete.

Novi!!: Milanska katedrala i Krov · Vidi više »

Kupola

Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.

Novi!!: Milanska katedrala i Kupola · Vidi više »

Latinski križ

Latinski križ Latinski križ je jedan od oblika kršćanskog križa, kojemu krakovi nisu jednaki.

Novi!!: Milanska katedrala i Latinski križ · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Milanska katedrala i Milano · Vidi više »

Mramor

Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".

Novi!!: Milanska katedrala i Mramor · Vidi više »

Opeka

Zid od opeka vatrostalnih opeka. Pakirana industrijska opeka uskladištena na otvorenom u jednoj ciglani Opeka ili cigla zidni je građevinski materijal koji se dobiva oblikovanjem, sušenjem i pečenjem plastične smjese glinenog materijala, pijeska i vode.

Novi!!: Milanska katedrala i Opeka · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Milanska katedrala i Površina · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Milanska katedrala i Rim · Vidi više »

Sjeverna Italija

Sjeverna Italija (talijanski: Italia Settentrionale, Italia del Nord ili jednostavno il Nord) spaja dva područja koja pripadaju Italiji.

Novi!!: Milanska katedrala i Sjeverna Italija · Vidi više »

Skulptura

Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.

Novi!!: Milanska katedrala i Skulptura · Vidi više »

Stup

Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.

Novi!!: Milanska katedrala i Stup · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Milanska katedrala i Talijanski jezik · Vidi više »

Toranj

Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša no što je šira, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različita tipa i raznovrsne namjene.

Novi!!: Milanska katedrala i Toranj · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Milanska katedrala i Turizam · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Milanska katedrala i 14. stoljeće · Vidi više »

1650.

Bez opisa.

Novi!!: Milanska katedrala i 1650. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Milanska katedrala i 19. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »