Brže od pregledniku!
33 odnosi: Banja Luka, Fedor Moačanin, Filozofski fakultet u Zagrebu, Gradišćanski Hrvati, Hrvatska, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski povijesni muzej, Ivanjska, Kustos, Mijo Korade, Miroslav Brandt, Nikola Benčić, Povijest, Povjesničar, Radovan Pavić, Slaven Letica, Sveučilište u Zagrebu, Vlasi, Vojna krajina, Zagreb, Zdravko Tomac, Zrinka Blažević, Zvane Črnja, 19. rujna, 1932., 1961., 1964., 1971., 1978., 1991., 2002., 2013., 30. prosinca.
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Mirko Valentić i Banja Luka · Vidi više »
Fedor Moačanin
Fedor Moačanin (Zagreb, 22. kolovoza 1918. – Zagreb, 9. travnja 1997.), bio je hrvatski povjesničar i muzejski djelatnik.
Novi!!: Mirko Valentić i Fedor Moačanin · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Mirko Valentić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Mirko Valentić i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mirko Valentić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Mirko Valentić i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski povijesni muzej nacionalni je povijesni muzej trenutno smješten u Matoševoj ulici 9 na zagrebačkom Gornjem gradu.
Novi!!: Mirko Valentić i Hrvatski povijesni muzej · Vidi više »
Ivanjska
Ivanjska je naseljeno mjesto u sastavu Grada Banja Luka, BiH.
Novi!!: Mirko Valentić i Ivanjska · Vidi više »
Kustos
* kustos (muzej), osoba koja uređuje, obrađuje i obnavlja zbirku umjetničkih djela; čuvar zbirke (npr. u muzeju), kurator.
Novi!!: Mirko Valentić i Kustos · Vidi više »
Mijo Korade
Mijo Korade (Delkovec, 11. rujna 1947. – Zagreb, 1. studenoga 2020.) bio je hrvatski povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Mirko Valentić i Mijo Korade · Vidi više »
Miroslav Brandt
Miroslav Brandt (Cerić kod Vinkovaca, 2. ožujka 1914. – Zagreb, 21. srpnja 2002.),, preuzeto 5.
Novi!!: Mirko Valentić i Miroslav Brandt · Vidi više »
Nikola Benčić
Nikola Benčić (Nikolaus Bencsics) (Velika Narda, 12. listopada 1937.), akademik, č.
Novi!!: Mirko Valentić i Nikola Benčić · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Mirko Valentić i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Mirko Valentić i Povjesničar · Vidi više »
Radovan Pavić
Radovan Pavić (Delnice, 30. svibnja 1933. – Zagreb, 4. svibnja 2020.) bio je hrvatski politički geograf, geopolitičar i ekonomist.
Novi!!: Mirko Valentić i Radovan Pavić · Vidi više »
Slaven Letica
Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Mirko Valentić i Slaven Letica · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Mirko Valentić i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Mirko Valentić i Vlasi · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Mirko Valentić i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mirko Valentić i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Tomac
Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.
Novi!!: Mirko Valentić i Zdravko Tomac · Vidi više »
Zrinka Blažević
Zrinka Blažević (Zagreb, 25. ožujka 1972.), hrvatska povjesničarka, redovita profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Mirko Valentić i Zrinka Blažević · Vidi više »
Zvane Črnja
'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.
Novi!!: Mirko Valentić i Zvane Črnja · Vidi više »
19. rujna
19.
Novi!!: Mirko Valentić i 19. rujna · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Valentić i 1932. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Valentić i 1961. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Valentić i 1964. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Valentić i 1971. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Valentić i 1978. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Valentić i 1991. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Mirko Valentić i 2002. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Valentić i 2013. · Vidi više »
30. prosinca
30.
Novi!!: Mirko Valentić i 30. prosinca · Vidi više »
